Laipelí
Lēsoni 97: Ngāue 23–26


Lēsoni 97

Ngāue 23–26

Talateú

Naʻe fakafehuʻia ʻe he kau taki ʻo e kau Siú ʻa Paula, pea naʻe faʻufaʻu ʻe ha kau tau ʻo e kau Siú ke tāmateʻi ia. Naʻe ʻave ʻa Paula ki Sesalia pea naʻá ne taukapo pē maʻana ke fakahaofi ia mei he ngaahi tukuakiʻi loí ʻi he haʻofanga ʻo e kau taki Lomá. Naʻá ne talanoa ki heʻene uluí pea ne fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 23–25

ʻOku fakatangaʻi, fakamaauʻi, pea tuku pōpula ʻa Paula

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki eni ʻi ha laʻipepa: Ko e ngaahi fekau mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Ngāue ʻaki ha tepi pe ko ha afo ke fakaʻilongaʻi ha feituʻu ʻi he loki akó, pea fakapipiki ʻa e laʻipepá ʻi he falikí ʻi he feituʻu kuo fakaʻilongaʻí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako, ʻi he kamata ʻa e kalasí, ke ne tuʻu ʻi he feituʻu ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he taimi ʻoku tau ʻunuʻunu ai ke ofi ange ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau muimui ki Heʻene ngaahi fekaú mo e ngaahi akonakí?

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha akó ke lue ki tuʻa mei he ʻēlia ʻokú ne fakafofongaʻi e ngaahi fekau moe ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha ngaahi tākiekina ʻi he māmaní te ne ngali fakatauveleʻi ha tokotaha ke ne fakasītuʻaʻi ai mo ʻikai ke ne toe moʻui fakatatau ki he ngaahi fekau mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻe ala hoko ʻi he taimi ʻoku fakamamaʻo ai e kakaí mei he ʻOtuá?

Fakamālō ki he tokotaha akó, pea fakaafeʻi ia ke ne foki ki hono nofoʻangá. Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto pe ʻoku fēfē ʻenau ongoʻi ki heʻenau tuʻunga fakalaumālié pe ʻoku nau ongoʻi vāmamaʻo pe vāofi mo e Tamai Hēvaní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e Ngāue 23–26 pea nau kumi ʻa e ngaahi moʻoni ʻe ala tokoni kiate kinautolu ʻi he taimi te nau ongoʻi ai kuo nau vāmamaʻo mei he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi tāpuakí.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe puke pōpula ʻa Paula ʻi tuʻa ʻi he temipale ʻi Selūsalemá pea naʻe ʻomi ia ki he ʻao ʻo e kau taki ʻo e kau Siú (vakai, Ngāue 21:30–33; 22:23–30). Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 23:1–10 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fehuʻia ʻe he kau taki ko eni ʻo e Kau Siú ʻa Paula pea nau tuku pōpula ia.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 23:11 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko lolotonga ʻa e ʻi he fale fakapōpulá ʻa Paulá. Fakaafe ʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Paula ʻi he fale fakapōpulá?

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e talaʻofa ʻoku lekooti ʻi he Ngāue 18:9–10 ʻe ʻia Paula ʻa e ʻEikí ke maluʻi ia ʻi he taimi ʻokú ne fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “tuʻu ʻo ofi mai kiate ia ʻa e ʻEikí” pea hiki ʻa e Ngāue 18:9–10 ko ha felāveʻi fakafolofola ʻi he tafaʻaki ʻo e veesi 11.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala koʻení:

ʻOku tau ako ʻi he Ngāue 23:12–25:27 naʻe ʻave ʻa Paula ki Sesalia ʻe he taki tau Loma naʻá ne puke pōpula iá ke fakahaofi ia mei he kulupu Siu naʻa nau palani ke tāmateʻi iá. Naʻe fakahā ʻe Paula ki he kōvana Loma ko Filike ʻokú ne taʻe halaia. Neongo naʻe fakalotoʻi ʻa Filike ʻoku taʻe halaia ʻa Paula, naʻá ne kei tauhi pōpula pē ʻa Paula ʻi hono ʻapi pē ʻoʻoná ʻi ha taʻu ʻe ua. Naʻe fetongi ʻe Fesito ʻa Filike ko e kōvana Loma ʻo Siuteá. Ko e Tuʻi ko Hēlota ʻAkilipá, ʻa ia naʻá ne puleʻi e feituʻu ʻi he fakatokelau hahake ʻo e Tahi Kālelí, naʻá ne ʻaʻahi kia Fesito peá ne holi ke fanongo kau ki he hopo ʻa Paulá. Naʻe ʻomi ʻa Paula ki he ʻao ʻo e Tuʻi ko ʻAkilipá.

Ngāue 26

ʻOku talanoa ʻa Paula ki heʻene liliú peá ne fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko ʻAkilipá

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Ngāue 26:4–11. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi pe naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Paula ʻene moʻui ʻi he kuo hilí ki he Tuʻi ko ʻAkilipá.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Paula ʻene moʻui ʻi he kuohilí ki he Tuʻi ko ʻAkilipá?

Fakamatala ange naʻe talanoa leva ʻa Paula ki heʻene meʻa-hā-mai ki he Fakamoʻuí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 26:16–18 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi ʻa e misiona naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Paula ʻi he hala ki Tāmasikusí.

  • Ko e hā e misiona naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Paulá? (Te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e misiona naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Paulá.)

Fakamatala ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tofiʻa (veesi 18) ʻi hení ki he hū ki he nāunau fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e hā ʻe ala tokoni ki ha tokotaha ke ne tafoki mei he faiangahalá mo e koví pea mo e tākiekina ʻa Sētané kae hanga atu ki he moʻoní mo e angatonú pea mo e ngaahi fekau mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 26:19–23. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi pe ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula kuo pau ke fai ʻe he Kau Siú mo e Kau Senitailé fakatouʻosi ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻoku lave ki ai ʻi he veesi 18. Te ke fie fakamatala ange ʻoku lava ke ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fai ʻa e ngāue ʻoku taau mo e fakatomalá” ʻi he veesi 20 ke moʻui angatonu kae lava ke fakahaaʻi kuó ke fakatomala moʻoni.

  • Fakatatau ki he veesi 20, ko e hā naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kau Siú mo e Kau Senitailé fakatouʻosi ke nau faí?

Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau fakatomala pea tafoki ki he ʻOtuá …

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻa tau ako ʻi he veesi 18, te ke fakakakato fēfē ʻa e sētesi ʻi he palakipoé? (Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻaki hono fakakakato ʻa e sētesi ʻi he palakipoé ke peheni ʻa hono fakaleá: Kapau te tau fakatomala pea tafoki ki he ʻOtuá, te tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻa e mālohi ʻa Sētane ʻi heʻetau moʻuí, maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá, pea taau mo e nāunau fakasilesitialé)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (fakakaukau ke tufa ki he kau akó ha tatau ʻo e leá):

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

“ʻOku tau mamaʻo mei he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fai angahala aí. ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku tau tafoki ai ki he ʻOtuá.

“ʻOku tātātaha ke hoko e fakaafe ke fakatomalá, ko ha leʻo ʻo e tautea, ka ko ha tautapa ia ʻi he angaʻofa ke tafoki pea ʻfoki’ ki he ʻOtuá [vakai, Hilamani 7:17]. Ko e taʻalo mai ia ʻa ha Tamai angaʻofa mo Hono ʻAlo Tofu Pē Tahá ke tau toe lelei ange ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ke tau aʻu hake ki ha tuʻunga moʻui māʻolunga ange, ke tau liliu pea ongoʻi ʻa e fiefia he tauhi e ngaahi fekaú” (“Fakatomala … Koeʻuhí Ke U Fakamoʻui Koe,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 40).

  • Fakatatau kia ʻEletā ʻEnitaseni, ko e hā te tau lava ʻo aʻusia ʻi he taimi te tau fakatomala ai mo tafoki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻi heʻenau hokohoko atu hono ako ʻa e Ngāue 26 pe ko e hā e meʻa naʻá ne taʻofi ʻa Fesito mo e Tuʻi ko ʻAkilipá mei he fakatomalá, tafoki ki he ʻOtuá, pea hoko ʻo ului kia Sīsū Kalaisí. Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: Ke hoko ʻo ului kia Sīsū Kalaisi …

Vahevahe tautau toko ua e kau akó. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Ngāue 26:24–28 mo honau ngaahi hoá. Kole ange ke nau kumi pea fakatauhoa ʻa e ngaahi founga naʻe tali ʻaki ʻe Fesito mo e Tuʻi ko ʻAkilipá ʻa e ngaahi akonaki mo e fakamoʻoni ʻa Paula ki he Fakamoʻuí. ʻI he laukonga mo e fealeaʻaki e kau akó mo honau ngaahi hoá, hiki ʻa e siate ko ení ʻi he palakipoé (ʻoua ʻe fakakau ʻa e fakamatala ʻi he ʻuluʻitohi taki taha):

Ngaahi Tali ki he Ngaahi Akonaki ʻa Paulá

Fesitasi

Tuʻi ko ʻAkilipá

Naʻe kalanga ʻi he leʻo lahi

Naʻe pehē kuo faha ʻa Paula

Tukuakiʻi ʻoku faha ʻa Paula

Meimei fakalotoʻi ke hoko ko ha Kalisitiane

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau haʻu ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa naʻa nau maʻú (ʻoku totonu ke tatau ʻa e ngaahi talí mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he siate ʻi ʻolungá).

  • Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he tali ʻa Fesitasí kau ki heʻene fakakaukau ki he ngaahi akonaki ʻa Paula? (Tānaki atu ʻa e foʻi lea Taʻe tui ki he tali ʻa e kau akó ʻi he ʻuluʻitohi “Fesitasi.”)

  • Fakatatau ki he veesi 27, ko e hā naʻe pehē ʻe Paula naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e Tuʻi ko ʻAkilipá (Tanaki ki he ʻuluʻitohi “Tuʻi ko ʻAkilipá” ʻa e Tui ki he kau palōfitá .)

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he lau ʻa ʻAkilipa kia Paula kau ki he tukupā ʻa ʻAkilipa ke ne hoko ko ha Kalisitiané (vakai, veesi 28)? (Tānaki ki he ʻuluʻitohi “Tuʻi ko ʻAkilipá” ʻa e ʻIkai loto-fiemālie ke tauhi pau.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 26:29 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi pe naʻe tali fēfē ʻe Paula ʻa e lau ʻa e Tuʻi ko ʻAkilipá ki hono meimei fakalotoʻi ia ke ne hoko ko ha Kalisitiané.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Paula ki he tuʻí pea mo kinautolu kotoa naʻe fanongo ki heʻene ngaahi akonakí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ne taʻofi ʻa Fesitasi mei he hoko ʻo ului kia Sīsū Kalaisí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ne taʻofi ʻa e Tuʻi ko ʻAkilipá mei he hoko ʻo uluí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako meia Fesitasi mo e Tuʻi ko ʻAkilipá fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau ului ai kia Sīsū Kalaisí? (ʻE lava ke ngāue ʻaki he kau akó e ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke tau fili ke tui mo tukupā kakato ki hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, kae lava ke tau hoko ʻo ului kia Sīsū Kalaisi.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“Naʻe tuʻu ha ongo tautehina ʻi he tumutumu ʻo ha ʻuluʻulu maka naʻe hanga hifo ki he vai tasilo ʻo ha ano vai lanu pulū. Ko ha feituʻu faiʻanga tulihopo manakoa ʻeni, pea naʻe faʻa talanoa pē ʻa e ongo tautehiná ni ki haʻana tulihopo ai—ʻa ia ko ha meʻa kuó na mamata ki hono fai ʻe ha niʻihi kehe.

“Neongo ne na fakatou fie maʻu ke na tulihopo ai, ka naʻe ʻikai fie ʻuluaki tulihopo ha taha ia. Naʻe ʻikai ke fuʻu māʻolunga fēfē ʻa e lilifá, ka ki he ongo kiʻi tamaikí, ko e kamata pē ke na ʻunu atu ki muʻá, naʻe hangē ʻoku toe māʻolunga ange iá—pea talu ai pē ʻena loto siʻi.

“Naʻe faifai pea tuʻu ʻa e vaʻe ʻo e tokotaha ʻi he tapaʻi lilifá peá ne ʻunu atu ki muʻa. ʻI he momeniti pē ko iá, ne fanafana ange hono tokouá, ‘Mahalo ʻoku totonu ke ta tatali pē ki he faʻahitaʻu māfana hoko maí.’

Ka ne ʻosi teuteu puna e ʻuluakí ia. Naʻá ne tali ange,‘ʻE tokoua, kuó u ʻosi fakatukupaaʻi au ke u puna!’

“Naʻá ne puna ki he loto vaí peá ne ʻalu fakavave hake ki ʻolunga mo ʻene kaila fiefiá. Naʻe puna hifo mo hono tokouá he taimi pē ko iá. Naʻá na toki kakata kimui ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻa e tamasiʻi ʻuluakí peá ne toki puna hifo ki he vaí: ‘E Tokoua, kuó u ʻosi fakatukupaaʻi au.’

“ʻOku meimei hangē ʻa e tukupaá ko e puna tūʻulu ki he loto vaí. Ko hoʻo fakatukupaaʻi pē koe ke fai ia, pe ʻikai. Ko hoʻo ʻunu atu ki muʻa pe ko hoʻo tuʻu maʻu pē. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ko e tuʻu ʻi loto mālie. …

“Ko kinautolu ko ia ʻoku fakaʻapē pē ʻenau tukupaá, ʻe fakaʻapē pē ʻenau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻoní, fiefiá, mo e nongá. ʻE fakaʻapē pē hono fakaava mai ʻo e ngaahi matapā ʻo e langí kiate kinautolú. …

“ʻOku ʻi ai pē taimi ʻoku tau takitaha tuʻu ai ʻo sio hifo ki he vaí pea fai ha fili. Ko ʻeku lotú ia ke tau maʻu ʻa e tuí, laka atu ki muʻa, loto toʻa ke fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻoku tau manavahē mo veiveiua aí, pea tau pehē loto pē kiate kitautolu, ‘Kuó u ʻosi fakatukupaaʻi au!’” (“ʻE Tokoua, Kuó u ʻOsi Fakatukupaaʻi Au,” Liahona, Siulai 2011, 4, 5).

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e fakatukupaaʻi ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo e puna tūʻulu ki he loto vaí?

  • Fakatatau kia Palesiteni ʻUkitofa, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakatukupaaʻi kakato kae ʻikai ke “fakaʻapē pē ʻa e tukupaá” ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí?

  • Kuo tokoni fēfē hoʻo tukupā ke moʻui ʻaki ha fekau pe tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke fakamālohia hoʻo ului kia Sīsū Kalaisí? (Fakakaukau ke ke vahevahe ha sīpinga pē ʻaʻau.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako fakafolofolá ha lisi ʻo e ngaahi fekau pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau ongoʻi te nau tukupā kakato ki hono moʻui ʻakí. Kole ange ke nau fakakaukau ki ha faʻahinga tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau ongoʻi ʻoku nau “meimei” kae ʻikai ke “mātuʻaki” (Ngāue 26:29) tukupā ke moʻui ʻakí. Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha taumuʻa ʻo e meʻa te nau ala fai ke fakatupulaki ʻenau mahino mo e tukupā ki he taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Poupouʻi e kau akó ke nau lotua ha tokoni ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí kae lava ke nau hoko ai ʻo ului kia Sīsū Kalaisi.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 26:30–32 ʻaki hono fakamatala ange naʻe mei tuku ange ʻe Fesitasi mo e Tuʻi ko ʻAkilipá ʻa Paula ke ne tauʻatāina ʻi heʻena fakamaauʻi ia ʻo ʻilo ʻoku taʻe halaiá, ka koeʻuhí naʻe fakamaau tangi ʻa e hopo ʻa Paulá kia Sisa pea naʻe tuʻutuʻuni ai ke ʻave ia ki Loma.

Fakaʻosi ʻaki ʻa hono toe vakaiʻi mo e fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Ngāue 23–26.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ngāue 25:13. Ko hai ʻa Hēlota ʻAkilipa?

Ke tokoni ke toe mahino ange ʻa e ngaahi fehokotaki ʻi he vā ʻo e niʻihi ʻo e fāmili Hēlota ʻoku lave ki ai ʻi he Fuakava Foʻoú, vakai ʻa e foʻi lea “Hēlota” ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá.

“Hēlota ʻAkilipa II (naʻe toe ui ko Mākisi Suliasi ʻAkilipá) naʻe hoko ko e tuʻi hono fitu pea ko e tuʻi fakaʻosi ia ʻi he haʻa tuʻi Hēlotá ʻi he Kau Siú. Naʻá ne puleʻi ʻa e vahefonua ʻi he tokelau hahake ʻo e Tahi Kālelí mei he meimei A.D. 55 ki he 93. Ko e foha ia ʻo Hēlota ʻAkilipa I ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa Sēmisí pea tuku pōpula ʻa Pitá (vakai, Ngāue 12:1–4); ko e mokopuna ʻo Hēlota ʻAnitipasi, ʻa ia naʻá ne tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó (vakai, Mātiu 14:1–12); pea koe mokopuna ua ʻo Hēlota ko e Lahi, ʻa ia naʻá ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi kātoa ʻa e kau pēpē valevale ʻi Pētelihemá (vakai, Mātiu 2:16).

“Naʻe tuʻu ʻa e puleʻanga ʻo ʻAkilipá ʻi he fakatokelau ʻo e vahefonua ʻo Fesitó. Ko ʻAkilipa mo hono tuofefine ko Pelenaisé … naʻá na ʻaʻahi kia Fesito ki Sesalia ʻi he lolotonga tuku pōpula ai ʻa Paulá. Koeʻuhí ko ʻAkilipá ko ha Siu ia pea naʻá ne ʻilo lahi ange ki he ngaahi ngāue ʻa e Kau Siú ʻia Fesito ko ha tangata Loma ia, naʻe ʻamanaki ʻa Fesito ʻe tokoni ange ʻa ʻAkilipa kiate ia ke ne maʻu ha mahino ki he ngaahi tukuakiʻi ʻo Paulá pea toe tokoni foki ki ai ke ne faʻu ʻene tohi kia Sisá (vakai, Ngāue 25:24–27; 26:3)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], (00) 326).

Ngāue 26:24. “ʻE Paula kuó ke faha; kuo fakafaha koe ʻe he poto lahi”

Naʻe fakafehoanaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakatanga naʻá ne aʻusia ʻi he hili ʻo ʻene ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí mo ia naʻe aʻusia ʻe he ʻAposetolo ko Paulá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:24–25). Naʻe mamata ʻa Paula mo Siosefa Sāmita fakatouʻosi ki he Fakamoʻuí pea mo fanongo ki Hono leʻó. Naʻá na fakatou fakamoʻoni kuó na mamata ki ha meʻa-hā-mai. Ko hono olá, naʻe fakatou fakatangaʻi kinaua pea manukia, ka naʻá na kei tauhi moʻoni pē ki heʻena fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Ke toe fakalahi atu ki aí, ʻoku lahi ʻa e ngaahi fakamatala ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ʻo hangē pē ko e lahi ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e mata-meʻa-hā-mai ʻa Paula ki he Fakamoʻuí (vakai, Ngāue 9:3–9; Ngāue 22:6–11; Ngāue 26:13–18). Neongo ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he fakamatala fakaikiikí, ka ʻoku tatau ʻa ʻena ngaahi fakamatalá ki he foʻi tefitoʻi moʻoni naʻá na mamata mo lea kia Sīsū Kalaisi.

Ngāue 26:28. “Kuó ke meimei fakahehemaʻi au ke u hoko ko e Kalisitiane”

Lolotonga ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻe akonaki ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni:

“Kapau te tau foaki ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú, pea ʻoku hoko leva ʻetau foakí ʻo meimei ʻikai ke feʻunga ʻa e meʻa kotoa. Kapau te tau meimei tauhi ʻa e ngaahi fekaú, te tau meimei maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí” (“Ko e Fakaleleí: All for All,” Ensign or Liahona, May 2004, 98).

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko ʻAkilipá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau feinga ke kumi ʻuhinga ke nau hūfanga ai mei hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú:

“Naʻe fai ʻe ha pīsope lelei ha lea mālie kau ki he meʻa naʻá ne ui ko e ngaahi lea fakamamahi taha ʻokú ne ʻiloʻi ʻo ha tangata ʻoku ʻi he tuʻunga māʻolunga. Naʻá ne lau mei he ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Paula ha fakamoʻoni mālohi ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko ʻAkilipá ki heʻene uluí. Naʻe tali ʻe he Tuʻi ko ʻAkilipá, ‘Kuó ke meimei fakahehemaʻi au ke u hoko ko e Kalisitiane.’ (Ngāue 26:28.) Naʻe pehē leva ʻe he pīsopé, ‘Naʻe ʻilo pē ʻe he tuʻí ʻa e moʻoní ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e loto-toʻa feʻunga ke fai ʻa ia ʻoku fie maʻu ke ne faí. …’

“Pea fakamatalaʻi leva [he pīsopé], ʻi ha malanga nounou kae mālohi lahi, ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻá ne ʻilo ʻi heʻene uōtí. Naʻá ne pehē, ‘ʻI ha tali ki he ʻEikí, “Haʻu … muimui ʻiate au” (Maʻake 10:21), ko e kāingalotu ʻe niʻihi ʻoku nau meimei, ka ʻoku ʻikai pē ke nau pehē, “kuó ke meimei fakahehemaʻi au ke u hoko ʻo faitotonu ka kuo pau ke u faʻifaʻitaki kau lava ʻi he siví.”’ …

“[Naʻe hoko atu ʻe he pīsopé,] ‘Kuó ke meimei fakahehemaʻi au ke u tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, ka ʻoku fakalata ʻa e vaʻinga ʻi he ʻaho Sāpaté.

“‘Kuó ke meimei fakahehemaʻi au ke u ʻofa ʻi hoku kaungāʻapí, ka ko ha tokotaha angakovi ia: ke u kātakiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé, ka ʻoku hala ʻaupito ʻenau maʻú; … ke u ʻalu ʻo faiako fakaʻapi, ka ʻoku fuʻu momoko mo hahau ʻa e poó ni; ke u foaki e vahehongofulu mo e ngaahi foaki kehé, ka ʻoku tau fie maʻu ha TV foʻou. … Meimei! Meimei! Meimei!’” (ʻi he Conference Report, Apr. 1964, 23–24).

Paaki