Laipelí
Lēsoni 35: Maʻake 2–3


Lēsoni 35

Maʻake 2–3

Talateú

Naʻe fakamolemoleʻi mo fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata mamatea pea ui leva ʻa Mātiu ke muimui kiate Ia. Naʻá Ne akoʻi e kau tangata tohí mo e kau Fālesí fekauʻaki mo e ʻaho Sāpaté. Naʻe hokohoko atu e Fakamoʻuí ke fakamoʻui ha kakai tokolahi, fekauʻi atu ʻEne Kau ʻAposetoló ke malanga, mo fakatokanga fekauʻaki mo e lea taukae ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Maʻake 2:1–12

Ko hono fakamolemoleʻi mo fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata mamatea

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ʻoku faingataʻaʻia ha taha ʻoku nau ʻofa ai mei ha faingataʻa fakaesino tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻoku fie maʻu ki ai ha faitoʻo makehe.

  • Ko hai te ke fekumi ki ai ke tokoni ki haʻo ʻofaʻangá? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā te ke loto fiemālie ke fai kapau naʻe taha pē ʻa e toketā ʻe lava ʻo tokoní, ka naʻe faingataʻa ke maʻu ha ʻapoinimeni mo e toketā ko ʻení?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Maʻake 2:1–4 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe ʻi ai ha tangata ʻi he kolo ʻo Kāpaneumé ʻi Kāleli, naʻe “mahaki tete” (veesi 3), ʻa ia ko hono ʻuhingá naʻe mamatea. Naʻe fata ʻe ha kau tangata kehe ʻe toko fā ʻa e tangatá ni ki he fale naʻe ʻi ai ʻa Sīsuú. ʻI heʻenau ʻilo naʻe fonu ʻa e falé pea ʻikai lava ke nau hū ki aí, naʻa nau taʻaki ha konga ʻo e ʻato ʻo e falé pea tukuhifo ʻa e tangata mamateá ki he ʻao ʻo e Fakamoʻuí.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 2:5, pea fakaafeʻi e kalasí ke kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he tangata mahaki teté. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Maʻake 2:6–12. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko aí.

  • Fakatatau ki he veesi 6–7, naʻe fēfē e tali ʻa e “niʻihi ʻo e kau tangata tohí” ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí? (Naʻa nau ʻita ʻi Heʻene pehē ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá.)

  • Ko e hā naʻe ʻeke ʻe Sīsū ki he kau tangata tohí?

  • Ko e hā naʻe fakaʻaliʻali mo akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi hono fakamoʻui e tangatá ni? (Hili e tali ʻa e kau akó, tokoni ke nau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke fakamoʻui fakalaumālie mo fakatuʻasino kitautolu.)

Fakamahinoʻi ange ʻi he mamata ʻa e kau tangata tohí ki he tuʻu hake ʻa e tangata mahaki teté mei hono mohengá pea lué, ne ʻoange ai kiate kinautolu ha fakamoʻoni taʻe toe veiveiua naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke fakamoʻui e mahakí pea ne nau fanongo ki Heʻene fakamoʻoni ʻe lava ke Ne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ha fakamatala naʻe ʻalu e kau tangatá ni kia Sīsū hili iá, ʻo kole ha fakamolemole ki heʻenau ngaahi angahalá.

(Fakatokangaʻi ange: ʻE aleaʻi lahi ange e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku lekooti ʻi he Maʻake 2:1–12 ʻi he lēsoni ki he Luke 5.)

Maʻake 2:13–22

Ko e ui ʻe Sīsū ʻa Mātiu ke muimui ʻiate Iá mo kai fakataha mo e kau tānaki tukuhaú mo e kau faiangahalá

Vahevahe ʻa e kau akó ke nau tauhoa pea ʻoange ki he hoa takitaha ha laʻipepa. Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e fehuʻi ko ʻení mo honau ngaahi hoá pea hiki ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau laʻipepá.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga he ʻikai fekumi ai ha niʻihi fakafoʻituitui ke fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi angahalá?

Kole ki ha kau ako tokosiʻi ke lipooti ʻenau ngaahi talí, ʻa ia ʻe ala kau ai e ngaahi meʻá ni: mahalo he ʻikai fie tuku ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ʻenau faiangahalá; mahalo he ʻikai fie fakahaaʻi pe vete ʻe he niʻihi ʻenau ngaahi angahalá koeʻuhí ko ʻenau loto-hīkisiá pe maá; mahalo ʻe fakaʻamu ha niʻihi kehe ʻe fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he ʻEikí neongo kapau he ʻikai ke nau fakatomala; pea mahalo ʻe tui ha niʻihi ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke fakamolemolé, ka naʻe siʻi ʻenau tui te Ne fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahala fakafoʻituituí.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi he Maʻake 2:13–22 te ne lava ʻo fakalotolahiʻi kitautolu ke fekumi ki he fakamolemole ʻa e ʻEikí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 2:13–15. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí hili hono fakamoʻui e tangata mamateá.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí hili hono fakamoʻui e tangatá ni?

  • Naʻe fēfē e tali ʻa Līvai ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange naʻe toe ʻiloa foki ʻa Līvai ko Mātiu pea ko e Mātiu tatau pē ia naʻá ne tohi e Kosipeli ʻa Mātiú. ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “nofo ʻi he tukuhauʻangá” (veesi 14) ko ha tangata tukuhau ʻa Mātiu mo “ha tānaki tukuhau ʻi Kapaneume, pea mahalo naʻá ne ngāue maʻa Hēlota ʻAnitipasi” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Mātiu”). Naʻe fehiʻanekinaʻi ʻe ha kau Siu tokolahi ʻa e kau tānaki tukuhaú koeʻuhí he naʻa nau vakai ki he kau tānaki tukuhaú ko ha kau lavaki naʻa nau tānaki ha paʻanga mei honau kakaí maʻá e kau Lomá.

  • Fakatatau ki he veesi 15, ko e hā naʻe fai ʻe Mātiu maʻá e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá?

  • Ko hai naʻe toe ʻalu ki he kātoanga ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange lolotonga e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié, naʻe mahulu hake ʻi he kai pē mo inu fakatahá ʻa e ʻuhinga ʻo hono vahevahe ha meʻatokoní. Naʻe ʻuhinga ia ne ʻi ai ha haʻi ʻo e anga fakakaumeʻá mo e melinó ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa pē naʻe ʻi aí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Maʻake 2:16, pea kole ki he kalasí ke kumi e founga tali ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻi heʻenau mamata ki he kai ʻa e Fakamoʻuí mo e kau tānaki tukuhaú.

  • Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻa nau fakaangaʻi ai ʻa Sīsū ʻi he kai mo e kau tānaki tukuhaú mo e kau faiangahalá?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 2:17, pea kole ki he kalasí ke kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fakaanga ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí.

  • Ko e hā e foʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ke fakamatalaʻi ʻaki Iá? (Fakamahinoʻi ange ʻi hono ngāue ʻaki e lea ko e [tangata] faitoʻó, naʻe toe fakapapauʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono mālohi ke fakamoʻui fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi.)

  • Naʻe tokoni fēfē nai e tali ʻa e Fakamoʻuí ke mahino ki he kau tangata tohí mo e kau Fālesí e ʻuhinga naʻá Ne feohi ai mo e kau tānaki tukuhaú mo e kau faiangahalá?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he veesi 17 fekauʻaki mo e founga tali ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau ngaahi angahalá? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku finangalo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea fakamoʻui kitautolu.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tui ʻoku finangalo ʻa Sīsū ke tokoniʻi kitautolu ke fakatomala pea fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Keleki A. Kētoni ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Elder Craig A. Cardon

“ʻOku ʻofa e ʻOtuá ʻiate kitautolu mo loto ke mahino kiate kitautolu Hono finangalo ke fakamolemolé. …

“… Ke tau ʻilo kotoa, mo kinautolu ʻoku faingataʻa ke nau lavaʻi e tōʻonga maʻunimā ʻo e faitoʻo konatapú pe ponokalafí mo e kakai ʻoku ofi kiate kinautolú, ʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻEikí ʻetau feinga māʻoniʻoní pea te ne fakamolemoleʻi ʻi he loto-ʻofa he taimi ʻoku kakato ai e fakatomalá” (“ʻOku Finangalo e Fakamoʻuí ke Fakamolemole,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 16).

  • ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ke fakatomala mo maʻu ʻEne fakamolemolé?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto pe ʻoku nau hangē ko e kau tānaki tukuhaú mo e kau faiangahalá (ʻa ia ne fakahaaʻi ʻenau fie maʻu ʻa e Fakamoʻuí pea haʻu kiate Iá) pe hangē ko e kau tangata tohí mo e kau Fālesí (ʻa ia naʻe ʻikai haʻu ki he Fakamoʻuí ke fekumi ki Heʻene fakamolemolé mo e mālohi fai fakamoʻuí).

Fakamoʻoni ki he mālohi mo e finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui kitautolú, pea poupouʻi e kau akó ke fekumi ki Heʻene fakamolemolé ʻo fakafou ʻi he fakatomalá ʻo ka fie maʻu.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Maʻake 2:18–22 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Sīsū e ʻuhinga naʻe ʻikai ʻaukai ai ʻEne kau ākongá lolotonga ʻEne ʻi ai mo kinautolú. Naʻá ne akoʻi foki e ʻuhinga naʻe faingataʻa ai ki ha kakai ʻe niʻihi ke tali ʻEne ongoongoleleí. (Fakatokangaʻi ange: ʻE aleaʻi lahi ange e ngaahi akonakí ni ʻi he lēsoni ki he Luke 5.)

Maʻake 2:23–3:6

Ko e akonaki ʻa Sīsū fekauʻaki mo e Sāpaté

ʻEke ki he kau akó pe kuo nau fili nai ke taʻe kau atu ki ha ʻekitivitī koeʻuhí ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Hiki e fehuʻi ko ʻení he palakipoé pea fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ai ʻi heʻenau hokohoko atu ke ako ʻa e Maʻake 2–3: ʻOkú ke ʻilo fēfē pe ʻoku taau pe ʻikai ha ʻekitivitī ke fai ʻi he ʻaho Sāpaté?

Vahe ua e kalasí. Fakaafeʻi e konga vaheua ʻe taha ke lau fakalongolongo e Maʻake 2:23–28. (Poupouʻi e kau ako ko ʻení ke lau foki e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Maʻake 2:26–27 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]). Kole ki he vaeua ʻe tahá ke lau fakalongolongo e Maʻake 3:1–6. Fakahinohinoʻi e kau akó ke kumi e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá ʻa ia naʻe tui ai e kau Sātusí ko ha maumauʻi ia ʻo e fekau ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.

Hili ha taimi feʻunga, fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe tui e kau Fālesí naʻe taʻefakalao ke fai ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá ʻi he ʻaho Sāpaté? (Ko hono toli e koané mo fakamoʻui ha taha.)

  • Ko e hā ʻe fakakaukau ai e kau Fālesí ko hano maumauʻi ia ʻo e fono ʻa e ʻOtuá ke toli koane pe fakamoʻui ha taha ʻi he ʻaho Sāpaté?

Kapau ʻe fie maʻu, fakamanatu ange ki he kau akó naʻe tānaki atu ʻe he kau faiako Siú ki he fono ʻa Mōsesé ʻenau ngaahi lao mo e ngaahi fakaʻuhinga, naʻe ui ko e fono ʻi he leá pe tukufakaholó. Naʻe fakataumuʻa ʻa e ngaahi lao makehe ko ʻení ke taʻofi hono maumauʻi e fono ʻa e ʻOtuá, ka naʻa nau taʻofi foki mo ha kakai ʻe niʻihi mei he mahino ʻo e taumuʻa moʻoni ʻo ha ngaahi fekau pau, kau ai ʻa e fekau ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.

Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ʻo tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni ʻi he …

  • Te ke fakakakato fēfē ʻa e sētesi ko ʻení ʻo fakatefito ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Maʻake 2–3? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakakakato e sētesi he palakipoé ke ne lava ʻo fakahaaʻi e foʻi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni ʻi hono fakalāngilangiʻi e ʻOtuá mo fai e ngaahi ngāue ʻoku leleí.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻi Hono ʻaho māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo hono fai ʻo e ngaahi ngāue leleí ʻi he ʻaho Sāpaté?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga ʻe lava ke nau fakapapauʻi ai e ngaahi ʻekitivitī ʻoku taau ki he Sāpaté, kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“Ko e fē ʻa e laine ʻokú ne talamai e meʻa ʻoku tali pe taʻe tali ʻi he ʻaho Sāpaté? Kuo pau ke tau takitaha tali ʻiate kitautolu pē ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻi loto ʻi he ngaahi fakahinohinó. Neongo ʻoku maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, kuo pau foki ke tohi kinautolu ʻi hotau lotó pea puleʻi ʻe hotau konisēnisí. … ʻOku tātaaitaha ke ʻi ai ha maumauʻi lahi ʻi he lotu he ʻaho Sāpaté kapau te tau hū ki he ʻEikí ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻohake kiate Ia hotau lotó, laumālié mo e ʻatamaí kotoa. (Vakai, Mātiu 22:37.)

“Kuo pau ke tau takitaha fakamaauʻi ʻa e meʻa ʻoku taau pe taʻe taau ʻi he ʻaho Sāpaté ʻaki ʻetau feinga ke faitotonu ki he ʻEikí. ʻOku totonu ke tau fakahoko ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai mo e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ʻaho Sāpaté ʻi ha ʻulungaanga ʻapasia pea fakangatangata leva ʻetau ngaahi ʻekitivitī kehé” (“The Lordʻs Day,” Ensign, Nov. 1991, 35).

  • Kuo faitāpuekina fēfē nai koe ʻi hoʻo feinga ke hū ki he ʻOtuá mo fai ha ngaahi ngāue lelei ʻi he ʻaho Sāpaté?

Poupouʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha founga ʻe taha te nau lava ʻo tauhi lelei ange ai e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni pea ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha taumuʻa ke fai ia.

Maʻake 3:7–35

Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha kakai tokolahi, fekauʻi atu ʻEne Kau ʻAposetoló ke malanga, pea fakatokanga ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e lea fie ʻOtuá

Fakamatalaʻi fakanounou e Maʻake 3:7–35 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe hāʻele ʻa Sīsū ki he Tahi Kālelí mo fakamoʻui ha kakai tokolahi naʻe muimui ʻiate Iá, kau ai ha niʻihi ne uluisino ai ha ngaahi laumālie ʻuli. Hili hono fili e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fakanofo ʻe Sīsū kinautolu pea fekauʻi atu ke nau ō ʻo malanga, fakamoʻui, mo kapusi e tevoló. Naʻá Ne fakatokanga leva ki he kau tangata tohí fekauʻaki mo e lea taukae ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo akoʻi ko Hono fāmilí ʻa e kakai ʻoku nau fakahoko e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

(Fakatokangaʻi ange: Naʻe aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Maʻake 3:7–35 ʻo lahi ange ʻi he lēsoni ki he Mātiu 12:22–35.)

Ke fakaʻosí, mahalo te ke fie fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻiloʻi ʻi he lēsoní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Maʻake 2:7. Naʻe fakamoʻui fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi ʻe Sīsu ʻa e tangata mamateá

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē naʻe ʻomi ʻe Sīsū ha fakamoʻoni taʻe toe veiveiua ko e Mīsaiá Ia ʻi Heʻene fakamoʻui ʻa e tangata mamateá:

“Ko ha fakamoʻoni mahino mo taʻe toe fehuʻia ʻa e meʻá ni ʻi he moʻui ʻa hotau ʻEikí ko Ia ʻa e Mīsaiá; pea naʻe ʻiloʻi moʻoni ia ʻe kinautolu ne ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu naʻá Ne tokangaʻí. Kuó Ne toutou fakamoʻoniʻi ko e ʻOtuá ʻa ʻEne Tamaí pea naʻá Ne poupouʻi ʻa e fakamoʻoni fakatāutaha ko iá ʻaki ha ngāue taʻe hano tatau ʻo e malangá mo faifakamoʻuí. Ko ʻEne taumuʻá leva he taimí ni ke fanongonongo kuó Ne fai ʻa ia he ʻikai ha taha ka ko e ʻOtuá pē te Ne lavá pea ke fakamoʻoniʻi kuó Ne fakahoko ia ʻaki hano fakahaaʻi lahi ange e mālohi ʻo ʻEne Tamaí.

“Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū mo e ‘kau toketā ʻo e laó’ ʻa ia ne ʻi ai he taimi ko iá he ʻikai mo ha toe taha ka ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá. ʻI heʻene peheé, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū (mahalo naʻá Ne fekumi) ʻa e taimi tonu ko ʻení ʻi Heʻene hoko ko e fakamoʻoni fakahangatonu mo fakaofo ʻi he ʻiate Ia e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakamolemoleʻi e angahalá . Pea ʻi hono fakafehuʻi ʻe he kau ʻilo folofola ne nau ʻiloʻi (moʻoni) ko e fie-ʻOtua ʻa e mahaloʻi hala e mālohi ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá, naʻe fai ʻe Sīsū ʻa ia naʻe ʻikai mei lava ʻe ha taha kākā ʻo faí—naʻá Ne fakamoʻoniʻi Hono mālohi fakalangí ʻaki ʻEne fakamoʻui e tangata kuo fakamolemoleʻí. Ki heʻene fehuʻi, ‘ʻOku fie maʻu nai ha mālohi lahi ange ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá pe fokotuʻu hake ʻa e mahakí pea ʻalu?’ ʻe lava ke taha pē ʻa e talí! ʻOkú na tatau pē; ko ia te ne lava ʻo fai ʻa e tahá, te ne lava ʻo fai e meʻa ʻe tahá” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:177–78).

Maʻake 2:27–28. Ko ha ʻaho ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Maʻake E. Pitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa ʻoku fakahoko ʻe heʻetau tauhi e Sāpaté ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí:

“Ko ʻetau tauhi pe taʻetauhi ʻa e Sāpaté ko hano fua totonu ia ʻo ʻetau tōʻonga fakakaukau fakafoʻituitui ki he ʻEikí mo ʻEne mamahi ʻi Ketisemaní, ʻEne pekia ʻi he funga kolosí, pea mo ʻEne toetuʻu mei he maté” (“The Sabbath Day,” Ensign, May 1975, 49).

Maʻake 3:4. “ʻOku ngofua ke fai lelei ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté, pe ko e fai kovi?”

Naʻe tokoni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke fakamahino e ʻuhinga ke “fai lelei” ʻi he ʻaho Sāpaté:

“Ko e Sāpaté ko ha ʻaho māʻoniʻoni ia ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku taau mo māʻoniʻoni. ʻOku mahuʻinga, ka ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngāué mo e fakafiefiá. ʻOku fie maʻu ʻa e Sāpaté ke ʻai ha ngaahi fakakaukau mo e ngāue langaki moʻui, pea kapau ʻoku nofo noa pē ha taha ia he ʻaho Sāpaté, ʻokú ne maumauʻi ia” (“The Sabbath—a Delight,” Ensign, Jan. 1978, 4).

Naʻe fai ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faleʻi ko ʻení ʻi hono tauhi e ʻaho Sāpaté:

“ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou angé, naʻá ku ʻilo ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní [vakai, ʻEkesōtosi 31:13; ʻIsikeli 20:12, 20]. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e meʻa ke fai pe taʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, ‘Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?’ Naʻe ʻai ʻe he fehuʻí ni ke mahino ʻaupito ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté. …

“… Ko e hā ha fakaʻilonga te ke ʻoange ki he ʻEikí ke fakahaaʻi hoʻo ʻofa kiate Iá?” (“ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 130).

Paaki