Seminare
Lesona 97: Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–20


Lesona 97

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–20

Folasaga

I le aso 6 o Me, 1833, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93. O lenei faaaliga o le a aoaoina i ni vaega se lua. O lenei lesona e taulai atu i fuaiupu 1–20, lea na fofoga mai ai e Iesu Keriso le faamoemoega o le faaaliga: “Ou te tuu atu ia te outou nei upu, ina ia outou malamalama ma iloa ai le ala e tapuai ai, ma iloa ai le mea tou te tapuai i ai, ina ia mafai ona outou o mai i le Tamā i loʼu igoa, ma maua lona atoatoaga i le taimi e tatau ai” (MF&F 93:19).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–5

Ua aoao mai e Iesu Keriso auala e mafai ai e tagata taitasi ona vaai i Ona fofoga ma iloa o loo i ai o Ia

Faaali atu se ata o se tagata lauiloa o le a iloagofie e au tagata aoga, ona fesili atu lea pe latou te iloa le igoa o le tagata. (Afai e le mafai ona e faaali atua se ata, tusi le igoa o le tagata i luga o le laupapa ma fai atu i tagata aoga e faamatala po o ai lea tagata ma po o le a le mea ua lauiloa ai o ia.)

  • Aisea e iloa ai e le toatele o tagata ia lenei tagata?

  • E te manatu e taua le iloa po o ai lea tagata? Aisea?

Faaali atu se ata o Iesu Keriso (e mafai ona e faaaogaina Iesu Keriso [Tusi Ata o le Talalelei (2009), nu. 1]; tagai foi i le LDS.org), ma faamalamalama atu e toatele tagata i aso nei e le iloa po o ai o Ia.

Ata
Iesu Keriso
  • Aisea e te manatu e taua ai le iloa po o ai Iesu Keriso?

Molimau atu e le mafai ona tatou ausia lo tatou gafatia atoatoa i le avea ai ma fanau a le Atua, sei vagana ua tatou iloa e uiga ia Iesu Keriso. Faamalamalama atu faapea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93 na aoao mai le Alii i le auala e mafai ona faateleina ai lo tatou malamalama ia te Ia, ma Lona mana e faamanuia i tatou i le taimi nei ma le faavavau atoa. Tusi fesili mulimuli nei e lua i luga o le laupapa, ma tuu ni avanoa mo tagata aoga e tusi ai a latou tali i lalo ifo o fesili.

O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai se molimau ia Iesu Keriso?

O le a se mea e mafai ona tatou iloa e uiga ia te Ia pe afai tatou te faia nei mea?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–5. A o lei amata ona faitau le tagata aoga, fai atu i le afa o tagata aoga e vaavaai mo tali i le fesili muamua, ae o le isi afa e vaavaai mo tali i le fesili lona lua. A uma ona faitau ia fuaiupu, valaaulia ni nai tagata aoga e o mai i le laupapa ma tusi a latou tali i fesili. Ona fai atu lea i le vasega le fesili lenei:

  • E faapefea ona e faaupuina le folafolaga o loo i le fuaiupu 1 o se mataupu faavae “afai-ona”? (O tali a tagata aoga e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te lafoaia a tatou agasala, o mai ia Keriso, valaau atu i Lona suafa, usitai i Lona siufofoga, ma tausi Ana poloaiga, ona tatou vaai lea i Ona fofoga ma iloa o Ia lea.)

Atonu e te manao e faamamafa atu, o lenei faamanuiaga o le a oo mai i le taimi a le Alii lava ia, i Lana lava ala, ma e tusa ai ma Lona lava finagalo (tagai i le MF&F 88:68; tagai foi i le Enosa 1:27).

  • E mafai faapefea e faatinoga taitasi o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1 ona fesoasoani tatou te iloa ai Iesu Keriso?

  • Mai mea ua e aoaoina i le fuaiupu e 3, o le a se aoaoga faavae taua e tatau ona malamalama i ai e uiga i le Tama ma le Alo? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le aoaoga faavae lenei: O le Tama ma le Alo e tasi.)

  • O le a le uiga o le Tama ma le Alo e tasi?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le Tama ma le Alo o ni tagata mavaevae ma eseese, e tofu ma se tino faaletino faamamaluina (tagai i le MF&F 130: 22). Ae peitai, o le Tama ma le Alo e tasi i le faamoemoe ma le aoaoga faavae. Ua autasi atoatoa i Laua i le faataunuuina o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi.

Faailoa atu le fuaitau lenei o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:4: “O le Tamā ona ua tuuina mai e ia ia te aʼu sona atoatoaga.” Fai atu i le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:17, 26. Fai atu fesili nei:

  • O le a le uiga o le na maua e Iesu Keriso le atoatoaga o le Tama? (Tagai i le MF&F 93:16–17, 26.)

  • E faapefea ona fesoasoani upumoni i le fuaiupu 4– 5 ia i tatou ia malamalama atili i le uiga o le Tama ma le Alo e tasi?

Faamalamalama atu ona o le Tama ma le Alo e tasi, o le a tatou iloa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso pe a tatou faia le fetalaiga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:6-20

Na faaaoga le talafaamaumau a Ioane e fesoasoani ai ia i tatou ia malamalama i le ala na maua ai e Iesu Keriso le atoatoaga o le mamalu o le Tama Faalelagi

Faamalamalama atu e mafai ona tatou aoao atili e uiga ia Iesu Keriso e ala i le suesueina o faamatalaga na tuuina mai e le Alii mai le talafaamaumau a Ioane i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93. Atonu e fesoasoani foi le faamalamalama atu, o le Aposetolo o Ioane sa o se soo o Ioane le Papatiso ina ua amata e Iesu Keriso Lana auaunaga faaletino. I ana tusitusiga, na tuuina mai ai e le Aposetolo o Ioane se vaega o le tala o le molimau a Ioane le Papatiso na tuuina atu e uiga i le Faaola.

Vaevae tagata aoga i ni vaega se fa. Tuu atu i vaega taitasi e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:6–11 ma faailoa mai faalagiga sa faaaoga e faamatala ai le Faaola. O faalagiga na maua e tagata aoga e tatau ona aofia ai le “le Afioga, e oo lava i le avefeau o le faaolataga” (fuaiupu e 8), “o le malamalama ma le Togiola o le lalolagi” (fuaiupu e 9), “o le Agaga o le upumoni” (fuaiupu e 9), ma “le Toatasi Na Fanaua e le Tama” (fuaiupu e 11).

A uma ona latou faitauina fuaiupu, tuu atu i tagata aoga taitoatasi se kopi o le faamatalaga lenei e uiga i faalagiga o loo ta‘ua i luga. Tuu atu i tagata taitasi o le vaega e filifili se tasi o faalagiga ma suesue le leoa le faamatalaga e fesootai i ai. Faatonu tagata aoga e saunia e faamalamalama atu i le isi vaega o la latou vaega le uiga o le faalagiga ma ia faasoa mai a latou tali i le fesili lenei. Atonu e te manao e faaali atu le fesili i luga o le laupapa pe faaaofia ai i luga o le pepa e tufa atu, ina ia mafai e tagata aoga ona faatatau atu i ai pe a manaomia.

  • E faapefea ona fesoasoani lenei faamatalaga ina ia e iloa lelei ai, talisapaia, ma mulimuli ia Iesu Keriso?

“O le Upu, o le avefeau o le faaolataga”

O Iesu Keriso na faatatau i ai “o le Upu” i le Ioane 1:1. Na faamalamalama mai e Elder Russell M Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“I le gagana Eleni o le Feagaiga Fou, o le Upu o le Logos, po o le ‘faaupuga.’ … E foliga mai e uiga ese lena faaupuga, ae e talafeagai lava. Tatou te faaaogaina upu e momoli atu ai pe faaoo atu ai a tatou faaupuga i isi. O le mea lea, o Iesu o le Upu, po o le faaupuga, a Lona Tama i le Lalolagi” (“O Iesu o le Keriso: O Lo Tatou Matai ma Isi [Faalupega],” Liahona, Ape. 2000, 5-6). O Iesu ua ta’ua o le avefeau o le faaolataga aua ua Ia folafola mai afioga a le Tama ia i tatou, ma o i latou o e faalogo ma usitai i Lana savali, o le a maua le faaolataga (tagai i le Ioane 12:49–50).

“O le malamalama ma le Togiola o le lalolagi”

E ala i le Malamalama o Keriso, ua aumai ai e Iesu Keriso le ola ma le malamalama i mea uma. Ua ta’ua foi o Ia o le Malamalama o le Lalolagi aua ua Ia tuuina mai le faataitaiga atoatoa o le ala e tatau ona ola ai tagata uma. O Iesu Keriso o le Togiola o le lalolagi, ona e ala i Lana Togiola na Ia totogiina le tau mo agasala a tagata uma, ma ua mafai ai ona toetutu ia tagata uma.

“O le Agaga o le upumoni”

O le faalagiga “o le Agaga o le upumoni” e fesoasoani tatou te malamalama ai o Iesu Keriso e le pepelo ma ua ia te Ia se atoatoaga o le upumoni (tagai i le Enosa 1:6; MF&F 93:26). Na te faaali mai upumoni i tagata (tagai i le MF&F 76:7–8). O lenei faalagiga o loo faaaogaina foi e faatatau atu i le Agaga Paia, o lē e molimau mai ia Iesu Keriso (tagai i le Ioane 15:26).

“O le Alo e Toatasi na Fanaua o le Tama”

O Iesu Keriso o le tagata silisili lea ua soifua mai i lenei lalolagi. O le Atua o le Tama o agaga o tagata uma, ae o Iesu Keriso na o le pau lea o le tagata na soifua mai i le lalolagi o le Alo moni o le Atua i la le tino. Ona o Iesu Keriso na soifua mai i tama tino ola pea, sa i ai ia te Ia le mana i le oti (tagai i le Ioane 5:26). O lenei mana na mafai ai ona Ia faataunuuina le Togiola ma le Toetu mo tagata uma.

A ua lava se taimi mo vaega e faauma ai a latou talanoaga, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:12–17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai pe na faapefea ona avea Iesu Keriso e pei o Lona Tama.

  • Na faapefea ona avea Iesu Keriso e faapei o Lona Tama? (O tali a tagata aoga e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Sa alualu pea Iesu Keriso mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua e ia le atoatoaga o le mamalu o le Tama.)

  • O le a sou manatu i le uiga e faapea, na faaauau Iesu Keriso mai le alofa tunoa i lea alofa tunoa seia oo ina Ia maua se atoatoaga?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le alofa tunoa o le malosi ma le mana mai le Atua, e mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau ma le faaeaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:19-20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai le mafuaaga na tuuina mai e le Faaola mo le faaalia mai o le auala na Ia maua ai le atoatoa o le Tama.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 19, aisea na faaali mai ai e le Faaola le auala na Ia maua ai le atoatoa o le Tama?

Fesoasoani i tagata aoga ia iloa na faaali mai e le Faaola le auala na Ia maua ai se atoatoaga, ina ia mafai ona tatou “malamalama ma iloa” o Ia ma le Tama Faalelagi, ma iloa le ala e tapuai ai i le Tama ma maua Lona atoatoaga. Tusi le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i luga o le laupapa. (O lenei faamatalaga o loo maua i le The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 568.)

“O le tapuai i le atoatoa o le faataitaiga lea. Tatou te faamamaluina i latou tatou te faataitai i ai” (Elder Bruce R. McConkie).

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia tapuai?

  • E faapefea ona tatou tapuai i le Tama Faalelagi? (E tatau ona faamatala mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: E tatau ona tatou tapuai i le Tama Faalelagi e ala i le muilmuli i le faataitaiga a Iesu Keriso.)

  • Na faapefea ona tutusa le alualu i luma o le Faaola mai le alofa tunoa i lea alofa tunoa, i le faagasologa o le aoaoina ma le alualu i luma lea e mafai ona tatou mauaina?

  • O le a le folafolaga o loo tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:20 ia i latou o e mulimuli i faataitaiga a Iesu Keriso ma tausi i Ana poloaiga? (E tatau ona faamatala mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tausia poloaiga, e mafai ona tatou maua se atoatoaga o le Tama, e pei ona maua e Iesu Keriso.)

Uu i luga le ata o le Faaola lea sa e faaalia atu i le amataga o le vasega.

  • Aisea e taua ai le i ai o se molimau e uiga i le faataitaiga, aoaoga, ma le Togiola a Iesu Keriso?

  • O le a se mea e mafai ona e faia e faaauau ai pea “mai le alofa tunoa i lea alofa tunoa” (MF&F 93:13) ma avea atili ai e faapei o Ia?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Lorenzo Snow, ma fai atu i le vasega e mafaufau e uiga i le mea latou te mananao e faia ia avea atili ai e faapei o le Faaola:

Ata
Peresitene Lorenzo Snow

“Aua ne’i faamoemoe e avea ma tagata atoatoa i le taimi e tasi. Afai e faapena, o le a e faanoanoa. Ia avea oe ma tagata sili atu i le asō, nai lo ananafi, ma ia sili atu lou lelei taeao, nai lo le tulaga ua e i ai i le aso. O faaosoosoga nā, atonu e tau faavaivaia tatou i le asō, aua ne’i faatagaina e faavaivaia tatou i le o’o atu ai taeao. O le mea lena, ia faaauau le taumafai ia sili atu mai lea aso i lea aso; ma aua le faatagaina o outou olaga e mavae atu, e aunoa ma le ausiaina o le faia o le lelei i isi, faapea ia i tatou lava“ (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow [2012], 111).

Valaaulia tagata aoga e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se auala faapitoa o le a latou taumafai ai e alualu i luma ma faaleleia atili e ala i le mulimuli i le faataitaiga a le Faaola.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:5. Ua faaali mai e Iesu Keriso galuega a le Tama

Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o se faamoemoega taua o le galuega faaletino a Iesu Keriso, o le fesoasoani lea ia i tatou ia iloa lo tatou Tama oi le Lagi:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

”O le aotelega silisili lea o le upumoni na afio mai Iesu e fetalai i ai ma fai, aemaise lava i Lana taulaga togiola ma le puapuaga, na Ia aoao mai ai ia i tatou po o ai le Atua lo tatou Tama Faavavau ae pe faapei foi o ia, faapea le atoatoa o le gauai atu o Ia i Lana fanau i soo se augatupulaga ma soo se atunuu. Sa taumafai Iesu e ala i upu ma galuega e faaali ma faamanino mai ia i tatou le natura moni o Lona Tama, lo tatou Tama o i le Lagi.

“Na Ia faia lenei mea na o se vaega ona i le taimi lena ma le taimi lenei, ua moomia e i tatou uma ona iloa atoatoa le Atua ina ia mafai ai ona loloto atu le alofa ia te Ia ma atoatoa ona usiusitai ia te Ia. …

“O le fafagaina la o e sa fia aai, faamalolo i e mamai, aoaiina tagata pepelo, ole atu mo le faatuatua—o Keriso lena o loo faaali mai ia i tatou le ala o le Tama, o Le e “alofa tunoa ma alofa mutimutivale, e telegese lona toasa, e onosai ma tumu i le agalelei’ [Lectures on Faith (1985), 42.]” (“O Le Silisiliese o le Atua,” Liahona, Nov. 2003, 70, 72).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:12–16. E finagalo le Tama ia tatou maua Lona atoatoaga

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le ala e mafai ona tatou avea ai ma tagata ua finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia tatou avea ai ma maua Lona atoatoaga:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le talalelei a Iesu Keriso o se fuafuaga lea ua faaali mai ai ia i tatou le auala e avea ai ma tagata ua finagalo lo tatou Tama Faalelagi e avea ai.

“O se faataoto e faaalia ai lenei malamalamaaga. Na iloa e se tama mauoa afai na te tuuina atu ana oa i luga o se tamaitiiti o le e le’i atiina a’e le atamai ma le malosi na manaomia, atonu o le a maumau ia tofi. Na fai atu le tamā i lona atalii:

“’O au mea uma ua i ai, ou te manao e tuuina atu ia te oe— e le gata i lo’u tamaoaiga, ae faapea foi lo’u tulaga ma le tauleleia i luma o tagata. O na mea ua ia te a’u e faigofie ona ou avatu ia te oe, peitai o le ituaiga tagata ua i ai a’u, o le mea lena e tatau ona maua e oe lava ia. O le a e agavaa mo lou tofi e ala i lou aoaoina o mea sa ou aoaoina, ma ola e pei ona ou ola ai. O le a ou tuuina atu ia te oe tulafono ma mataupu faavae na ou maua ai le poto ma lou tauleleia. Ia e mulimuli i au faataitaiga, ia ausia mea ua ou ausia, ona avea ai lea o oe e faapei o a’u ma o mea uma foi ua ia te au o le a fai ia mou.’

“O lenei faataoto e foliga tutusa lava ma le mamanu o le lagi. O le talalelei a Iesu Keriso ua folafola mai ai tofi e le mafaatusalia o le ola e faavavau, o le atoatoaga o le Tama, ma faaali mai tulafono ma mataupu faavae ia e mafai ai ona maua” (“O Le Luitau ia Avea ma se Tasi,” Liahona, Ian. 2001, 32).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:13-14. “Sa lei maua e [Iesu Keriso] le atoatoaga i le amataga”

O le faamaualalo o Iesu Keriso na aofia ai e oo lava i a te Ia, o se tasi o le Aiga Atua, na ui mai i le veli i le olaga faitino, avea faapei o i tatou taitoatasi, ma o le taimi muamua na te le’i silafia Lona faasinomaga paia o le Alo e Toatasi na Fanaua o le Tama. Sa faamalamalama mai e Peresitene Lorenzo Snow: “A o taoto Iesu i le fale povi, o se tama meamea, na te le’i silafiaina i lena taimi, o Ia o le Alo o le Atua, ma sa Ia fausiaina le lalolagi. Ina ua tuuina atu le poloaiga a Herota, sa Ia le iloaina ma se na tulaga; sa le’i i ai ia te Ia le mana e faaolaina ai Ia lava; ma sa tatau ia [Iosefa ma Maria] ona aveina o Ia ma [sosola] atu i Aikupito ina ia faasaoina ai o Ia mai aafiaga o lena poloaiga. … Sa Ia tuputupu a’e e avea ma tagata matua, ma, i le taimi o Lona faagasologa, sa faaalia atu ia te Ia o ai Ia, ma po o le a le faamoemoega na Ia afio mai ai i le lalolagi. O le mamalu ma le mana sa Ia umiaina, ae le’i afio mai o Ia i le lalolagi, sa faailoa atu ia te Ia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Lorenzo Snow [2012], 300).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:12, 19–20. Sa alualu pea mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua e ia le atoatoaga o le mamalu o le Tama

O le saunoaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita, ua faamanino ai le vaega e tasi o le alualu pea mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua e ia le atoatoaga:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E le atamai lo tatou mauaina uma o le poto i le taimi e tasi e tuuina mai i o tatou luma; ae e tatau ona maua sina mea itiiti i lea taimi i lea taimi; ona tatou mafai lea ona malamalama i ai” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 285).

Na faaauau ona ia saunoa mai:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Pe a e a’e i se apefai, e tatau ona e amata atu i le pito i lalo, ma alu atu i luga mai lea sitepu i lea sitepu, seia e taunuu i le tumutumu; ma e faapena i mataupu faavae o le talalelei—e tatau ona e amata i le muamua, ma alu atu ai seia e aoao i mataupu faavae uma o le faaeaga. Ae o le a i ai sina taimi pe a uma ona e pasi atu i le veli faatoa e aoaoina ia mea. E le o mea uma e mafai ona malamalama i ai i lenei lalolagi; o se galuega tele le aoao o lo tatou faaolataga ma le faaeaina e oo atu lava i tala atu o le tuugamau” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 285).

Lolomi