Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 49–56 (Iunite 12)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu faavae ma Feagaiga 49–56 (Iunite 12)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49–56 (iunite 12) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 49)

Sa suesueina e tagata aoga ia aoaoga faavae ma mataupu faavae e faapea, na poloaiina e le Alii ia Leman Copley ma isi e aoao le Au Sieka: afai tatou te iloa faailoga o le Afio Mai Faalua, o le a le faaseseina i tatou i talitonuga sese; ua poloaiina e Iesu Keriso ia Ana auauna e valaau atu i tagata ia talitonu ia te Ia, salamo, ia papatisoina, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia; o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua; ma ua poloaiina tane ma ava ina ia tasi ma ia maua ni fanau.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 50)

Na aoaoina e tagata aoga e faapea, na faaseseina nisi o le uluai Au Paia e agaga sese. Na aoaoina e le Alii nei Au Paia e faapea, o le Agaga Paia o le Faamafanafana ma e aoao mai e le Agaga Paia le upumoni. Sa aoao mai foi le Alii e faapea, o mea e sau mai i le Atua e faamalamalama ma faagaeetia ai, ae o mea e le mai i le Atua e aumai ai le nenefu ma le pogisa. Sa iloa e tagata aoga pe a tatou aoao atu ma aoaoina e ala i le Agaga, tatou te malamalama i le tasi ma le isi, ma e faagaeetiaina i tatou ma olioli faatasi.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–52)

Na aoaoina e tagata aoga ina ia mafai ona aloese mai le faaseseina e Satani, e ao i se tagata ona usitai i faatonuga a le Alii ma ola e tusa ai ma faaaliga ua Ia tuuina mai. Sa latou aoaoina foi o soo o Iesu Keriso e vaaia ma tausia i latou o e ua matitiva, e le tagolima, mama‘i, ma puapuagatia.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 53-56)

A suesue e uiga i le Au Paia o e sa faamalosia e o ese mai le fanua o Leman Copley, na aoaoina e tagata aoga afai tatou te tausia a tatou feagaiga ma usitai i poloaiga a le Alii, o le a tatou maua le alofa mutimutivale. A o suesueina e tagata aoga le talaaga o le valaauga o Viliamu W. Phelps e tusitusi ma lolomi mo le Ekalesia, sa latou aoao ai, e faaaoga e le Alii a tatou taleni, tomai, ma gafatia e faamanuia ai le malo. A o latou aoao e uiga ia Ezra Thayre, na latou iloa ai, e mafai ona tuu mai e le Alii se poloaiga pe toe faaleaogaina se poloaiga pe a Ia silafia e tatau ai.

Folasaga

Ia Iuni 1831 na tuuina mai ai e le Alii nisi o faaaliga na valaauina ai le Au Paia i Ohaio e malaga atu i Misuri. O lenei lesona e taulai atu i le faia o le va o le usiusitai ma le mauaina o faaaliga faaopoopo mai le Alii. O loo talanoaina foi i le lesona le uiga o le “ave i luga [o tatou] satauro” (tagai i le MF&F 56:2).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1–13, 22–36

Ua poloaiina e le Alii le Perofeta ma isi toeaina e malaga atu i Misuri, ma talai atu le talalelei a o latou malaga atu

A o lei amataina le vasega, ia saunia ni faaiteite se tolu, ia tau atu faaiteitega taitasi i le isi. Mo se faataitaiga, o le faaiteite muamua atonu e faatonu ai tagata aoga e su’e le faaiteite lona lua i lalo po o totonu o se mea faitino e i totonu o le potuaoga. O le faaiteite lona lua e mafai ona faatonu ai i latou e vaai mo le faaiteite lona tolu i se isi mea i totonu o le potuaoga. O le faaiteite lona tolu e tatau ona faapea atu: “Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1–6. Su’e se mataupu faavae e tutusa ma le gaoioiga lenei.”

Faapipii le faaiteite muamua i le laupapa, ma tusi ai i autafa le faatonuga lenei: Mulimuli i le faaiteite lenei e iloa ai le auala e maua ai le taitaiga faifai pea mai le Alii.

A uma ona faitau e tagata aoga le faaiteite muamua, valaaulia i latou e mulimuli i faatonuga e su’e ai le faaiteite lona lua. Ona valaaulia lea o i latou e faitau faatonuga o loo i le faaiteite lona lua ma su’e le faaiteite lona tolu.

A o lei mulimuli tagata aoga i faatonuga o le faaiteite lona tolu, faamalamalama atu o le fuaitau o le a latou sueina o loo i ai faatonuga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai perisitua i se konafesi a le Ekalesia sa faia i Katelani, Ohaio, ia Iuni 1831. Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, na faaali muamua mai e le Alii o le a faatu e le Au Paia se aai e ta’ua o Siona (tagai i le MF&F 28:9), ae sa le’i faaali mai e Ia i le taimi lena le nofoaga.

Valaaulia tagata aoga e mulimuli i faatonuga o loo i le faaiteite lona tolu. Fai atu i ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1–6. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mataupu faavae e tutusa ma le gaoioiga lea sa latou faamaeaina.

  • E tusa ai ma fuaiupu e 4–5, o le a se mea e tupu pe a tatou faamaoni i faatonuga a le Atua? (A o tatou mulimuli ma le faamaoni i faatonuga a le Atua, e faaali mai e Ia ni mea e tele atu e uiga i Lona finagalo ia i tatou. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa. Atonu e te manao foi e fautua atu i tagata aoga e tusi i autafa o a latou tusitusiga paia.)

  • Na faapefea ona talitutusa le gaoioiga i lenei mataupu faavae? (A o mulimuli tagata aoga i faatonuga taitasi, sa latou maua ni faatonuga faaopoopo, na iu lava ina taitai atu ai i latou i le tali na latou sailia.)

  • O a ni mea e te lagona o nisi o faamanuiaga o le mauaina o le taitaiga a le Alii ma upumoni, i nai vaega itiiti i lea taimi ma lea taimi nai lo o mea uma i le taimi e tasi?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 53

Ua valaauina e le Alii ia Sini Gilbert e avea ma se toeaina ma malaga faatasi ma Iosefa Samita i Misuri

O se faataitaiga faaopoopo o le upumoni na faaalia i luga, ia faamatala atu e faapea, na iloa e se tagata fou liliu mai na igoa ia Sini Gilbert e faapea, sa le’i lisiina o ia o se tasi o faifeautalai na valaauina e malaga atu i Misuri. Sa alu atu o ia i le Perofeta o Iosefa Samita ma fesili atu po o le a se mea e finagalo le Alii na te faia. Sa fesili le Perofeta [i le Alii] ma maua mai ai le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 53. O le faaaliga e faatonuina ai Uso Gilbert e lafoai le lalolagi, ia faauuina o se toeaina, ma malaga atu i Misuri e fesoasoani i gaoioiga faapisinisi a le Ekalesia (tagai MF&F 53:1–5).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 53:6–7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le taimi na fetalai mai le Alii o le a Ia tuu mai ai ia Sini le vaega o totoe (“toega”) o Ana faatonuga. (Atonu e te manao e faamatala atu, na faatatau le Alii i lenei lisi o faatonuga o “sauniga.” O le upu sauniga o nisi taimi e mafai ona faatatau ai i se tulafono po o se poloa’i.)

  • Aisea e te manatu e tatau ai ona tatou usitai i faatonuga ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, a o lei faamoemoe tatou te toe maua mai nisi faatonuga?

Valaaulia tagata aoga sa i ai ni aafiaga i lenei mataupu faavae e faasoa mai o latou aafiaga pe molimau mai i lona moni. Atonu foi e te manao e faasoa atu se aafiaga po o lau molimau.

Uunaia tagata aoga e tusi i lalo se fesili, popolega, po o se faaiuga o loo feagai ma i latou, lea latou te mananao ai ia maua le fesoasoani ma le taitaiga a le Alii. Ona valaaulia lea o i latou e mafaufau loloto ma tusi i lalo soo se faatonuga ua tuuina mai e le Alii ia i latou e mafai ona latou usitai atili i ai, ina ia mafai ona valaaulia ai le taitaiga atili mai ia te Ia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:1–8

Ua faaleaoga e le Alii le valaauga o le misiona a Ezra Thayre ma lapatai mai ia te ia e salamo

Fai atu i tagata aoga pe latou te iloa se tagata na faataatiaese se mea taua ina ia mafai ona usitai atu i poloaiga a le Alii. (O ni faataitaiga e mafai ona aofia ai se tasi ua ositaulaga e auai i le Ekalesia, e alu i se misiona, po o le usitai i tulaga faatonuina faapitoa o le Ekalesia.) Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou faataitaiga. Ona fai atu lea i tagata aoga e aotele mai mea na latou aoaoina e uiga ia Ezra Thayre a o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56. (Afai latou te manaomia se fesoasoani, faamanatu atu i ai o Ezra Thayre na poloaiina e auauna atu i se misiona faatasi ma Thomas B. Marsh, ae ona o le faamaualuga ma le popolega manatu faapito, sa lē saunia ai o ia e alu ina ua oo i le taimi e aluese atu ai.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:1-2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga ia i latou o e mumusu e usitai i Ana poloaiga.

  • O le a le fetalaiga a le Alii e uiga ia i latou o e mumusu e usitai i Ana poloaiga?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 2, o le a le mea e ao ona tatou faia ina ia faaolaina ai? (Ina ia faaolaina, e tatau ona ave i luga o tatou satauro, mulimuli i le Faaola, ma tausi Ana poloaiga. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “ave i luga [o tatou] satauro”? (O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mataio 16:24 ua faamatalaina ai le fuaitau i le auala lenei: “Ma lenei, ina ia aveina e se tasi lona satauro, e tatau ona teena e ia o amioleatua uma, ma tuinanau faalelalolagi, ma tausia a’u poloaiga” [Mataio 16:24, vaefaamatalaga u]. O le ta’ua o le satauro o se faamanatu o le naunau o le Faaola e fai le finagalo o Lona Tama Faalelagi. Tatou te ave i luga o tatou satauro e ala i le faaali atu o lo tatou naunau e tausia poloaiga a le Alii ma “teena i tatou lava,” po o le ositaulaga, o soo se mea e tatau ai ina ia usiusitai ai i le Atua.)

  • O a ni poloaiga ua tuuina mai e le Alii e manaomia ai ona e aveina i luga o lou satauro ma faia ni osigataulaga ina ia usiusitai? (O nisi o faataitaiga e mafai ona maua i le Mo le Malosi o le Autalavou.)

Faitau ia faataitaiga nei (pe fatu nisi o faataitaiga e sili atu ona talafeagai i tagata aoga i lau vasega), ma fesili atu po o a auala e mafai ona ave ai i luga e tagata o latou satauro ma usitai i poloaiga a le Alii:

  1. O se alii talavou ua oo lona matua i le taimi o le a mafai ai ona alu e auauna atu i se misiona. E popole o ia i mea uma o le a ia tuua pe a alu e auauna atu.

  2. Ua iloa e se tamaitai talavou o le a asiasi atu le autalavou o lana uarota i le malumalu i ni nai masina, ae e le o i ai sona pepa faataga o le malumalu. O loo i ai se mea i lona olaga i le taimi nei o le a taofia ai o ia mai le mauaina o se pepa faataga.

Faamatala atu, afai tatou te filifili e le avea i luga o tatou satauro, tatou te ono misia avanoa e faamanuia ai isi ma maua ai faamanuiaga mo i tatou lava.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:3–8 i le faamanatu atu i tagata aoga, ona sa le usiusitai Ezra Thayre, sa faapea ona faaleaogaina ai lona valaauga o le misiona ma aveesea ai le avanoa e auauna atu ai i lena taimi. Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i mea e tatau ona latou faia e ave ai i luga o latou satauro ma usiusitai ai i poloaiga a le Alii. Uunaia i latou e galulue i soo se uunaiga latou te maua.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 57–59)

Fesili atu i tagata aoga pe mata o le a faapei le nofo ai i se nuu o tagata uma e amiotonu, agalelei, ma agaalofa. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59 tatou te aoao ai i auala e tatau ona tatou ola ai, ina ia agavaa ai mo faamanuiaga o le malumalu ma saunia ai e nonofo i le afioaga o le Atua.

Lolomi