Laipelí
Lēsoni 134: Filimone


Lēsoni 134

Filimone

Talateú

Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Paula ʻa Filimone koeʻuhí ko ʻene tuí mo ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa Filimone ke tali ʻene pōpula hola ko ʻOnesimó ko ha tokoua ʻi he ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Filimone 1

ʻOku faleʻi ʻe Paula ʻa Filimone ke tali ʻene pōpula hola ko ʻOnesimó ko ha tokoua ʻi he ongoongoleleí

Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto ki he toʻu tupu ʻi honau uōtí pe koló. Fakamahinoʻi ange ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku tau maʻu e faingamālie ke feohi vāofi ai mo e kakai ʻoku kehe meiate kitautolú.

  • ʻOku kehe fēfē ʻa e toʻu tupu ʻi homou uōtí pe koló? (Fakamanatu ki he kau akó ke fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi heʻenau leá.)

Fakamahinoʻi ange ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku tau faʻa fetaulaki ai foki mo ha kakai foʻou. Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto ʻoku kau mai ha taha foʻou ki honau uōtí pe koló.

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa fakasōsiale ʻe ala aʻusia ʻe ha taha ʻi heʻene kau ki he Siasí pe hiki ki ha uooti pe kolo foʻou? (Kapau ʻoku ʻi ai ha kau ako kuo kau ki he Siasí pe hiki ki ha uooti pe kolo foʻou ʻi he ngaahi taʻu kimuí ni maí, fakaafeʻi kinautolu ke fakamatalaʻi ha ngaahi faingataʻa fakasōsiale ne nau aʻusia.)

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku fēfē ho tōʻonga ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku ʻulungaanga kehé, kehe e ngaahi meʻa ʻoku nau manako aí, pe kau ki ha ngaahi kulupu fakasōsiale kehe meiate koé?

  • ʻOku fēfē hoʻo tōʻonga ki he kāingalotu foʻou ʻi homou uōtí pe koló?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e Tohi ʻa Paula kia Filimoné te ne lava ʻo tataki kinautolu ʻi heʻenau fengāueʻaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻi he fale fakapōpulá ʻa Paula ʻi he taimi naʻá ne tohi ai kia Filimoné, ʻa ia mahalo ko ha Kalisi papi ului ki he Siasí. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Filimone 1:1–3 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe kamata ʻe Paula ʻene tohí ʻaki e fakafeʻiloaki kia Filimone mo e niʻihi kehé, kau ai ʻa e fakatahaʻanga naʻe fakataha ʻi he ʻapi ʻo Filimoné.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Filimone 1:4–7. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga ne fakahīkihikiʻi ai ʻe Paula ʻa Filimoné. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e lea ko e hoko atu ʻi he tūkunga ko ʻení ki he kau maí mo e fakafeohí pea ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “mālohi ke hoko atu” ke mālohi pe ola lelei.

  • Ko e hā naʻe fakahīkihikiʻi ai ʻe Paula ʻa Filimoné? (Koeʻuhí ko e tui ʻa Filimoné mo ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí mo hono kaungā kāingalotu ʻi he Siasí. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ko e taimi ne pehē ai ʻe Paula “[naʻe] fakafiemālie ʻiate koe … ʻa e loto ʻo e kāinga māʻoniʻoní” [veesi 7], naʻá ne ʻuhinga kuo fakafiefiaʻi honau lotó ʻe Filimone.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení kau ki ha tūkunga naʻe lau ki ai ʻa Paula ʻi he tohí ni:

Naʻe ʻi ai ha tamaioʻeiki, pe pōpula ʻa Filimone, ko ʻOnesimo ʻa ia naʻe hola pea mahalo naʻá ne kaihaʻa meia Filimone (vakai, Filimone 1:18). Naʻe ʻikai lau e pōpulá ʻoku kovi ʻi he anga fakafonua faka-Kalisitiane Siuta ʻi he Fuakava Foʻoú pea naʻe poupouʻi ia ʻe he lao ʻa Lomá. Naʻe kau ʻi he ngaahi tautea ki he kau pōpula holá hono tā lahi, fakaʻilongaʻi ʻi he laʻé, pe aʻu ʻo tāmateʻi. Naʻe fetaulaki ʻa ʻOnesimo mo e ʻAposetolo ko Paulá hili ʻene holá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Filimone 1:8–12. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe kole pe tautapa ʻa Paula kia Filimone ke faí. Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ʻi he veesi 8 ko e fekau ke fekauʻi pea ʻoku ʻuhinga e totonú ki he lelei pe feʻunga.

  • Ko e hā naʻe kole ʻe Paula kia Filimone ke faí?

  • Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Filimoné, ko e hā hoʻo fakakaukau pe ongo ʻi hoʻo maʻu e kole ʻa Paulá?

Fakamahinoʻi ange ʻa e kupuʻi lea “ʻa ia kuó u fakatupu ʻi hoku haʻí” (veesi 10). Fakamatalaʻi ange ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e lea ngāue ko e fakatupu ke foaki moʻui ki ha taha.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paulá ʻi he kupuʻi lea ko ʻení? (Lolotonga e ʻi he fale fakapōpulá ʻa Paulá, naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻOnesimo ke kamata ha moʻui foʻou ʻi heʻene hoko ko ha muimui ʻo Sīsū Kalaisí.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Filimone 1:13–14 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fie maʻu ʻe Paula ke tuku ʻa Onesimo ke tokoni ange kiate ia, ka naʻe ʻikai loto ʻa Paula ke fai ia taʻefakangofua ʻe Filimone.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Filimone 1:15–16. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe fakalotolahiʻi ai ʻe Paula ʻa Filimone ke fakakaukau ki hono vā fetuʻutaki mo ʻOnesimo ne toki ului foʻoú.

  • Fakatatau ki he veesi 16, ko e hā e founga ke fakakaukau ʻaki ʻe Filimone kia ʻOnesimoó?

  • Ko e hā kuo faingataʻa ai kia Filimone ke fakakaukau kia ʻOnesimo ko ha “tokoua ʻofeiná”? (ʻE malava ke kau ʻi he ngaahi talí naʻá na kau ki ha ngaahi tuʻunga fakasōsiale mo fakaʻekonōmika kehekehe pea mahalo kuo faihala ʻa ʻOnesimo kia Filimone ʻo fakatatau ki he ngaahi anga fakafonua ʻo e kuonga ko iá.)

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 16 fekauʻaki mo hotau vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé koeʻuhí ko e ongoongoleleí? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni meimei tatau mo ʻeni: ʻOku tau hoko ko e kāinga ʻi he ongoongoleleí. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ke tau kāinga ʻi he ongoongoleleí?

Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ko e fānau fakalaumālie kotoa kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní (vakai, Hepelū 12:9) pea ko ia ʻoku tau kāinga kotoa. ʻIkai ngata aí, ʻoku toe fanauʻi foʻou fakalaumālie kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá, mo e ngāue ʻaki maʻu pē e tui kia Sīsū Kalaisí, talangofuá, mo e fakatomala maʻu peé. ʻOku tau hoko ʻi he foungá ni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Mōsaia 5:7) pea ko e kāinga ʻi Hono fāmili ʻi he fuakavá. ʻOku tau tuʻunga tatau ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá neongo pe ko e hā hotau tuʻunga tangata pe fefiné, taʻú, puipuituʻá, pe tuʻunga fakasōsialé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he founga ʻe lava ʻe he moʻoni ne nau toki ʻiloʻí ʻo tākiekina ʻetau tōʻonga ki he niʻihi kehé, tautautefito ki he kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball

“Kuo poupouʻi maʻu pē au ʻi hono lau e kiʻi tohi nounou ʻa Paula kia Filimoné; ʻoku akoʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mo ha laumālie ʻo kau ki he feohiʻanga fakatokoua ʻo e ongoongoleleí. …

“Ko ha tataki fakalaumālie mo e fiefia ia ke sio ki he laumālie tatau ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e Siasí, ke mamata ki hono tali ʻe he Kāingalotú mo tokoni mo lotua ʻa kinautolu ʻoku hū fakaʻaho ki he puleʻanga ʻo hotau ʻEikí. Hokohoko atu e fakakaungāmeʻa ki he niʻihi kehé—mo e tokolahi ʻe kau ki he Siasí. Talitali lelei kinautolu pea ʻofa mo fakafeohi kiate kinautolu.

“Ko e meʻa fakamamahí, kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa ne hoko ʻa ia ne ʻikai ke fai ia ʻe hotau niʻihi, ko e ngaahi fakamatala ki ha niʻihi kuo ʻikai ke nau tali ʻa kinautolu kuo tali ʻe he ʻEikí ʻi he papitaisó. Kapau naʻe ‘ʻikai ke mā [ʻa e ʻEikí] ke ui ʻa kinautolu ko e kāinga’ (Hepelū 2:11), tuku ke tau … hiki hake hotau kāingá ki hotau ngaahi siakale ʻo e tokangá mo e ʻofá” (“Always a Convert Church: Some Lessons to Learn and Apply This Year,” Ensign, Sept. 1975, 4).

  • Fakatatau kia Palesiteni Kimipolo, ko e hā e founga ʻoku totonu ke fetauhiʻaki ai e kāinga ʻi he ongoongoleleí.

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe fakaafeʻi ke nau fakalaulauloto ki ai ʻi he konga kimuʻa ʻo e lēsoní fekauʻaki mo e founga te nau fakafeangai ai ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku kehe meiate kinautolú pe ʻoku foʻou ki honau uōtí pe koló.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ko e kāinga kitautolu ʻi he ongoongoleleí?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki he fakafeangai ha taha ki ha niʻihi kehe ko ha kāinga ʻi he ongoongoleleí?

Ke teuteuʻi e kau akó ke ʻiloʻi ha moʻoni kehe naʻe fakahaaʻi ʻi he tohi ʻa Paula kia Filimoné, kole ange ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe fakatupu lotomamahi ai pe faihala ange ha taha kiate kinautolu. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Filimone 1:17. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe faleʻi ʻe Paula kia Filimone ke faí.

  • Ko e hā naʻe faleʻi ʻe Paula kia Filimone ke faí?

Fakamatalaʻi ange naʻe kole ʻe Paula kia Filimone ke ne tali ʻa ʻOnesimo ʻi he founga tatau ʻe tali ai ʻe Filimone ʻa Paulá. ʻI he muimui ki he fakahinohino ko ʻení, ʻe tukuange ʻe Filimone e ngaahi tautea mamahi naʻe angamaheni ʻaki hono fai ki he kau pōpulá.

  • Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he fakahinohino ʻa Paula ki Filimoné, ko e hā e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau ākonga kotoa ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu ne fakatupu mamahi pe faihala kiate kinautolú? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku fakahoko ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻa e ʻaloʻofa mo e fakamolemole ki he niʻihi kehé. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā nai ʻe faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke ʻaloʻofa mo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻikai ʻuhinga e ʻaloʻofa mo e fakamolemoleʻi kinautolu kuo faihala mai kiate kitautolú ʻoku fakaʻatā ai kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué, pe ʻoku ʻuhinga ia te tau falala leva kiate kinautolu. Ka, ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tau fakahaaʻi ha ʻofa ki he niʻihi kehé pea tukuange ha faʻahinga tāufehiʻa, ʻita, pe mamahi ne lava ke tau tukulotoʻi. ʻE lava foki ke tau toe falala kiate kinautolu ne faihala mai kiate kitautolú, ʻi he taimi totonú. Neongo ʻe lava ke faingataʻa hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ka te tau lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoni, pea te Ne tokoniʻi kitautolu.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Filimone 1:18–21. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe Paula te ne fai koeʻuhí ko ʻOnesimó.

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Paula te ne fai koeʻuhí ko ʻOnesimoó? (Totongi fakafoki kia Filimone ha mole fakapaʻanga naʻá ne faingataʻaʻia ai ko e tupu mei he ngaahi ngāué ʻa ʻOnesimoó.)

  • Ko e hā e founga ʻoku faitatau ai e feinga ʻa Paula koeʻuhí ko ʻOnesimoó pea mo e ngaahi ngāue ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú? (Hangē pē ko e tautapa ʻa Paula koeʻuhí ko ʻOnesimoó, ʻoku tautapa ʻa Sīsū Kalaisi mo taukapoʻi kitautolu ki he Tamai Hēvaní [vakai, T&F 45:3–5]. Kuo totongi foki ʻe Sīsū Kalaisi hotau moʻua fakalaumālie ʻi heʻetau ngaahi angahalá.)

  • ʻE lava fēfē hono manatuʻi e meʻa kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú ʻo tokoni ke tau ʻaloʻofa mo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha kulupu tautau toko tolu pe fā (pe fakakakato fakakalasi e ʻekitivitī ko ʻení kapau ʻoku ʻikai tokolahi feʻunga e kau akó ke vahevahe fakakulupú). ʻOange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi ha laʻipepa tufa:

ʻĪmisi
handout

Filimone 1

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni 134

Aleaʻi fakataha e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi homou kulupú. Fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke vahevahe ha faʻahinga meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha pe fakafoʻituitui ʻi homou talí.

  • Ko e fē ha taimi naʻe fie maʻu ai ke ke ʻaloʻofa pe fakamolemoleʻi ha taha kehe ʻo hangē ko Filimoné? Ko e hā e founga naʻá ke ʻaloʻofa pe fakamolemoleʻi ai e tokotahá ni? Ne tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo fai iá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke fakaʻamu ai ke maʻu e ʻaloʻofa mo e fakamolemole mei ha taha kehe, ʻo hangē ko ʻOnesimoó? Naʻá ke kumia fēfē e ʻaloʻofa mo e fakamolemole ʻa e tokotahá ni? Ne tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo fai iá?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke hoko ai ʻo hangē ko Paulá, ko ha taukapo ʻi he vahaʻa ʻo taha naʻá ne kumi e fakamolemolé mo e tokotaha naʻe fie maʻu ke ne fakahoko e fakamolemolé mo e ʻaloʻofá? Naʻá ke lava fēfē ʻo tokoniʻi e tokotaha faihalá ke maʻu e fakamolemolé pea mo e tokotaha mamahí ke ne fakamolemoleʻi e tokotaha faihalá?

Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó e ngaahi fehuʻí ni ʻi heʻenau ngaahi kulupú, fakaafeʻi ha tokotaha ako mei he kulupu takitaha ke vahevahe mo e kalasí ʻene aʻusia ʻi he taha ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení pe ko e aʻusia ha taha ʻo e kau mēmipa ʻo ʻenau kulupú (ʻi he loto ki ai ʻa e mēmipa ʻo e kulupú). (Ko ha founga kehe ʻe taha ke ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e ngaahi fehuʻí pe fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke tali ha taha ʻo e ngaahi fehuʻí ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻoku nau loto fiemālie ke fai iá, ke vahevahe mo e kalasí e meʻa ne nau tohí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke tohi ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e meʻa te nau fai ke ʻaloʻofa mo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. Poupouʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi e meʻa ne nau hikí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Filimone 1. Nofo pōpulá

ʻI he tohi ʻa Paula kia Filimone ke tali ʻa e pōpula hola ko ʻOnesimoó, naʻe ʻikai ke ne fakamatala fakahangatonu ki he faʻunga ʻo e nofo pōpulá, ʻa ia naʻe tali lahia ʻi he sōsaieti ne nau nofo aí. Ka neongo ia, kuo pehē ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā fakaonopōní “ʻoku ʻikai totonu ke pōpula ha tangata ki ha tokotaha kehe” (T&F 101:79).

Mahalo naʻe ʻuhinga e kole ʻa Paula ke tali ʻe Filimone ʻa ʻOnesimo ʻo “ʻikai kei hangē ha tamaioʻeikí” (Filimone 1:16) naʻá ne fakaʻamu ke fakatauʻatāinaʻi ʻe Filimone ʻa ʻOnesimo pea fakafoki mai ia ke tokoni kia Paula ʻi he ngāue fakafaifekaú (vakai, veesi 13–14).

Filimone 1:7, 12, 20. “Kuo fakafiemālie ʻiate koe … ʻa e loto ʻo e kāinga māʻoniʻoní”

ʻOku ʻuhinga e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e lotó ki he ngaahi konga ʻi loto ʻo ha taha. Ko ha ʻuhinga heliaki ia ki he ngaahi ongo, ʻofa, mo e manavaʻofa ʻa ha taha. ʻOku fakaʻaongaʻi he taimi ʻe niʻihi e foʻi lea ko lotó (heart) ʻi he founga tatau.

Filimone 1:11. “Taʻeʻaonga” mo “ʻaonga”

ʻOku ʻuhinga e hingoa ʻOnesimoó ke lelei pe “ʻaonga” (veesi 11) (vakai, Arthur A. Rupprecht, “Philemon,” in The Expositor’s Bible Commentary, ed. Frank E. Gaebelein, 12 vols. [1976–1992], 11:461). Mahalo kuo “taʻeʻaonga” (veesi 11) ʻa ʻOnesimo kia Filimone koeʻuhí naʻe hola ʻa ʻOnesimo pea ʻikai lava ke fakahoko hono ngaahi fatongiá pe koeʻuhí naʻá ne kaihaʻasi ha meʻa mei Filimone ʻi heʻene holá (vakai, veesi 18). Ka neongo ia, naʻe pehē ʻe Paula kuo hoko ʻa ʻOnesimo ʻo “ʻaonga” kia Filimone mo Paula fakatouʻosi (veesi 11). ʻI he tūkunga ʻo Paulá, mahalo naʻe ʻaonga ʻa ʻOnesimo koeʻuhí naʻá ne lava ʻo tokoni kia Paula lolotonga e tuku pōpula ʻa Paulá (vakai, veesi 13).

Paaki