Laipelí
Lēsoni 58: Luke 23


Lēsoni 58

Luke 23

Talateú

Naʻe fakamāuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻao ʻo Ponitusi Pailato mo Hēlota ʻAnitipasí fakatouʻosi. Naʻe ʻikai maʻu ʻe he ongo tangatá ni ʻoku halaia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi hia naʻe tukuakiʻi Ia ki ai ʻe he kau Siú, ka neongo ia naʻe tukuange Ia ʻe Pailato ke kalusefai. Naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sīsū ʻa e kau sōtia Loma naʻa nau tutuki Iá pea lea ki ha tangata kaihaʻa naʻe tutuki foki mo ia. Hili e pekia ʻa Sīsuú, naʻe tuku ʻe Siosefa ʻo ʻAlemateá Hono sinó ʻi ha fonualoto.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Luke 23:1–25

Ko hono fakamāuʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻao ʻo Pailato mo Hēlotá

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ne ngaohikovia koe koeʻuhi ko e lea pe tōʻonga ʻa ha taha kehe?

Naʻá ke tali fēfē ʻi he tūkunga ko iá?

Kamata e kalasí ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Luke 23 ʻe tokoni ke nau ʻilo e founga ke tali ʻaki ʻi heʻenau ongoʻi ʻoku ngaohikovia kinautolu ʻe he niʻihi kehé.

Fakamanatu ki he kau akó hili e mamahi ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní, naʻe puke pōpula Ia ʻe he kau taulaʻeiki lahí pea fakamalaʻiaʻi ke Ne mate. Fakamatalaʻi ange naʻe fengāueʻaki ʻa Sīsū mei he taimi ko iá mo e kakai ko ʻení ʻo aʻu ki Heʻene pekiá: Ponitusi Pailato, Hēlota ʻAnitipasi, ko ha kulupu ʻo e kau fafine faivelenga, kau sōtia Loma mo e ongo tangata kaihaʻa naʻe tutuki ʻi Hono ongo tafaʻakí. Ko Ponitusi Pailató ko ha pule Loma ʻi he vahefonua ʻo Siuteá, naʻe kau ai e kolomuʻa ko Selusalemá; naʻe puleʻi ʻe Hēlota ʻAnitipasi (naʻá ne tāmateʻi ʻa Sione Papitaisó) ʻi he vahefonua ʻo Kāleli mo Peleá ʻi he mafai faka-Lomá (vakai, Luke 3:1).

Vahe e kau akó ke tauhoa pea fakaafeʻi e hoa takitaha ke lau fakataha e Luke 23:1–11, ʻo kumi e ngaahi faikehekehe ʻi he tali ʻa e Fakamoʻuí kia Ponitusi Pailató mo ʻEne tali kia Hēlota ʻAnitipasí. Ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí kia Pailató, fakamatalaʻi ange ʻoku pehē ʻe he Joseph Smith Translation, Mark 15:2 “[… Pea tali ia ʻo pehē ange kiate ia, ko au ia kuó ke lea ʻakí.]” ).

Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi mo honau hoá ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe kehe fēfē ʻa e tali ʻa Sīsū kia Pailató mei Heʻene tali kia Hēlotá?

  • Ko e hā nai naʻe ʻohovale ai ʻa Pailato ʻi he tali ʻa e Fakamoʻuí kiate iá?

  • Ko e hā nai naʻe loto mamahi ai ʻa Hēlota ʻi he fakalongolongo ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi fakanounou e Luke 23:12–25 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai maʻu ʻe Pailato pe ko Hēlota ha fehalaaki ʻa Sīsū, ko ia naʻe talaange ʻe Pailato ki he kakaí te ne tauteaʻi ʻa Sīsū pea tukuange Ia. Naʻe kalanga ʻa e kakaí kia Pailato ke tukuange ʻa Palāpasa kae tutuki ʻa Sīsū. Naʻe tukuange ʻe Pailato ʻa Palāpasa pea tuku ʻa Sīsū ke kalusefai. (Fakatokangaʻi ange: ʻE akoʻi fakaikiiki ange ʻa e fakamatala ʻo Sīsū ʻi he ʻao ʻo Pailató ʻi he lēsoni ʻi he Sione 18–19.)

Luke 23:26–56

Ko hono tutuki ʻa Sīsū ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo kaihaʻa

Fakamatalaʻi fakanounou e Luke 23:26–31 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe tengihia ha kulupu tokolahi ʻo e kau fafine faivelenga naʻe nofo mo Ia talu ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi Kālelí ʻi heʻenau muimui ʻia Sīsū lolotonga hono tataki Ia ki he feituʻu ke tutuki ai Iá. Naʻe fakahā ange ʻe Sīsū ke ʻoua te nau tangi koeʻuhí ko Ia kae tangi ʻi he fakaʻauha ʻoku tuʻunuku ke hoko mai ki Selūsalemá koeʻuhí kuo fakafisingaʻi ʻe he kau Siú ʻa honau Tuʻí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 23:32–34. Fakaafeʻi foki ia ke lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 23:35. Fakaafeʻi e kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi hono tutuki Ia ki he kolosí.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi hono tutuki Ia ki he kolosí? (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí ʻoku lekooti ʻi he veesi 34.)

  • Ko e hā ʻoku fakaofo ai e lotu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ko ʻení?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau tali ʻaki ki he ngaohikovia kitautolu ʻe he niʻihi kehé? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau fili ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku ngaohikoviʻi kitautolú.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakamolemolé?

Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ʻuhinga hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé he ʻikai ʻekea meiate kinautolu ʻoku faiangahala mai kiate kitautolú ʻa ʻenau ngaahi ngāué. Pe ʻoku ʻuhinga ia ʻoku totonu ke tau ʻi ha tūkunga ʻe lava ke hokohoko atu hono ngaohikoviʻi kitautolu ʻe he kakaí. Ka, ʻoku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ke angaʻofa kiate kinautolu kuo nau ngaohikovia kitautolú pea ʻoua ʻe tukulotoʻi ha mamahi pe ʻita kiate kinautolu (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakamolemolé,” scriptures.lds.org).

Kole ki he kau akó ke fakakaukau fakalongolongo pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku fie maʻu ke nau fakamolemoleʻi. Fakahaaʻi ange ʻe lava ke faingataʻa ʻi ha ngaahi taimi ke fakamolemoleʻi ha taha kehe. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he meʻa te nau lava ʻo fai kapau ʻoku faingataʻa ke nau fakamolemoleʻi ha taha.

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“ʻOku ou kole kiate kimoutolu ke mou kolea ki he ʻEikí ha ivi ke fakamolemole. … Mahalo he ʻikai ke faingofua, pea ʻikai vave ʻene hokó. Ka ʻo kapau te ke fekumi ki ai ʻi he loto fakamātoato mo tanumaki ia ʻe hoko ia” (”Of You It Is Required to Forgive,“ Ensign, June 1991, 5).

  • Ko e hā naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau faí ʻo kapau ʻoku faingataʻa ke tau fakamolemoleʻi ha taha?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe hono lotua ha mālohi ke tau fakamolemolé?

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki ha taimi kuo nau fakamolemoleʻi ai ha taha. Fakaafeʻi ha kau ako toko siʻi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí. (Kole ange ke ʻoua te nau vahevahe e ngaahi hingoá mo e kalasí, pea fakamanatu ange ke ʻoua te nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha.)

Poupouʻi e kau akó ke muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo ngaohikovia kinautolú. Fakaafeʻi kinautolu ke lotua ha mālohi mo ʻenau malava ke fai iá.

Fakamatalaʻi fakanounou e Luke 23:35–38 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe manukiʻi ʻe he kau pule faka-Siú mo e kau sōtia Lomá ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene tautau ʻi he funga kolosí.

ʻĪmisi
The Crucifixion

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko e Tutukí (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 57; vakai foki, LDS.org). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 23:39–43, pea kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe ngaohi Ia ʻe he ongo kaihaʻa ne tautau ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e Fakamoʻuí.

  • Naʻe ngaohi fēfē ʻe he ongo kaihaʻa takitaha ʻa e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā nai naʻe ʻuhinga ki ai e tangata kaihaʻá ʻi heʻene pehē, “ʻOku totonu kiate kitaua, he ko e totongi totonu ʻo ʻeta ngāué” (veesi 41)?

  • Naʻe tali fēfē ʻa e Fakamoʻuí ki he tangata kaihaʻa ko ʻení ʻi heʻene kole ki he Fakamoʻuí ke manatuʻi ia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakahā ki he tangata kaihaʻá ʻe fakataha mo Ia ʻi palataisí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻení:

“ʻI he folofolá, ʻoku ngāue ʻaki ai ʻa e foʻi lea palataisí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻUluakí, ʻoku ngāue ʻaki ia ko ha feituʻu ʻo e nonga mo e fiefia ʻi he maama fakalaumālie he ʻosi ʻa e maama fakamatelié, ʻa ia kuo tuku pau maʻanautolu naʻe papitaiso mo kei faivelengá (vakai, ʻAlamā 40:12; Molonai 10:34). …

“Ko hono fakaʻaongaʻi ʻe taha ʻo e foʻi lea palataisí ʻoku maʻu ia ʻi hono fakamatalaʻi ʻe Luke ʻa hono Tutuki ʻo e Fakamoʻuí. … Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá … ko e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he taha kaihaʻá ni ʻe ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié mo Ia” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko Ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 159–160; vakai foki, History of the Church, 5:424–25).

  • Fakatatau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻe ʻalu ki fē ʻa e tangata kaihaʻá hili ʻene maté? (Maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié [vakai, ʻAlamā 40:11–14].)

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he lea ʻa e Fakamoʻuí te Ne ʻi palataisi mo e tangata kaihaʻá (Luke 23:43)? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku hū ʻa e laumālie ʻo e kakai kotoa pē ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻi heʻenau maté.)

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke tokoni e ngaahi folofola kehé ke mahino lelei ange kiate kitautolu e meʻa ʻe hoko ki he tangata kaihaʻá mo e niʻihi kehe hangē ko iá ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke tohi ʻe he kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:28–32, 58–59 ko ha potufolofola fakafekauʻaki ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ofi ki he Luke 23:43.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138 ha fakahā naʻe ʻoange kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi moʻoni kau ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene pehē, “Te ta ʻi palataisi mo au he ʻahó ni” (Luke 23:43).

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:11, 16, 18, 28–32. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ʻalu ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ʻalu ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié?

  • Fakatatau ki he veesi 29, ko e fē feituʻu naʻe ʻikai ʻalu ki ai ʻa e Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié?

  • Ko e hā naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Fakamoʻuí ke fai ʻe Heʻene kau talafekau māʻoniʻoní?

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku akoʻi ʻe he kau talafekau māʻoniʻoní ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié, ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Misa ʻĀlani A. Pētoni ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia mālōlō: Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he meʻa naʻe fai ʻe he pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ki he taha fai hia ʻi he funga kolosí.

ʻĪmisi
Alain A. Petion

“Naʻe tali angaʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo ʻoange kiate ia ha ʻamanaki lelei. Naʻe ngalingali naʻe ʻikai mahino ki he taha fai hiá ni ʻe malangaʻi ʻa e ongoongoleleí kiate ia ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pe ʻe foaki ange hano faingamālie ke moʻui ʻo fakafenāpasi mo e ʻOtuá ʻi he laumālié (vakai, 1 Pita 4:6; T&F 138:18–34). Naʻe tokanga moʻoni ʻa e Fakamoʻuí ki he tangata kaihaʻa naʻe tautau ʻi Hono tafaʻakí; ko e moʻoni ʻokú Ne tokanga lahi kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate Iá mo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú!” (“Words of Jesus: On the Cross,” Ensign, June 2003, 34).

  • Ko e hā ha ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi lea ʻi he T&F 138:29–32 fekauʻaki mo kinautolu kotoa pē kuo mate taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí?

Fakamatalaʻi ange neongo ʻe malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he tangata kaihaʻa ko ʻení, he ʻikai ke fakahaofi fakafokifā pē ia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:58–59, pea kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻe pau ke fai ʻe he tangata kaihaʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié kae lava ke huhuʻi kinautolu.

  • Ko e hā ʻe fie maʻu ke fai ʻe he tangata kaihaʻá pe ko ha toe laumālie pē ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié, kae lava ke huhuʻi kinautolu?

  • Ko e hā ʻe hoko ki he ngaahi laumālie ʻoku fakatomala mo tali ʻa e ngaahi ouau fakatemipale ʻoku fakahoko maʻanautolú? (Ko e ngaahi laumālie “ʻoku fakatomalá ʻe huhuʻi ʻa kinautolu, ʻo kapau te nau talangofua ki he ngaahi ouau ʻo e [temipalé],” ʻe fakamaʻa kitautolu ʻi he Fakaleleí, pea “maʻu [ʻenau] totongi” [T&F 138:58–59].)

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ki he ngaahi laumālie hangē ko e tangata kaihaʻá, ʻoku fie maʻu ke huhuʻi kinautolú? (Te tau lava ʻo fakakakato e ngāue hisitōlia fakafāmilí mo kau atu ki he ngaahi ouau fakatemipale maʻá e kau pekiá.)

Fakamatalaʻi fakanounou e Luke 23:44–56 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe pekia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he funga kolosí hili ʻEne pehē, “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá” (veesi 46). Naʻe kofu leva ʻe Siosefa ʻo ʻAlemateá ʻa e sino ʻo e Fakamoʻuí ʻi he tuʻovalevale pea fakatokoto Ia ʻi ha fonualoto.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Luke 23:34. “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu foki ke tau fakamolemoleʻi ai kinautolu ʻoku fakamamahiʻi kitautolú:

“Kuo pau ke tau fakamolemole pea ʻoua ʻe loto tāufehiʻa kiate kinautolu ʻoku fakamamahiʻi kitautolú. Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sīpingá mei he kolosí: ʻʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí’ (Luke 23:34.) ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e loto ʻo kinautolu ʻoku nau fakamamahiʻi kitautolú” (“That We May Be One,” Ensign, May 1998, 68).

Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Tēvita E. Soleniseni ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú naʻá ne akoʻi ko e taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai e niʻihi kehé, ʻoku tau tukuange ʻa e kuohilí pea hiki ʻi he tui mo e ʻofa ki he kahaʻú:

“ʻI hono fakamamahiʻi ʻe ha taha kitautolu pe ko kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, ʻoku ʻikai faʻa makātakiʻi ʻa e mamahí. ʻE lava ke hangē ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he māmaní ʻa e mamahí pe taʻe fakamaau totonú pea ʻoku ʻikai hatau fili ka ke sāuni pē. Ka ʻoku akoʻi kitautolu ʻe Kalaisi, ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻi ha founga lelei ange. ʻE lava ke matuʻaki faingataʻa ki ha taha ke ne fakamolemoleʻi ʻa e kovi kuo fai maí, ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau fakaava hake ai ha kahaʻu lelei ange kiate kitautolu. ʻOku ʻikai toe puleʻi ʻe he fai hala ʻa e tokotaha ko iá hotau halá. ʻI heʻetau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻokú ne fakaʻatā ai kitautolu ke tau fili ʻa e founga te tau moʻui aí. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé, ʻoku ʻikai ke kei hanga ʻe he ngaahi palopalema ʻo e kuohilí ʻo puleʻi hotau ikuʻangá pea ʻe lava ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he kahaʻú mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó” (“Forgiveness Will Change Bitterness to Love,” Ensign pe Liahona, May 2003, 12).

Luke 23:7–12. “Naʻe ʻikai siʻi lea ʻe ia ki ai”

Naʻe tohi ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e fetalanoaʻaki ʻa e Fakamoʻuí mo Hēlotá:

“Naʻe kamata ke fakafehuʻi ʻe Hēlota ʻa e Pōpulá; ka naʻe fakalongo pē ʻa Sīsū. Naʻe tukuakiʻi mālohi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau tangata tohí; ka naʻe ʻikai ha lea ʻa e ʻEikí. … Ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiló, ko Hēlota … pē naʻe mamata tonu kia Kalaisi mo lea kiate Ia, kae ʻikai teitei fanongo ki Hono leʻó. … Naʻá Ne fakalongolongo pē ʻo ngali ko e tuʻi ʻi he ʻao ʻo Hēlotá. ʻI he ʻita ʻa Hēlotá, naʻá ne mafuli mei he ngaahi fehuʻi fakamaá ʻo fai ha ngaahi angakovi. Naʻá ne fakakataʻaki mo ʻene kau tangatá ʻa e mamahi ʻa Kalaisí, ʻo ‘taukaea ia … mo nau manukiʻi’; pea ʻi he manukí naʻa nau ‘ʻai ʻa e kofu ngingila kiate ia, ʻo toe fekau ia kia Pailato’ [Luke 23:11]. Ne ʻikai maʻu ʻe Hēlota ha meʻa ʻia Sīsū ke fai fakahalaiaʻi ai” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 636).

Luke 23:7–34. Ko e tali ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ne nau ngaohikovia Iá

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi he founga te tau lava ʻo muimui ai he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku fakaangaʻi pe fakatangaʻi ai kitautolu ʻe he kakai kehé:

“ʻI heʻetau tali ki hotau kau tukuakiʻí ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ʻe ʻikai ngata ʻi heʻetau anga faka-Kalaisi angé, ka ʻoku tau fakaafeʻi ai mo e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻEne ʻofá mo muimui foki ʻiate Ia.

“He ʻikai lava ke fai e tali ʻi he faka-Kalaisí, ʻi ha founga kuo hiki ʻo tuku pau. Naʻe kehekehe pē e tali ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi kotoa. ʻI hono tukuakiʻi ia ʻe he Tuʻi angakovi ko Hēlotá, naʻá Ne fakalongo pē. ʻI Heʻene tuʻu ʻi he ʻao ʻo Pailató, naʻá Ne fai ha fakamoʻoni faingofua mo mālohi ki Hono faka-ʻOtuá mo ʻEne ngāué. ʻI Heʻene fehangahangai mo e kau fefakatauʻaki he temipalé, naʻá Ne ngāue ʻaki Hono fatongia fakalangí ke tauhi mo maluʻi ʻa e meʻa naʻe toputapú. ʻI hono hiki hake Ia he kolosí, naʻá Ne fai ʻa e tali faka-Kalaisi laulōtaha ko ia: ʻʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí’ (Luke 23:34.)

“ʻOku maʻu hala ha kakai ʻo nau pehē ʻoku tau foʻi pe vaivai ʻi heʻetau fakalongolongó, angamaluú, fakamolemolé, mo fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilaló. Ka ke ‘ʻofa ki [hotau] ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa [kitautolú], fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate [kitautolú], pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate [kitautolú]’ (Mātiu 5:44) pea ʻe toki lava pē ia ʻi he tuí, mālohí, kae meʻa tēpuú ko e loto-toʻa faka-Kalaisí” (“Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 72).

Luke 23:31. Ko e fuʻu ʻakau matá mo e ʻakau mōmoá

“ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ‘ʻakau mata’ ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Luke 23:31 ʻa e taimi ʻo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he fakamatala ʻa e fakamoʻuí kapau ʻe lava ʻa e kau pule fakamālohi ʻo e kakai Siú ʻo fai ha ngaahi ngāue kovi pehē (vakai, Luke 23:28–30) ʻi he taimi naʻe ʻi ai ʻa Sīsū mo kinautolú, te nau fai ha ngaahi meʻa kovi ange ki he kakai Siú hili ʻEne puliá—ko ha taimi ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ‘ʻakau mōmoá.’ ʻOku tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ha sētesi ki he veesi ko ʻení ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi e fakaʻauha ʻe hoko hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 188).

Luke 23:46. “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ‘o e ngaahi lea fakaʻosi ‘a e Fakamoʻuí ʻi he kolosí:

“ʻI hono fakahoko kakato ʻo e fakaleleí, ʻi he taimi ne fakamahinoʻi ai ʻe Kalaisi ʻa ʻEne fakapapau ke faivelengá, naʻe faifai pē pea aʻu ʻo ‘ngata’ [vakai, Sione 19:30]. Naʻe fepaki ʻa Sīsū ʻo Nasaletí, ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtua moʻuí, mo e mamahi kotoa pē ʻo ʻikai ha taha ke tokoni pe poupouʻi Ia, ʻo Ne ʻai ke tau lava ʻo toe moʻui hili e ikuna ʻa maté, ʻo ne fakahoko ʻa e huhuʻi fakafiefia mo fakalaumālie mei he angahalá ʻaki ʻa e tuēnoa mo e fakapoʻuli hulufau. Naʻá Ne tui ki he ʻOtuá ʻo Ne ʻiloʻi naʻá Ne ʻi ai mo Ia, [naʻá Ne lava ai ke folofola ʻi he ikuna], ‘ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá’ [Luke 23:46]” (“Naʻe ʻIkai ʻIate Ia ha Taha,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 88).

Paaki