Laipelí
Lēsoni 79: Sione 20


Lēsoni 79

Sione 20

Talateú

ʻI he Sāpate hili e Tutukí, naʻe ʻilo ʻe Mele Makitaline e halaʻatā ʻa e fonualotó pea naʻá ne fakahā kia Sione mo Pita, ʻa ia naʻá na lele leva ki he fonualotó. Naʻe hā ʻa e Kalaisi kuo toetuʻú kia Mele Makitaline pea kimui ange ki Heʻene kau ākongá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 20:1–10

Ko hono ʻiloʻi ʻe Mele Makitaline ʻa e ava e fonualotó peá ne tala ange kia Sione mo Pita ʻa ia naʻá na lele leva ki he fonualotó

Ke teuteuʻi e kau akó ke nau ako ʻa e Sione 20, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe mālōlō ai ha taha ne nau ʻofa ai pe ko ha taha ne ʻofa ai ha taha kehe.

  • Ko e hā ha ngaahi ongo ne tau mei aʻusia ʻi he mamaʻo atu ha taha naʻa tau ʻofa ai?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e Sione 20, fakamanatuʻi ange kiate kinautolu hili e pekia ʻa Sīsū ʻi he 3:00 p.m. ʻi he ʻaho Falaité, naʻe tuku Hono sinó ʻi ha fonualoto ʻi he ʻefiafi ko iá pea naʻe fokotuʻu ha fuʻu maka lahi ke ne tāpuni ʻa e hūʻanga ki he fonualotó. Naʻe kamata leva ʻa e ʻaho Sāpaté ʻi he tāitō ʻa e laʻaá. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange kimuʻa he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe tauhi ʻe he kakai fuakava ʻa e ʻEikí ʻa e ʻaho Sāpaté mei he tāitō ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho Falaité ki he tāitō ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho Tokonakí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fakakaukauloto ki he ongo naʻe maʻu ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he Falaite fakamamahi ko iá.

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“ʻOku ou fakakaukau atu ki he fakapoʻuli ʻo e ʻaho Falaite ko ia naʻe hiki hake ai ʻa Kalaisi ʻi he funga kolosí.

“Naʻe ngalulu mo fakapoʻuli ʻa māmani ʻi he ʻaho Falaite fakailifia ko iá. Naʻe tō mai ki he māmaní ha ngaahi matangi fakamanavahē.

“Naʻe fiefia ʻa e kakai angakovi naʻa nau faʻufaʻu ke tāmateʻi Iá. Ko ʻeni kuo pekia ʻa Sīsū, kuo pau ʻe movete ʻa kinautolu naʻa nau muimui ʻiate Iá. ʻI he ʻaho ko iá naʻa nau tuʻu kuo nau ikuna.

ʻI he ʻaho ko iá naʻe mahae ʻo konga ua ʻa e veili ʻo e temipalé.

“Naʻe fakatou mamahi ʻa Mele Makitaline mo Mele ko e faʻē ʻa Sīsuú pea ʻikai ha toe ʻamanaki. Naʻe tautau he kolosí ʻa e tangata lelei ne na ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻí pea kuó Ne pekia.

“Naʻe loto mamahi lahi ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi he Falaite ko iá. Ko honau Fakamoʻuí ʻeni—kuó Ne ʻi he nima ʻo ha kakai angakovi—ʻa Sīsū naʻe ʻeveʻeva ʻi he fukahi vaí mo fokotuʻu ʻa e maté. Naʻa nau tuʻu pē ʻo mamata kae puke Ia ʻe Hono ngaahi filí ʻo ʻikai ha meʻa te nau fai.

“ʻI he Falaite ko iá naʻe fakamaaʻi mo fakalaveaʻi, ngaohikovia mo leakoviʻi e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

“Ko ha Falaite naʻe hoko ai ʻa e fuʻu mamahi taʻe hano tatau ko ia naʻe uhu maʻu pē ʻi he loto ʻo kinautolu naʻa nau ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

“ʻOku ou pehē ko e Falaite fakapoʻuli taha ia talu mei he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní” (“Sunday Will Come,” Ensign or Liahona, Nov. 2006, 29–30).

  • Kapau ko ha taha koe ʻo e kau ākonga naʻe ʻi ai ʻi he ʻaho Falaite ko iá, ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo naʻá ke mei maʻu?

Hili e tali ʻa e kau akó, lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe toe fai ʻe ʻEletā Uefilini:

“Ka naʻe ʻikai tolonga ʻa e nunuʻa ʻo e ʻaho ko iá” (“Sunday Will Come,” 30).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi e founga “naʻe ʻikai tolonga ai ʻa e nunuʻa ʻo e ʻaho ko iá” ʻi heʻenau ako ʻa e Sione 20.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 20:1–2. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe ʻilo ʻe Mele Makitaline ʻi heʻene aʻu atu ki he fonualoto ʻo Sīsuú ʻi he pongipongi ʻo e ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, pe ko e Sāpaté.

  • Ko e hā e meʻa naʻe ʻilo ʻe Melé?

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Mele ʻi heʻene ʻiloʻi kuo tekeʻi ʻa e fuʻu maká mei he hūʻanga ʻo e fonualotó? Ko e hā naʻá ne pehē naʻe hokó?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e Sione 20:3–10. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Pita mo Sione, ʻa ia naʻe ui “ko e ākonga ʻe tahá” (veesi 3), hili ʻena fanongo ki he ongoongo ʻa Melé.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Pita mo Sione hili ʻena fanongo ki he ongoongo ʻa Melé?

  • Fakatatau ki he veesi 8, naʻe fēfē e tali ʻa Sioné ʻi heʻene mamata ʻoku ava ʻa e fonualotó. Ko e hā naʻá ne tui ki aí?

Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange naʻe toki tui pē ʻa Sione ki hono fakahā ʻe he Fakamoʻuí ʻe toe tuʻu mei he maté ʻi he ʻaho hono tolú ʻi heʻene mamata kuo ava ʻa e fonualotó. Naʻe manatu pea tui ʻa Sione ʻi heʻene mamata ki he ava ʻa e fonualotó (vakai, Sione 20:8–9).

Sione 20:11–31

Naʻe hā ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú kia Mele Makitaline pea ki mui ange ki Heʻene kau ākongá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 20:11–15. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe ko hai naʻe lea kia Mele hili e mavahe ʻa Pita mo Sione mei he fonualotó.

  • Ko hai naʻe lea kia Mele ʻi he veesi 12–13?

  • Ko hai naʻe lea kia Mele ʻi he veesi 15? Ko hai naʻe pehē ʻe Mele ko Sīsuú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 20:16–18. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū kia Mele ke ne fai ʻi heʻene ʻiloʻi Iá.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ʻoua naʻa ala kiate au” (veesi 17), fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“ʻOku pehē ʻe he tatau ʻo e Kingi Sēmisí naʻe folofola ʻa Sīsū ʻʻOua naʻa ala kiate au’ ʻOku pehē ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ‘ʻOua ʻe puke Au’ ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi liliu kehe mei he lea faka-Kalasí ʻa e potufolofolá ko e ‘ʻoua ʻe pīkitai kiate au’ pe ‘ʻOua naʻa puke au.’ ʻOku ʻomi ʻe ha niʻihi ia ʻa e ʻuhingá ko e ‘ʻOua ʻe pīkitai kiate au ʻo toe fuoloa ange,’ pe ‘ʻOua ʻe puke fuoloa au.’ Naʻe lau ha niʻihi ke nau taʻofi ia ʻo puke mo pīkitai kiate Ia, ʻo ʻikai ke ʻilo naʻe ʻosi ala ʻa Mele ia kiate Ia. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga totonu ki he pehē ko e fakakaukau naʻe ʻoange kia Mele ʻe he ʻEiki kuo Toetuʻú naʻe ki he nunuʻa ia ko ʻení: ‘He ʻikai te ke lava ʻo puke au heni, he te u hāʻele hake ki Heʻeku Tamaí’” (The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 4:264).

  • Fakatatau ki he veesi 17, ko e hā naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻa Mele ke ne faí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ne nau hoko ko ha taha ʻo e kau ākonga ne nau ongoʻi ʻe fakamoʻoni ʻa Melé. Kole ange ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ke mei ongoʻi ʻi hoʻo fanongo kia Mele?

  • Naʻá ke mei tui nai ki ai? Ko e hā hono ʻuhingá?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe e meʻa ne nau hikí. Fakamanatu ange kiate kinautolu naʻe feinga ha kau ākonga ʻe niʻihi ke nau tui ki he fakamoʻoni ʻa Melé (vakai, Maʻake 16:11).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 20:19–20, pea kole ange ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe hoko ʻi he ʻefiafi ko iá.

  • Ko e hā naʻe hoko ʻi he ʻefiafi ko iá ʻi he tānaki fakataha ʻa e kau ākongá?

  • Ko e hā ha tokāteline mahuʻinga naʻe ako ʻe Mele mo e kau ākongá? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tokāteline ko ʻení: Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi e maté ʻi Heʻene Toetuʻú.)

  • Fakatatau ki he veesi 20, ko e hānaʻe ongoʻi ʻe he kau ākongá ʻi heʻenau mamata ki he ʻEiki kuo toe tuʻú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini:

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

“Pea ʻikai hano taimi kuo holoholoʻi ʻa e mata naʻe tafe taʻe tuku mei ai ʻa e loʻimatá. Ko e loungutu naʻe lotu fanafana ʻi he taʻe ʻi ai ha ʻamanaki mo e lotomamahí, kuo nau fakafonu e ʻataá ʻaki ʻa e fakafetaʻi fakaofo, he naʻe tuʻu ʻi honau ʻaó ʻa Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, ko e polopolo ʻo e Toetuʻú, ko ha fakamoʻoni ia ko e maté ko ha kamataʻanga pē ʻo ha moʻui foʻou mo fakaofo” (“Sunday Will Come,” 30).

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ʻiloʻi kuo toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau mamahi ʻi ha mate ʻa ha taha ne tau ʻofa ai? (Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe toetuʻu toki ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmani ko ʻení [vakai 1 Kolinitō 15:20–22].)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 20:21–23, ʻaki hono fakamatalaʻi ange hili hono fakhā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻa e ngaahi matakafo ʻi Hono ongo nimá mo e vakavaká, naʻá Ne fekau kinautolu ke fai ʻa ʻEne ngāué peá Ne pehē ange, “Maʻu ʻe kimoutolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (veesi 22).

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 20:24–25. Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ʻAposetolo naʻe ʻikai ʻi he meʻa toputapu ko iá.

  • Ko e ʻAposetolo fē naʻe ʻikai ʻi ai ʻi he mamata ʻa e kau ākonga kehé ki he ʻEiki naʻe toetuʻú?

  • Fakatatau ki he veesi 25, ko e hā naʻe pehē ʻe Tōmasi ʻokú ne fie maʻu kae lava ke toki tuí?

  • Naʻe kehe fēfē ʻa e tali ʻa Tōmasi ʻoku lekooti ʻi he veesi ko ʻení mei he tali ʻa Sioné ʻi he mamata ʻa Sione ʻoku ava ʻa e fonualotó ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Sione 20:8?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe faingataʻa ai kia Tōmasi ke tuí?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻo e Sione 20:26–29. Kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe aʻusia ʻe Tōmasi hili ha taʻu ʻe valu mei heʻene pehē naʻe ʻikai tui ʻe toetuʻu ʻa Sīsuú.

Tukukehe mei hono ʻai ke laukonga ʻa e kau akó, te ke lava ʻo hulu ʻa e foʻi vitiō “Blessed Are They That Have Not Seen, and Yet Have Believed”(2:29) mei he Ngaahi Vitiō Faka-Tohi Tapu ʻo e Moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ke tokoni ke fakakaukauloto ʻa e kau akó ki he aʻusia ʻa Tōmasí ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he LDS.org.

  • Hili hono fakangofua ʻe Sīsū ʻa Tōmasi ke ala ki Hono ongo nimá mo hono vakavaká, ko e hā e fili naʻá Ne fakaafeʻi ʻa Tōmasi ke ne faí/ (Ke tui.)

  • Fakatatau ki he veesi 29, ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Sīsū ke mahino kia Tōmasí?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he akonaki ʻa e Fakamoʻuí? Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé ʻE tāpuakiʻi kitautolu kapau te tau fili ke tui kia Sīsū Kalaisi neongo kapau ʻoku ʻikai lava ke tau mamata kiate Ia.)

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe toko tolu, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha laʻipepa tufa ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

ʻĪmisi
handout, Choose to Believe

ʻE Tāpuekina Kitautolu Kapau Te Tau Fili Ke Tui Kia Sīsū Kalaisi Neongo Kapau ʻOku ʻIkai Lava Ketau Mamata Kiate Ia

Tohi Lēsoni ʻo e Fuakava Foʻoú maʻá e Faiakó Seminelí—Lēsoni 79

  1. Ko e hā ʻokú ke fili ai ke tui kia Sīsū Kalaisi neongo kapau ʻoku teʻeki ke ke mamata kiate Ia ʻaki ho mata fakamatelié?

  2. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakahaaʻi kuo tau fili ke tui kia Sīsū Kalaisi?

  3. Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe hoʻo fili ke tui kia Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke nau aleaʻi fakataha ʻa e ngaahi fehuʻí pea hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he laʻipepa tufá pe ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá. Fakaafeʻi ha fānau ako tokosiʻi ʻo ka hili ha taimi feʻunga, ke nau vahevahe mo e kalasí ʻenau ngaahi talí.

Fakamatalaʻi ange neongo naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻe tāpuekina kitautolu kapau te tau fili ke tui kiate Ia neongo ʻa e ʻikai ke tau lava ʻo mamata kiate Iá, ʻokú Ne ʻomi ha ngaahi fakamoʻoni ko ha makatuʻunga ʻo ʻetau tuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sione 20:30–31. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe lekooti ai ʻe Sione ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.

  • Ko e hā naʻe lekooti ai ʻe Sione ʻa e ngaahi meʻá ni? (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea moʻui ʻi he [veesi 31] ki he moʻui taʻengatá.

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he veesi 31 fekauʻaki mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá kia Sīsū Kalaisi koeʻuhí ke tau tui ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi heʻetau fili ke tui ki he fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisi naʻe fai ʻe he Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá. ʻOku talamai ʻe he tui ko ʻení kuo pau ke feinga ha taha ia ke tauhi ʻEne ngaahi akonakí tuʻumaʻu ʻi he fakamoʻoni ko iá.

  • Kuo fakamālohia fēfē ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

Fakaʻosiʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Poupouʻi ʻa e fānau akó ke nau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni ne nau ʻilo ʻi he Sione 20, ʻaki ʻenau fakapapauʻi ʻe founga te nau fakahaaʻi ʻaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 20:11–18. Ko e fuofua fakamoʻoni ki he Kalaisi kuo toetuʻú.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e tokotaha naʻe fuofua hā ki ai ʻa Sīsū ko ha taha kuo toetuʻu.

“ʻOku ʻikai totonu ke fakafehuʻi ʻe ha fefine hono fakamahuʻingaʻi ʻe he Fakamoʻuí e tuʻunga ʻo e kakai fefiné. Ko e mamahi ko Mele Makitaliné ʻa e fuofua tokotaha ke ʻaʻahi ki he fonualotó hili hono Tutukí, pea ʻi heʻene mamata kuo tekeʻi mamaʻo ʻa e fuʻu maká pea ava ʻa e fonualotó, naʻá ne lele ʻo tala kia Pita mo Sione. Naʻe omi ʻa e ongo ʻAposetoló ke na mamata ki ai pea naʻá Na foki mamahi. Ka naʻe nofo ʻa Mele. Naʻá ne tuʻu ʻo ofi ki he kolosí [vakai, Mātiu 27:56; Maʻake 15:40; Sione 19:25]. Naʻá ne ʻi he telió [vakai, Mātiu 27:61; Maʻake 15:47]. Pea ʻi he taimí ni, naʻá ne tuʻu ʻo tangi ʻi he tafaʻaki ʻo e ngeʻesi fonualotó [vakai, Sione 20:11]. Naʻe fakalāngilangiʻi ia ai ko e fuofua tangata ke mamata ki he ʻEiki kuo toe tuʻú” (“Woman, Why Weepest Thou?” Ensign, Nov. 1996, 54).

Sione 20:16–20. “Pea toki fiefia ʻa e kau ākongá, ʻi heʻenau mamata ki he ʻEikí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e loto foʻi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he Falaite naʻe tutuki ai Iá. Pea naʻá toe pehē foki:

“Naʻe ʻikai fuoloa e siva ʻa e ʻamanakí he naʻe vete ange ʻe he ʻEikí e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne tuʻu hake mei faʻitoka ʻo ne ikuna nāunauʻia ʻi Heʻene hoko ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. …

“ʻE takitaha ʻi ai pē hotau ngaahi ʻaho Falaite—ʻa e ngaahi ʻaho ko ia ʻoku hangē ka movete ai ʻa māmaní pea movetevete takai ʻiate kitautolu hono ngaahi kongokongá. Te tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi taimi fakamamahi ʻo hangē ka ʻikai lava ke toe fakaleleiʻí. Te tau aʻusia kotoa pē hatau ngaahi ʻaho Falaite.

“Ka ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo e Tokotaha naʻá Ne ikunaʻi ʻa e maté—ʻe hoko mai ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻE hoko mai ʻa e ʻaho Sāpaté, lolotonga e fakapoʻuli lōlō hotau mamahí.

“Neongo pe ko e hā hotau loto hohaʻá pe loto mamahí, ka ʻe hoko mai ʻa e ʻaho Sāpaté. Neongo pe ʻe hoko mai ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui kahaʻú, ka ʻe hoko mai ʻa e Sāpaté.

“ʻOku ou fakamoʻoni atu kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ko ha fananga pē ʻa e Toetuʻú. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakatāutaha ʻa kinautolu naʻa nau mamata kiate Iá. Naʻe lauafe ha kakai ʻi he Maama Motuʻá mo e Maama Foʻoú ne nau fakamoʻoni ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú. Naʻa nau ala ki he ngaahi matakafo ʻi Hono ongo nimá, ongo vaʻé, mo Hono vakavaká. Naʻa nau tangi ʻi he fiefia he feʻiloaki mo Iá” (“Sunday Will Come,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 30).

Sione 20:22. “Pea mānava hifo ia kiate kinautolu”

Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi haʻane lea:

“Naʻá Ne ʻmanava hifo kiate kinautolu ʻo ne pehē, Maʻu ʻe kimoutolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,’ (Sione 20:22) ʻa ia ʻi he meʻa kotoa pē ko e hilifakinimá ia mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pe ko e papitaiso ʻo e Laumālié, ʻaki hono hilifaki ʻo e nimá he ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Heʻene kau ākongá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1955, 18).

Naʻe tatau mo e meʻa naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mahalo naʻe ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea naʻe ʻmanava hifo ʻa Sīsū ʻiate kinautolu, … naʻá Ne hilifaki hono nimá kiate kinautolu ʻi heʻene lea ʻaki ʻa e lea: ‘Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.’” Naʻe ʻalu ʻa ʻEletā Makongikī ke akoʻi ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he meʻá ni ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fiefia moʻoni ʻi he meʻafoaki ko iá. “Ko ia ai, ne nau maʻu, ka naʻe ʻikai ke nau fiefia moʻoni ʻi he mōmeniti ko iá ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. … Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e makatuʻunga totonu ia ʻo e faivelengá, ke maʻu maʻupē ʻa e tākaua ʻo e mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá; pea ʻoku foaki ʻa e meʻafoaki ko ʻení ʻaki hono hilifaki ʻo e nimá hili ʻa e papitaisó. ʻOku ʻomi ʻe he meʻafoaki ʻoku ʻomai aí ha ngaahi tāpuaki pau ʻa ia ʻoku tauhi kakato ki he fono ʻoku kau aí; ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻikai fiefia pe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻafoakí ʻa e meʻafoaki naʻe foakí. ʻI he tuʻunga ʻo e Kau ʻAposetoló, naʻe toloi hono fakafiefiaʻi ʻo e meʻafoakí kaeʻoua kuo aʻu ki he ʻaho ʻo e Penitekosí. (Ngāue 2.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:857).

Paaki