Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Ngāue 6–12 (ʻIuniti 18)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Ngāue 6–12 (ʻIuniti 18)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Ngāue 6-12 (ʻiuniti 18) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha pē e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Ngāue 6-7)

Naʻe ako ʻe he kau akó ki hono ui e kau mēmipa taau ʻo e Siasí ke tokoni ki hono tauhi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé. Lolotonga hono ako ʻa e ngaahi lea mo e fakapoongi ʻo Sitīvení, naʻa nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ko ení: ʻE lava ke hoko ʻa hono tekeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke taʻe-tali ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau palōfitá. Ko e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e sino mavahevahe ia ʻe tolu ʻoku nau kehekehe pē. Kapau te tau nofo faivelenga kia Sīsū Kalaisi lolotonga ʻa e ngaahi faingataʻá, te Ne ʻiate kitautolu.

ʻAho 2 (Ngāue 8)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e Ngāue 8, ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení: Ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku foaki ia ʻi he hili ʻa e papitaisó ʻaki hono hilifaki ʻo e nima ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kuo fakamafaiʻí. ʻOku foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo e tuʻunga moʻui-tāú. ʻI heʻetau tokanga ki he ngaahi ueʻi mei he ʻOtuá, te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ke tokoni ki hono tataki ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.

ʻAho 3 (Ngāue 9)

ʻI he Ngāue 9, naʻe ako ʻe he kau akó ʻoku ʻafio mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he meʻa te tau lava ʻo aʻusiá pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngāué. Naʻa nau toe ako foki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení: Kapau te tau tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻEikí, te tau lava leva ʻo liliu mo aʻusia ʻa e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku tau malavá. Te tau lava ʻo tokoni ki he kakaí ke nau tafoki ki he ʻEikí mo tui kiate Ia, ʻaki ʻetau tauhi ki he niʻihi kehé.

ʻAho 4 (Ngāue 10–12)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa Pitá fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé pea nau ako ko e taimi ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tokangaʻi ʻa e Siasí, te tau lava leva ʻo poupou ʻi he loto-falala mo muimui kiate kinautolu. Naʻa nau toe ako foki ʻa e ngaahi moʻoni ko ení: Kapau te tau feinga ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko e ʻOtuá, ʻe tataki atu leva kitautolu ki he fai angahalá. ʻOku fakaafeʻi ʻe heʻetau ngaahi lotu fakamātoato mo moʻoní ʻa e ngaahi maná mo e tāpuakí ki heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Talateú

Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Pita ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he Kau Senitailé. Naʻe akoʻi ʻe Pita ʻa e ongoongoleleí kia Koniliusi mo hono falé pea hili iá naʻá ne fakaleleiʻi ʻa e fakakikihi ʻi he vā ʻo e Kau Siu Māʻoniʻoní fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he Kau Senitailé.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 10

Ko hono fakahā ʻe he ʻOtuá kia Pita ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he Kau Senitailé

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku fai ange ʻe ha kaungāmeʻa ʻa e fehuʻi ko ʻení: “Naʻá ku fanongo naʻe liliu e lao homou siasí ʻi he 1978 ke fakakau e tangata kotoa pē ʻi he maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo tatau ai pē pe ko e matakali hā. ʻOku lava fēfē leva e liliu ko iá ʻo kapau ʻokú ke tui ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá homou siasí, pea ko e ʻOtuá ʻoku taʻe-faʻa-liliu?”

Kole ki he kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e founga te nau tali ʻaki e fehuʻi ʻa e kaungāmeʻa ko iá. (Fakatokangaʻi ange: Fakapapauʻi ʻoku tali ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ʻo e feliuliuaki ʻi he ngāue ʻa e Siasí kae ʻoua ʻe fakamahamahalo pē ha ngaahi ʻuhinga ki hono fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea pehē foki ki he lolotonga homou fealeaʻakí, ʻoua ʻe fakamahamahalo ki he ʻuhinga naʻe fakangatangata ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí he koeʻuhí ʻoku teʻeki ke fakahā mai ʻa e ngaahi ʻuhinga ko iá [vakai Fanongonongo Fakamafaiʻi—2].)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako ko ia e Ngāue 10 ʻe ala tokoni kiate kinautolu ki hono tali e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e founga hono tataki, maluʻi, liliu, mo puleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí.

Fakamatalaʻi ange ko e kau Siú pē kuo malangaʻi ki ai ʻa e ongoongoleleí tukukehe ha niʻihi tokosiʻi ʻi he taimi ko ʻení ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí. (vakai Mātiu 10:5–6). Kaekehe, ʻi he Ngāue 10 naʻa tau lau ai ʻo fekauʻaki mo ha liliu mahuʻinga ki he founga hono puleʻi ʻo e Siasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke fakamatala nounou ki he meʻa naʻa nau ako mei heʻenau ako ko ia ki he Senitaile ko Koniliusí. (Ko ha ʻeikitau ia ʻi he kau tau Lomá. Naʻá ne hoko mo hono falé ko ha kakai naʻa nau tui mo manavahē ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo kau ki he Siasi ʻo Kalaisí kae ʻoua kuó ne tomuʻa ului ki he tui faka-Siú he koeʻuhí ko e Senitaile ia.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:3–8 ʻaki hono fakamatala ange koeʻuhí ko e faivelenga ʻa Koniliusí, naʻe hā mai ai ha ʻāngelo kiate ia ʻo fekauʻi ia ke ne ʻave ha kakai ki Sopa ke ō ʻo fekumi ʻa Pita. ʻI he fononga atu ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Koniliusí ki Sopá, naʻe mamata ʻa Pita ki ha meʻa-hā-mai fakaofo lolotonga ʻene nofo ʻi he fale ʻo ha tangata ko Saimone.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Ngāue 10:9–16. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Pita ʻi he meʻa-hā-maí. (Ke ngāue ʻaki ha founga kehekehe, mahalo te ke fie tufa ki he kau akó ke nau taki taha ha laʻipepa ki he ʻekitivitī tā fakatātaá. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Ngāue 10:9–16 pea mo tā ha fakatātā ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa Pitá. Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi ki ha kaungāako ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Pitá, ʻo fakaʻaongaʻi ʻenau fakatātaá.) ʻI haʻo fakahoko ha taha ʻo e ongo ʻekitivitī ko ení, fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe fekau kia Pita ke ne kai ʻi he meʻa-hā-maí?

  • Fakatatau ki he veesi 14, ko e hā ʻa e tali ʻa Pita ki he fekau ko ení? (Fakamatala ange naʻe tapui ʻa e Kau Siú ʻe he fono ʻa Mōsesé ke nau kai ʻi he fanga manu ʻa ia naʻe fakamavaheʻi ʻoku taʻe maʻá [vakai Levitiko 11].)

  • Fakatatau ki he Ngāue 10:15, ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fanga manu taʻe maʻa naʻá Ne fekau kia Pita ke ne kaí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:17–28 ʻaki hono fakamatala ange naʻe ʻikai ke mahino kia Pita ʻi he kamatá ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene mata meʻa-hā-maí. Lolotonga ʻene kei fakalaulauloto ki aí, naʻe aʻu atu ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Koniliusí ʻo fakamatala kia Pita ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa Koniliusí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fononga atu leva ʻa Pita mo e kau ākonga ʻe niʻihi fakataha mo e kau tamaioʻeiki ʻa Koniliusí ke ō ʻo ʻaʻahi kia Koniliusi. Neongo ko ha fakakaukau taʻe-fakalao ia ki he Kau Siu tokolahi ke nau feʻao pe ʻaʻahi ki ha Senitaile, naʻe hū pē ʻa Pita ia ki he fale ʻo Koniliusí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 10:28 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e ʻuhinga ʻa Pita ki heʻene feʻao pe ʻaʻahi ki ha Senitaile.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻa Pita ki heʻene feʻao pe ʻaʻahi ki ha Senitaile?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:29–33 ʻaki hono fakamatala ange naʻe fakamatala ʻe Koniliusi ʻene mata meʻa-hā-maí kia Pita. Naʻe tānaki fakataha mai ʻe Koniliusi ʻa hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ke akoʻi kinautolu ʻe Pita.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 10:34–35. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe ako ʻe Pitá.

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa naʻe ako ʻe Pitá? (Mahalo te ke fie fakamatala ange neongo ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí makatuʻunga ʻi heʻenau tangataʻifonuá pe tuʻunga fakafonuá, ka ʻokú Ne fakamaauʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué pea tāpuekina ʻa kinautolu ʻoku talangofua kiate Iá. ʻE lava foki ke ʻaonga kiate koe ʻa e konga tohi “Race and the Church: [Faʻahingá mo e Siasí:] All Are Alike unto God” [mormonnewsroom.org/article/race-church] helpful.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:36–43 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Pita ʻa Koniliusi mo hono falé fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi ngāue leleí, Tutukí, mo e Toetuʻú. Naʻe fakamoʻoni ʻa Pita ko kinautolu ʻoku nau tui kia Sīsū Kalaisí ʻe fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Ngāue 10:44–48 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi ʻa e ola ʻo e ngaahi akonaki ʻa Pitá ʻi he Kau Senitaile ko ʻení. Fakamatala ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻa kinautolu ʻo e kamu” ʻi he veesi 45 ki he kau ākonga Siu naʻe haʻu mo Pita mei Siopá.

  • Fakatatau ki he veesi 44–46, ko e hā naʻe hoko ʻi he fale ʻo Koniliusí ko ha ola ʻo e ngaahi akonaki ʻa Pitá? (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatala ange ʻoku ʻuhinga a e kupuʻi lea “foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he veesi 45 ki he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe hoko mai ki he Kau Senitaile ko ʻení. ʻOku faikehekehe eni mei he meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku tau maʻu hili ʻa e papitaisó ʻi he ouau ʻo e hilifakinimá [vakai, Ngāue 8:14–17; Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 111].)

  • Ko e hā naʻe ofo ai ʻa e kau Siu naʻa nau ʻi he meʻa ko eni naʻe hokó?

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Pita fekauʻaki mo e kau Senitailé ʻi heʻene ngaahi aʻusia ko ia naʻe lekooti ʻi he Ngāue 10?

Koeʻuhí ke tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tokāteline te tau lava ʻo ako mei he Ngāue 10, vahevahe fakakulupu kinautolu ki ha kulupu ʻe ua pe tolu. ʻOange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufá, pe hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāue fakakulupu ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

ʻĪmisi
handout

Ngāue 10

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni Ako ʻi ʻApí (ʻIuniti 18)

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala kia Pita mo Koniliusí fekauʻaki mo e founga hono tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí? (Manatuʻi ko Pita naʻe Palesiteni ʻi he Siasí.)

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei hono fakahā tahataha ʻe he ʻEikí kia Pita ʻa e moʻoní kae ʻikai fakaʻangataha pē?

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ení fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fai ki he ngaahi fakahinohino kuó Ne ʻosi ʻomai?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni naʻe ʻilo ʻi heʻenau ngaahi kulupú. Fakapapauʻi ʻoku akoʻi mai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻe he meʻa ʻoku nau hikí:

ʻOku tataki ʻe he ʻOtuá Hono Siasí ʻaki ʻa e fakahā ki Heʻene palōfitá, ko e ʻAposetolo māʻolunga.

ʻI heʻetau talangofua ki he ʻEikí ʻe lava ai ke tau maʻu māmālie ha fakahā mo ha mahino.

ʻE lava pē he ʻOtuá, fakatatau ki Heʻene ʻiló mo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻEne fānaú, ʻo liliu pe fakalahi ʻa e ngaahi fakahinohino kuó Ne fakahā mai ʻi he kuohilí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní ki he founga hono akoʻi mai ʻa e moʻoni hono tolu naʻa nau ʻiloʻí:

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“ʻI he meʻá ni pea mo e fakahā kia Pitá, naʻe liliu ai ʻe he ʻEikí ʻa e founga angamaheni ʻo e Siasí ʻo ne ʻomi ha mahino fakatokāteline kakato ange ki Heʻene kau ākongá. Ko ia ne fakalahi ai hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ke fakakau e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 88).

Tuku ha taimi ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi ai e meʻa naʻa nau hiki fekauʻaki mo ʻenau tali ki he fehuʻi honau kaungāmeʻá ki hano liliu ʻo ha founga anga maheni ʻo e Siasí. Poupouʻi ke nau tānaki atu ha toe ngaahi fakakaukau naʻa nau maʻu ʻi hono ako ʻa e Ngāue 10, pea tuku ke nau vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá ki he kalasí.

ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange neongo ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo liliu ʻa e ngaahi founga anga maheni ʻo e Siasí mo toe fakalahi mai ki heʻetau mahino fakatokāteliné ʻaki ʻa e fakahā (vakai, Tefito ʻo e Tuí 1:9), ka ko Hono natula faka-ʻOtuá, ngaahi ʻulungāangá, ngaahi fuakavá, ngaahi tokāteliné, mo e palaní he ʻikai pē ke toe liliu ia. ʻOku tokoni hono ʻiloʻi ení ke tau maʻu ai ʻa e tui ki he ʻOtuá mo ha loto-falala te Ne tataki Hono Siasí ʻo fakatatau ki Hono finangaló pea mo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻEne fānaú.

Fakaʻosiʻaki hono fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngaahi meʻa naʻa nau akó.

ʻIuniti Hokó (Ngāue 13–19)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi talí mo fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ení ʻi heʻenau ako ʻa e Ngāue 13–19: Ko e hā naʻe fai ʻe Paula ki he fie mana ko ʻElimaá? ʻOkú ke pehē ʻe fēfē nai haʻo tali kapau ʻe tui atu e kakaí ko e ʻotua koe? Ko e hā naʻe talitali ai ʻa Paula mo Pānepasa hangē ha ongo ʻotuá? Naʻe fēfē ʻena talí? Ko e hā e meʻa naʻe aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí fekauʻaki mo e kamú, pea ko e hā hono ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke ʻave ki he Kau ʻAposetoló ke nau fai ha fakakaukau ki aí? Ko e hā ʻenau fakakaukaú? ʻI he ʻaʻahi atu ʻa Paula ki ʻAtenisí naʻá ne malanga mei he ʻAleopeikó fekauʻaki mo e ʻotua ʻoku ʻikai ʻiloá. Ko e hā e meʻa naʻá ne akoʻi ki he kakaí?

Paaki