Seminare
Lesona 58: Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–52


Lesona 58

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–52

Folasaga

A’o amata ona taunuu i Ohaio ia Me o le 1831, nisi o le Au Paia sa malaga mai setete i saute, sa faaali mai e le Alii le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51 ia Iosefa Samita mo Epikopo Eteuati Paterika. O le vaega na taunuu mai Kolesavile, Niu Ioka, sa faatonuina e o i Tomasone, Ohaio, lea o le a latou ola ai i le tulafono o le faapaiaga. I le faaiuga o le konafesi lona fa a le Ekalesia sa faia ia Iuni 3-6, 1831, i Katelani, sa poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita ma isi toeaina e malaga taitoalua i Misuri, ma talai atu i le ala. I le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52, na valaauina ai e le Alii ia soa taitasi ma tuuina mai se mamanu e fesoasoani ia i latou e aloese ai mai le faaseseina.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:1–20

Na faatonuina e le Alii ia Epikopo Eteuati Paterika e talanoaina manaoga faaletino o le Au Paia

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia amata mafaufau i se tasi o taunuuga o le ola i le tulafono o le faapaiaga, valaaulia tagata o le vasega e tali fesili nei i ni vaega taitoalua po o ni vaega toalaiti po o se vasega.

  • O le a le vaega sili ona lotogatasi na avea ai oe ma se vaega? E faapefea ona e iloa pe o lotogatasi se vaega o tagata? O a ituaiga o faiga po o mea na tutupu e fesoasoani i se vaega ia lotogatasi?

Faamalamalama atu faapea, o le Au Paia na siitia mai Niu Ioka sa amata ona taunuu atu i Ohaio i le tautotogo o le 1831. O se tasi o vaega sa o mai mai Kolesavile, Niu Ioka, i se osigataulaga tele. Sa faatonuina lenei vaega e faamautu i Tomasone, Ohaio, ma ia ola i le tulafono o le faapaiaga. Valaaulia tagata o le vasega e vaai faalemafaufau i le lotogatasi lea e mafai ona maua mai i se vaega na faia faatasi ni osigataulaga e mulimuli i le finagalo o le Alii.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo tiutetauave a Epikopo Eteuati Paterika.

  • O a nisi o tiutetauave a Epikopo Paterika? (Atonu e te manao e faailoa atu, i le fuaiupu e 3, o le fuaitau “ia tutusa uma tagata taitoatasi e tusa ai ma lona aiga” e le faapea ia tutusa le fesoasoani e maua e tagata taitoatasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa tatau i le epikopo ona silasila i tulaga taitasi o aiga eseese ma “tofia atu”ia i latou mea latou te manaomia. Sa tutusa i latou aua sa tutusa le silasila ma le tausiga e le epikopo o aiga taitasi.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:9, ma vaavaai mo mea na faamalamalama mai e le Alii, o taunuuga faamoemoeina e lua o le ola i le tulafono o le faapaiaga.

  • O le a le mea o loo faamoemoe mai e le Alii i Lona nuu? (E tatau ona faamatala mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: O loo faamoemoe le Alii ia taulima e Lona nuu ia le tasi ma le isi i le faamaoni ma le lotogatasi.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:10–20 i le faamatala atu, na faatonuina e le Alii ia Epikopo Paterika e faatu se faleteuoloa e mafai ona teuina ai oloa faasili. Na Ia faamalamalama mai ua Ia faapaiaina le laueleele i le Au Paia “mo se vaitau itiiti” (MF&F 51:16). E ui ina sa latou le iloa le umi latou te nonofo ai iina, ae na tatau ona latou “galulue i luga o lenei laueleele e peiseai ua mo ni tausaga e tele” (MF&F 51:17), i le avea ma ni tausimea faamaoni, atamamai, ma le amiotonu, mo mea ua tuuina atu ia i latou. Atonu e te manao e ta’u atu e faapea, i le fuaiupu e 10, o le upu ekalesia e faatatau i se paranesi o le Ekalesia (tagai i le MF&F 51:10, vaefaamatalaga a; tagai foi i le MF&F 20:81; 45:64).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1–13, 22–36

Ua poloaiina e le Alii le Perofeta ma isi toeaina e malaga atu i Misuri ma talai atu le talalelei i le taimi o la latou malaga

A o lei amataina le vasega, saunia ni faaiteitega se tolu, ia taitai atu e le tasi ia le isi e sosoo ai. Mo se faataitaiga, o le faaiteitega muamua e ono faasino atu ai tagata o le vasega e su’e le faaiteitega lona lua i lalo po o totonu o se mea faitino e i totonu i se mea o le potuaoga. O le faaiteite lona lua e mafai ona faatonu ai i latou e vaai mo le faaiteite lona tolu i se isi mea i totonu o le potuaoga. O le faaiteite lona tolu e tatau ona faapea atu: “Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1–6. Su’e se mataupu faavae e tutusa ma le gaoioiga lenei.”

Faapipii le faaiteite muamua i le laupapa, ma tusi ai i autafa le faatonuga lenei: Mulimuli i le faaiteite lenei e iloa ai le auala e maua ai le taitaiga faifai pea mai le Alii.

A uma ona faitau e tagata aoga le faaiteite muamua, valaaulia i latou e mulimuli i faatonuga e su’e ai le faaiteite lona lua. Ona valaaulia lea o i latou e faitau faatonuga o loo i le faaiteite lona lua e sue ai le faaiteite lona tolu.

A o lei mulimuli tagata o le vasega i faatonuga o loo i le faaiteite lona tolu, faamalamalama atu o le fuaitau o le a latou sueina o loo i ai faatonuga na tuuina mai ia Iosefa Samita ma isi taitai perisitua i se konafesi a le Ekalesia na faia i Katelani, Ohaio, ia Iuni 1831. Faamanatu i tagata o le vasega na faaali muamua mai e le Alii e faapea, o le a atiina ae e le Au Paia se aai e ta’ua o Siona (tagai i le MF&F 28:9), ae sa le’i faaalia mai e Ia i le taimi lea le nofoaga.

Valaaulia tagata aoga e mulimuli i faatonuga o loo i le faaiteite lona tolu. Fai atu i ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1–6. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mataupu faavae e tutusa ma le gaoioiga lea sa latou faamaeaina.

  • E tusa ai ma fuaiupu e 4–5, o le a se mea e tupu pe a tatou faamaoni i faatonuga a le Atua? (A o tatou mulimuli ma le faamaoni i faatonuga a le Atua, e faaali mai e Ia ni mea e tele atu e uiga i Lona finagalo ia i tatou. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • Na faapefea ona talitutusa le gaoioiga i lenei mataupu faavae? (A o mulimuli tagata aoga i faatonuga taitasi, sa latou maua ni faatonuga faaopoopo, na iu lava ina taitai atu ai i latou i le tali na latou sailia.)

  • O a ni mea e te lagona o nisi ia o faamanuiaga o le mauaina o le taitaiga a le Alii ma nai upumoni itiiti e auauai mai nai lo o le tuuina mai uma i le taimi e tasi?

Valaaulia tagata o le vasega sa i ai ni aafiaga e faatatau i lenei mataupu faavae, e faasoa mai o latou aafiaga pe tuu mai se molimau i lona moni. Atonu foi e te manao e faasoa atu sa oe lava aafiaga po o lau molimau. Uunai tagata o le vasega e tusi i lalo se fesili, popolega, po o se filifiliga o feagai ma i latou lea latou te mananao ia maua mai ai le fesoasoani ma le taitaiga a le Alii. Ona valaaulia lea o i latou e mafaufau loloto ma tusi i lalo soo se faatonuga e tuuina mai e le Alii ia i latou, ina ia mafai ona latou usitai atili i ai ina ia mafai ona valaaulia le taitaiga atili mai ia te Ia.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:7-10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo ni faatonuga na tuuina mai e le Alii i nisi e umia le perisitua ae latou te le’i malaga atu i Misuri.

  • O a ni mea sa faatonuina i latou nei na umia le perisitua e fai a’o latou malaga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–21, 36

Ua faaali mai e le Alii se mamanu e fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le faaseseina e Satani

Faamanatu i tagata o le vasega, o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50, na lapataiina ai e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e uiga i agaga pepelo, ma tuuina mai ni faatonuga o le a fesoasoani i le Au Paia e faamalamalama ai e le tasi le isi, a’o latou aoao ma aoaoina upumoni o le talalelei.

Faamalamalama atu faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–21, na faaali mai ai e le Alii isi faatonuga e fesoasoani e faamalosia ai tagata o le Ekalesia, ae maise lava o i latou na Ia valaauina e talai atu le talalelei a o latou malaga atu i Misuri.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai le fuaitau na faaaoga e le Alii e faamatala ai le mea o le a Ia aoao mai. (“O se [mamanu] ata i mea uma.”)

  • O le a le mea e ta’u o se [mamanu] ata? (O se faataitaiga e mafai ona tatou mulimuli ai ina ia mafai ona ausia ai se taunuuga.)

  • O a mafuaaga na tuuina mai e le Alii mo le tuuina mai o lenei mamanu?

Vaevae tagata o le vasega i ni paga. Valaaulia paga taitasi e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:15–19. Fai atu ia te i latou e vaavaai mo faatinoga ma uiga na fetalai mai le Alii o le a fesoasoani i Lona nuu e aloese ai mai le faaseseina e Satani. A mavae se taimi, fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. Valaaulia se tagata o le vasega e avea ma se tagata tusitusi, e lisiina a latou tali i luga o le laupapa.

A o tali mai tagata o le vasega, atonu e te manao e faamalamalama atu pe fai atu ia i latou e faamalamalama mai le uiga o le fuaitau lenei: “ua agasalamo lona agaga” (MF&F 52:15) e faatatau i se tagata e i ai se uiga o le salamo; “usiusitai i aʼu sauniga” (MF&F 52:15) e faatatau i se tagata e mauaina sauniga a le Alii ma tausia feagaiga e o mai faatasi ai; “o lana gagana e agamalu ma faagaeetia” (MF&F 52:16) e faatatau i se tagata o lana tautala e lotomaualalo ma faagaeetia ai pe atinae ai isi; “gatete i lalo lo‘u mana” (MF&F 52:17) e faamatala ai se tagata e lagona le migao mo le mana o le Atua; ma “aumai fua” (MF&F 52:17) e faatatau i se tagata e maua mai ai se mea lelei (e pei o “viiga ma le poto”) e ala i le mulimuli i faaaliga ua tuuina mai e le Atua.

Tuu atu i paga se taimi e talanoa ai pe faapefea ona laua aoteleina upumoni o loo aoaoina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–19. Pe a uma se taimi, valaaulia i latou e faasoa mai upumoni ua latou mauaina. E mafai ona tuuina mai e tagata o le vasega ni tali eseese, ae atonu e te manao e faamamafa atu le mataupu faavae lenei: Ina ia mafai ona aloese mai le faaseseina e Satani, e ao i se tagata ona usiusitai i sauniga a le Alii ma ola e tusa ai ma faaaliga ua Ia tuuina mai.

Faamanatu i tagata o le vasega, ina ua faaali mai e le Alii le mamanu lenei e aloese ai mai le faaseseina, sa fetalai mai o Ia i se vaega o e sa umia le perisitua o e o le a talaiina atu le talalelei i isi.

  • Aisea e te manatu e taua ai mo i latou o e aoao atu le talalelei i isi, ona mulimuli i le mamanu ua faaalia mai e le Alii i nei fuaiupu? (Ina ia mafai ona latou aoao atu e ala i le Agaga.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:36. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se faatonuga faaopoopo na tuuina mai e le Alii i le faaaliga lenei. Valaaulia i latou e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • O a mea na faatonuina e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e folafola atu?

  • Aisea e mafai ai ona tatou talitonuina se taitai po o se faiaoga e ola e tusa ai ma le mamanu na faataatia mai e le Alii i fuaiupu e 14-19 ma aoao atu na o mea lava ua aoaoina mai e perofeta ma aposetolo?

Atonu e te fautua atu i tagata o le vasega e manatunatu pe faapefea ona faaalia e sui o le Au Peresitene Sili po o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei mamanu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:37-44

Ua tuuina mai e le Alii ni fautuaga i taitai o le a nonofo pea i Ohaio

Faamalamalama atu, e ui ina sa valaauina e le Alii le toatele o i latou na umia le perisitua anamua e talai atu i lo latou ala atu i Misuri, ae na i ai nai isi toeaina sa nonofo pea i Ohaio. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:39-40. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faatonuga na tuuina mai e le Alii i toeaina o e o le a nonofo pea i Ohaio.

  • O a tiutetauave na tuuina mai e le Alii i toeaina o e sa nonofo pea i Ohaio?

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “manatua … e ua matitiva ma e ua lē tagolima”? Aisea e le lava ai le na o le mafaufau i se tasi ua le tagolima, ina ia faataunuu ai lenei fautuaga mai le Alii?

  • O le a le fetalaiga a le Alii e uiga ia i latou o e e le faataunuuina o latou tiutetauave?

  • O a mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le avea ma se soo moni o le Alii? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O soo o Iesu Keriso e leoleo ma tausia i latou o e matitiva, e le tagolima, mama’i, ma puapuagatia.)

Fai atu i tagata o le vasega e manatunatu i tagata latou te iloa, e mafai ona latou ta’ua o soo o Iesu Keriso. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai pe o faapefea ona leoleoina ma tausia e se tagata na latou mafaufauina, i latou o e manaomia le fesoasoani. Atonu e te manao e faaali atu le agaga faafetai e te lagonaina mo i latou o e na leoleoina ma fesoasoani ia te oe i lou taimi o faigata.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–19. O se faaa‘oa’o o le mamanu o le faamaoni

Na faamatala e Elder Paul E. Koelliker o le Fitugafulu, le tala lenei lea e aofia ai se faataitaiga, o auala e mafai ona tatou faatosinaina ai isi mo le lelei, ao tatou ola e tusa ai ma le mamanu o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–19:

Ata
Elder Paul E. Koelliker

“O mamanu o ni faataitaiga, taiala, laasaga faifaipea, po o ni auala e mulimuli ai se tasi ina ia ogatasi ma le faamoemoega o le Atua. Afai e mulimulitaia nei mamanu, o le a faalotomaualaloina i tatou, mataala, ma mafai ona iloa le leo o le Agaga Paia lea e ese mai i leo ia e faalavelave ia i tatou ma taitaieseina i tatou. …

“… Pe afai tatou te ola moni lava i le talalelei i le mamanu lava lea sa aoaoina e le Alii o Iesu Keriso, o le a faateleina lo tatou tomai e fesoasoani ai i isi. O le aafiaga lenei, o se faataitaiga o le auala e mafai ai ona aoga lenei mataupu faavae.

“Sa tuitui ni faifeautalai talavou se toalua i se faitotoa, ma le faamoemoe e maua ai se tasi e taliaina le la savali. Sa matala le faitotoa, ma sa faafeiloai i laua e se tamaloa sa fai si tino tele, i se leo sa le fiafia: ‘Faapea lava na ou fai atu ia te oulua e aua ne‘i lua toe tuitui mai i lo‘u faitotoa Sa ou lapataia muamua oulua afai lua te toe foi mai, o le a oo loa i se aafiaga le lelei. O ese loa.’ Sa vave ona ia tapunia le faitotoa.

”A’o savavali ese atu faifeautalai, sa tuu e le faifeautalai matua atu, ma tele atu lona potomasani, lona lima i luga o le tauau o le faifeautalai laitiiti e faamafanafana ma faalototele o ia. Ma lo la le iloaina, o loo tilotilo mai le tamaloa ia i laua i se faamalama ina ia mautinoa ua la malamalama i lana tala. Sa manatu o ia, o le a ia vaaia i laua o talie ma ta’umamaina lana tali faalelelei i le la taumafaiga e asia o ia. Ae peitai, a’o ia molimauina le faaalia o le agalelei i le va o faifeautalai e toalua, sa vave lava ona faamaluluina ai lona loto. Sa ia toe tatalaina le faitotoa ma talosagaina ia faifeautalai e toe foi mai ma faasoa atu le la savali ia te ia” (“E Alofa Moni Lava o Ia ia i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 16, 17).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:33-34. “O ia o lē e faamaoni … o le a tausia ma faamanuiaina”

“Na tuua e Lydia Clisbee Paterika se tala o tulaga sa i ai lana tane o Eteuati, na faapea ona maua ai lenei faatonuga faafaaaliga. Sa maua uma le la fanau i le ma’i misela, mai nisi o tagata o le Ekalesia sa le’i leva ona taunuu atu i Niu Ioka, o e sa nonofo faatasi ma lo latou aiga. Sa ia tusia, ‘sa tigaina le la afafine ulumatua i le fiva o le mama, a’o tigaina lava o ia, sa valaauina lo’u toalua e ala i le faaaliga, e o ma le isi vaega i Misuri e sue se nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia, sa manatu tagata le talitonu, a le valea o ia, ia pe o le a le alu foi. Ma sa ou mafaufau foi a’u ia, na i ai se pogai ou te mafaufau ai ua amatalia o’u tofotofoga, ma o lea [sa] amataina, ae peitai, o lenei tofotofoga e faapei foi o isi tofotofoga uma, sa mulimuli mai ai ni faamanuiaga ona sa toe manuia le ma afafine. Partridge, Genealogical Record, 6.)” (Documents, Volume 1: Iulai 1828–Iuni 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 330).

Lolomi