Laipelí
Lēsoni 20: Mātiu 17


Lēsoni 20

Mātiu 17

Talateú

Naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi, Mōsese, mo ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Naʻe kapusi ʻe Sīsū ha tēvolo mei ha kiʻi tamasiʻi, hili ʻEne ʻalu hifo mei he moʻungá. Naʻe foaki ʻe Sīsū ha paʻanga tukuhau Maʻana mo Pita ʻi ha mana, ʻi Kāpaneume.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 17:1–13

Ko e hā ʻa Mōsese mo ʻIlaiase kia Pita, Sēmisi, pea mo Sioné?

Puke hake ha laiseni, pe fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻoku ʻi ai haʻane laiseni fakaʻuli ke fakahā ia ki he kalasí.

  • Ko e hā ʻoku fakamafaiʻi ʻe he maʻu laisení ha taha ke faí?

Fakaʻaliʻali pe fakahā ange ha kī ʻo ha kā.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e lava ke fakaʻaonagʻi e kī ʻo e kaá ki he ʻi ai ʻa e laiseni fakaʻulí?

  • ʻE fakahoa fēfē hono maʻu ʻo e laiseni fakaʻulí mo e kī ʻo e kaá ki he mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku fie maʻu ki hono tataki e ngāue ʻa e ʻOtuá? (Hangē pē ko e lava ke fakaʻuli ʻa kinautolu ʻoku maʻu laisení, ʻoku tokolahi ha kau tangata ʻoku nau maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻoku hangē pē e lava ʻe he kií ʻo fakaʻatā ʻa e fakaʻulí ke fakaʻuli ʻi he meʻalele pau, mo e fakamafaiʻi ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ha tokotaha fakafoʻituitui ke ngāue ʻaki pe tataki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa pau pē. ʻOku maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke puleʻi mo tataki ʻaki e ngāue kotoa pē ʻa e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní.

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻoku tau lau ʻi he Mātiu 16:19 ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí ke foaki kia Pita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, pe ko e mafai ke tataki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI he taimi ko iá, ne ʻosi foaki kia Pita mo e kotoa ʻo e Kau ʻAposetolo kehé ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ne teʻeki ke ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá.

Fakaafeʻi e kau akó ʻi heʻenau ako e folofolá he ʻaho ní ke kumi e founga naʻe maʻu ai ʻe Pita ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá pea mo e founga naʻe foaki ai ʻa e ngaahi kī tatau pē kia Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ʻi hotau kuongá ni.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 17:1–2. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea feinga ke ʻiloʻi e feituʻu ne ʻave ki ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione ke teuteuʻi kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe fili ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione ke ō mo Ia koeʻuhí he te nau hoko ko e kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí hili e Toetuʻu mo e hāʻele Hake ki langi ʻa e Fakamoʻuí (see Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:152).

  • Ko fē naʻe ʻave ki ai ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi mo Sioné?

  • Ko e hā naʻe hoko ki he Fakamoʻuí ʻi he moʻungá?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e liliú?

Tokoni ki he kau akó ke mahino ʻoku ʻuhinga ʻa e liliú “ki he tuʻunga ʼoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku liliu fakataimi honau fōtungá mo honau angá—ʻa ia kuo, hiki hake ʻa kinautolu ki ha tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ange—koeʻuhí ke nau lava ʻo kātakiʻi ke tuʻu ʻi he ʻao mo e nāunau ʻo ha kakai fakalangi” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Liliú”scriptures.lds.org). Naʻe liliu foki ʻa Pita, Sēmisi mo Sione ʻi he taimi ko ʻení (vakai Mātiu 67:11–12).

Hiki e ʻuluʻi fakamatala ko ʻení he palakipoé: Ko e niʻihi fakafoʻituitui ne nau ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Tohiʻi ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi fakamatala ko ʻení ʻa e Sīsū Kalaisi, Pita, Sēmisi, mo Sione.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Mātiu 17:3, pea kole ki he kalasí ke fekumi pe ko hai naʻe hā kia Sīsū mo e Kau ʻAposetoló ʻi he moʻungá.

  • Ko hai naʻe hā ʻi he moʻungá? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa ʻIlaiase kia ʻIlaisiā, ko e palōfita he Fuakava Motuʻá.)

Tānaki atu ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā ki he lisi ʻi he lisi he palakipoé.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ne hā ai ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā ʻi he moʻungá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmita:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí, Mōsese, pea mo ʻIlaiase [ʻIlaisiā], ʻa e ngaahi kií [ʻo e lakanga fakataulaʻeikí] kia Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he moʻungá, ʻi hono liliu kinautolu ʻi hono ʻaó” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 120).

  • Fakatatau kia Siosefa Sāmitá, ko e hā naʻe hā ai ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese ʻi he moʻungá? (Ke foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione. Mahalo te ke fie maʻu foki ke fakamatalaʻi ange naʻe hā ʻa Mōsese mo ʻIlaisiā ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ke fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí: Naʻe fakafoki mai ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí [vakai, T&F 110:11], pea fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻoku fekauʻaki mo e mālohi ʻo e silá [vakai, T&F 110:13–16]. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi hā naʻe fai ʻi Ketilaní ha sīpinga ki he mahino ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohi Tapú naʻe kau foki mo Sione Papitaiso—ʻa ia naʻe tāmateʻi ʻe Hēlota—he hā ʻi he moʻungá (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Maʻake 9:3 ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá]; vakai foki, Fakahinohino ki he Folofolá, “ʻIlaiase”). Tānaki atu ʻa Sione Papitaiso ki he lisi he palakipoé.

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e 3 Nīfai 17:4–9. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe hai ha toe taha ne ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú.

  • Ko hai ne toe ʻi ai ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú? Tānaki atu ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki he lisi he palakipoé.)

Fakamanatu nounou ki he kau akó ko e kuonga fakakosipelí ko e vahaʻataimi ia ne tuku mai ʻe he Tamaí Hēvaní ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouaú, mo e ʻilo ki Heʻene palani ʻo e Fakamoʻuí ki he kakai ʻi he māmaní ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki he palakipoé ʻo fokotuʻu ha foʻi fetuʻu he tafaʻaki ʻo e niʻihi fakafoʻituitui takitaha ʻoku lisi atu ʻi he palakipoé ʻa ia ne hā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hotau kuongá ni. (ʻOku totonu ke fokotuʻu ʻe he tokotaha akó ha foʻi fetuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ʻoku lisi atu ʻi he palakipoé.)

ʻĪmisi
The First Vision

Ko e hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita.

ʻĪmisi
John the Baptist Conferring the Aaronic Priesthood

Ko e fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

ʻĪmisi
Melchizedek Priesthood Restoration

Ko e fakafoki mai ʻe Pita, Semisi mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

ʻĪmisi
Elijah Appearing in the Kirtland Temple

Ko e fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e silá ki he Temipale Ketilaní

Kole ange ki he kalasí ke fakamatalaʻi ʻa e taimi naʻe hoko ai ʻa e ngaahi ʻaʻahi takitaha ko ʻení mo honau taumuʻá. (Mahalo te ke fie fakaʻaliʻali e ngaahi fakatātā ko ʻení, ʻi he fakamatala ʻa e kau akó: Ko e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí; Ko Hono Foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné; Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Ko e Hā mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he Temipale Ketilaní[Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí (2009), fika. 90, 93, 94, 95; vakai foki LDS.org].)

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi meʻa ko ʻení ʻo kau ki hono foaki ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kuonga fakakosipeli takitaha. (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae tokoniʻi kinautolu ke ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻI he kuonga fakakosipeli kotoa pē, ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí ke nau tataki ʻEne ngāué ʻi he funga ʻo e māmaní.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ko e sīpinga tatau pē ne fakaʻaongaʻi ki hono foaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia naʻe hoko lolotonga e taimi ʻo Sīsū Kalaisí naʻe toe fakahoko ʻi hotau kuongá ni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • ʻOku maʻu ʻe he Kau Palōfita mo e Kau ʻAposetole lolotongá ʻa e ngaahi kī tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmitá? (ʻIo.) Naʻe anga fēfē ʻenau maʻu ʻa e ngaahi kī ko iá? (Naʻe tukuʻau mai ʻa e ngaahi kī ko iá meia Siosefa Sāmita kia Pilikihami ʻIongi mo e kau palōfita kimui mai.)

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e tāpuaki ʻo e foaki mai ʻa e ngaahi kií ʻi hotau kuonga fakakosipelí niʻo hangē pē ko ia ne hoko lolotonga e ngāue fakamatelie ʻa Sīsū Kalaisí.

Mātiu 17:14–23

Naʻe kapusi ʻe Sīsū ha tevolo mei ha kiʻi tamasiʻi

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 17:14–23 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi ʻe ha tamai hono fohá ki he Fakamoʻuí ke fakamoʻui. Hili hono fakamoʻui ʻe Sīsū e kiʻi tamasiʻí, naʻá Ne akoʻi ʻEne kau ākongá ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe lava ke maʻu kae ngata pē he lotú mo ʻaukaí. Naʻá Ne toe kikiteʻi foki ʻEne pekiá mo e Toetuʻú. (Fakatokangaʻi ange: ʻE toki fakahoko atu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo fakaikiiki lahi ange ʻi he fakakaukau fakafaiako ki he Maʻake 9:14–29.)

Mātiu 17:24–27

Naʻe foaki ʻe Sīsū ha paʻanga tukuhau Maʻana mo Pita ʻi ha mana.

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e Mātiu 17:24–27, fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha foʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke mahino e founga ʻoku tākiekina ai ʻe heʻetau ngaahi sīpingá ʻa e niʻihi kehé.

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino kiate kinautolu e tūkunga ʻo e potufolofola ko ʻení, fakamatalaʻi ange naʻe ʻi he malumalu ʻo e fono ʻo e Mōsesé ʻa e fie maʻu ke totongi ʻe he tangata ʻIsileli kotoa pē ʻi he taʻu motuʻa ʻo e 20 ʻa e tukuhau fakataʻu ʻa e temipalé ʻa ia ne ui ko e tukuhau(vakai, ʻEkesōtosi 30:13–16). Naʻe ngāue ʻaki ʻa e paʻanga ko ʻení ke poupouʻi ʻa e ngaahi fakamole ki hono fakalele ʻo e temipalé. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau lāpai ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ne fakaʻatā kinautolu ʻe he fakataha faituʻutuʻuni pulé mei he totongi tukuhaú ni.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻo lahi ʻa e Mātiu 17:24–26. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he fehuʻi ne fakahoko ʻe he kau tānaki tukuhaú mo Sīsū kia Pitá.

  • Ko e hā e meʻa ne ʻeke ʻe he kau tānaki tukuhaú kia Pitá? Ko e hā e tali ʻa Pitá?

  • Ko e hā naʻe ʻeke ʻe Sīsū kia Pitá? Ko e hā e tali ʻa Pitá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tokotaha muli ʻi he potufolofola ko ʻení ki he taha kotoa pē ʻi he puleʻangá ʻoku ʻikai ko ha taha ʻo e fānau ʻa e tuʻí. Naʻe pau ke totongi tukuhau ʻa e “kau muli” tukuhaú, kae fakaʻatā e fānau ia ʻa e tuʻí. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa Pita, koeʻuhí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea ko e temipalé ko e fale ia ʻo ʻEne Tamaí (vakai, Mātiu 17:25–26; Sione 2:16), naʻe ʻikai fie maʻu ia ke Ne totongi ʻa e tukuhaú pea naʻe mei fili pē ia ke ʻoua te Ne fai ia. Ka neongo iá, naʻe fie maʻu ʻe he kau tānaki tukuhaú ke totongi ʻe Sīsū ʻa e tukuhaú koeʻuhí ne ʻikai te nau mahinoʻi ko hai Ia.

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Mātiu 17:27, ʻo kumi e meʻa ne fakahinohino ʻe Sīsū ʻa Pita ke fai hili iá.

  • Ko e hā naʻe fakahihino ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pita ke faí?

  • Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Sīsū te Ne totongi e tukuhaú?

Hiki e foʻi lea fakaʻita ʻi he palakipoé, pea fakamatalaʻi ange ngalingali ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “telia naʻa tau fakaʻita kiate kinautolu” ʻi he tūkunga ko ʻení ki he foʻi moʻoni naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke fai ha meʻa te ne fakatupu tūkia ki he niʻihi kehé. (Kapau naʻe ʻikai ke Ne totongi e tukuhaú, naʻe mei fehiʻa ha niʻihi ʻo e kau Siú kiate Ia pea ʻe siʻi ange e tokanga ʻa ʻEne kau muimuí ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí? (Neongo ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, ka ʻoku totonu ke mahino kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga ʻe ala hoko ko ha tūkiaʻanga fakalaumālie ki he niʻihi kehé. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tūkunga kehé ʻa ia ʻe lava ai ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo tataki kitautolu ke fakahoko e ngaahi fili ʻoku totonú.

  • Kuo tāpuekina fēfē nai koe ʻi hoʻo feinga ke muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga ʻe ala hoko ko ha tūkiaʻanga fakalaumālie ki he niʻihi kehé?

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha meʻa te nau fai ke lelei ange ʻenau moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ne nau ʻilo ʻi ʻolungá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakamanatu ʻo e Fakataukei Folofolá

ʻI he taimi ʻe faingofua ai hono maʻu ʻe he kau akó e ngaahi veesi fakataukei folofolá, ʻe lava leva ke faingofua ʻenau ako e ongoongoleleí, moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻenau mouí, mo akonaki mei he folofolá.

ʻOku ʻasi atu ʻa e ngaahi ʻekitivitī fakataukei folofolá ʻi he kotoa ʻo e tohi lēsoni ko ʻení ke fakafeʻiloaki atu ha ngaahi founga kehekehe ki hono tokoniʻi e kau akó ʻi hono toe vakaiʻi maʻu pē ʻenau ngaahi veesi fakataukei folofolá. ʻOku lava ke maʻu mo ha toe ngaahi ʻekitivitī kehe ʻi he fakamatala fakalahi ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi sivi iikí ki he kau akó ke fakamanatuʻi ʻa e meʻa ne nau akó mo fakafuofuaʻi ʻenau ʻiló. Fakaafeʻi e kau akó ke lau e ngaahi potufolofola fakataukei folofola ʻe tolu kuo ʻosi fakafeʻiloaki atu ʻi he tohi lēsoni ko ʻení. Te ke lava foki ʻo fakakau atu ha ngaahi potufolofola foʻou. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.) Hili hono lau ʻe he kau akó, siviʻi kinautolu ʻaki hono ʻoange ha foʻi lea mahuʻinga mei he potufolofolá pe ko hono lau ange ha kupuʻi lea mei he fakaʻilonga tohi ʻa e seminelí. Hili iá, kole ki he kau akó ke kumi ʻa e potufolofola totonú ʻi heʻenau folofolá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 17:1–5. Ko e Liliú pea mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní

“Naʻe fakahoko ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ne ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú [ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, Pita, Sēmisi, Sione, Sione Papitaiso, Mōsese, mo ʻIlaisiā] ha fatongia mahuʻinga ʻi hono toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí kimui ní. ʻOku tokoni ʻeni ke tau mamata ki he mafai tatau pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi kī naʻe maʻu ʻi he ngaahi kuonga fakakosipeli kimuʻá naʻe toe fakafoki mai ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00]56).

Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení:

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu kotoa ke fakakaukau ki hoʻo founga tali ki he fehuʻi ko ʻení naʻe fai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí: ‘Kapau ne ʻeke kiate kimoutolu takitaha ʻa e ʻi he taimí ni ke ke fakamatalaʻi ʻi ha sētesi ʻe taha pe ʻi ha kupuʻi lea ʻa e meʻa makehe ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ai ʻa e Siasi Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e hā nai hoʻo talí?’ (“The Mission of the Church and Its Members,” Improvement Era, Nov. 1956, 781).

“Ko e tali ne fai ʻe Palesiteni Makei ki heʻene fehuʻí ko e ‘mafai fakalangi’ ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. “ʻOku make ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he ngaahi siasi kehe ʻoku nau tala ʻoku maʻu honau mafaí mei he hokohoko fakahisitōliá, ko e folofolá, pe ko e ngaahi ako fakateolosiá. ʻOku tau fakahā mahino naʻe foaki mai e lakanga fakataulaʻeikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he hilifaki fakahangatonu ʻo e nimá ʻe ha kau talafekau fakalangi.” (“Ko e Ngaahi Mālohi ʻo e Langí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 48).

Mātiu 17:1–5. Ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kāingalotu moʻui taau ʻo e Siasí ke nau lava ʻo ngāue ʻi Hono huafá ki hono fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú. Ko e kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko e totonu ia ki he tuʻunga fakapalesitenisií pe mālohi ʻoku ʻe he ʻOtuá ki he tangatá ke puleʻi mo tataki ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní (vakai Mātiu 16:15–19). ʻE lava ke fakamafaiʻi ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ha kau lakanga fakataulaʻeiki ke malanga ʻaki e ongoongoleleí mo fakahoko e ngaahi ouau faifakamoʻuí. Ko kinautolu kotoa pē ʻoku ngāue ʻi he Siasí, ʻoku uiuiʻi kinautolu ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e mafai mo e totonu ki he mālohi ʻoku fie maʻu ke ngāue mo fakahoko ʻaki e ngaahi fatongia ʻo honau uiuiʻí. Dallin H. Oaks, “Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 49–52.)

Mātiu 17:1–13. Ko e Moʻunga ʻo e Liliú

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ne hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú:

“(1) Naʻe fili ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione mei he toenga ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá; ʻo Ne ʻave kinautolu ki ha moʻunga naʻe ʻikai hano hingoa; naʻá Ne liliu ai ʻi honau ʻaó, pea naʻa nau mamata ki Hono nāunaú. … Naʻe pehē ʻe [Pita] ‘ko e kau mamata ʻa kinautolu ki hono nāunaú.’ (2 Pita. 1:16.)

“(2) Naʻe ʻʻliliu [ʻa Pita, Sēmisi mo Sione] ʻi hono ʻaó’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 120], … ko ia ke nau lava ʻo fakafiefiaʻi ʻa e kau ʻāngeló, mamata ki he ngaahi meʻa hā maí pea mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e ʻOtuá. …

“(3) Ko Mōsese pea mo ʻIlaisiaá—ko e ongo palōfita fakakuongamuʻa ia naʻe liliu kinaua pea ʻave ki he langí taʻe te na ʻahiʻahiʻi ʻa e maté, koeʻuhí he ke na lava ʻo foki mai mo ha sino ongoʻingofua ʻi he meʻa pau ko ʻeni ne hokó, ko ha meʻa naʻe hoko kimuʻa he ʻaho ʻo e toetuʻú—naʻá na hā ʻi he moʻungá; peá na foaki mo Sīsū ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá kia Pita, Sēmisi, mo Sione [vakai, Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 120].

“(4) hangē naʻe ʻi ai foki mo Sione Papitaisó, ʻa ia naʻe tuʻusi ʻe Hēlota hono ʻulú kimuʻa. …

“(5) Naʻe mamata ʻa Pita, Sēmisi mo Sione ʻi ha meʻa-hā-mai ki he liliu ʻo e māmaní, ʻa ia ko e pehē, naʻa nau mamata ki ai kuo fakafoʻou mo foki ki hono tuʻunga fakapalataisí—ko ha meʻa ke fakahoko ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí ʻi he taimi ʻe kamata ai ʻa e kuonga ʻo e nofotuʻí. [T&F 63:20–21.]

“(6) ʻOku hā mai naʻe maʻu ʻe Pita, Sēmisi mo Sione honau ʻenitaumení lolotonga ʻo ʻenau ʻi he moʻungá. [Vakai, Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:165.] … ʻOku mahino foki lolotonga ʻo ʻenau ʻi he moʻungá, naʻa nau maʻu ʻa e lea fakapapau ange ʻo e kikité, kuo fakahā ange kiate kinautolu naʻa nau sila ki he moʻui taʻengatá. (2 Pita. 1:16–19; T&F 131:5.)

“(7) Ngalingali naʻe fakamālohia mo poupouʻi ʻe Mōsese mo ʻIlaisiā ʻa Sīsū koeʻuhí ke mateuteu ki he ngaahi faingataʻa mo e mamahi taʻe fakangatangata naʻe tuʻunuku mai ʻo fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e fakalelei taʻe-fakangatangata mo taʻengatá [Vakai, James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 373.] …

“(8) Ko e moʻoni naʻe akoʻi ai ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko tolu kuo filí ʻi he lea mahinongofuá ‘ʻo ʻene pekiá, kae ʻumaʻā foki ʻa ʻene toetuʻú’ [Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Luke 9:31. …

“(9) ʻOku totonu foki ke mahino kiate kinautolu kuo mōlia atu ʻa e ngaahi kuonga fakakosipeli motuʻa ʻo e kuohilí, ʻpea ko e laó (a ia ko e fakataipé ko Mōsese) pea moe kau palōfitá ( ʻa ia naʻe hoko ʻa ʻIlaisiaá ko e fakafofonga fakataipé) naʻá na moʻulaloa kiate Ia ʻa ia naʻe fekauʻi ke na fanongó.

“(10) Ngalingali naʻe fakapūlou mo fakapuliaʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ʻe ha konga ʻao, ka naʻe ʻi ai ʻi he moʻungá” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:399–401).

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Maʻake 9:3 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá ), naʻe kau mo Sione Papitaiso, ʻa ia naʻe tamateʻí kae teʻeki toetuʻú, he hā ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú. Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ʻuhinga ki he kau atu ki ai ʻa Sione Papitaisó.

“ʻOku ʻikai totonu ke tau maʻu ʻo pehē ko Sione Papitaisó ko e ʻIlaiase ia ne hā mo Mosese ke foaki ʻa e ngaahi kií mo e mafaí kiate kinautolu ne nau toki maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻa ia ko e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga ia ne nau tali leleí mo fakakau ki ai e kotoa ʻo e mafai mo e mālohi naʻe maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe Sione lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. Ka, ʻoku ʻi ai pē hono ʻuhinga ʻoku kei tuʻu taʻe ʻiloa ai iá—koeʻuhí ko e maʻu konga pē ʻo e meʻa ne hokó—naʻe fakahoko ʻe Sione mo ha ngaahi meʻa kehe ʻi he ngaahi fakahā nāunauʻiá kimuʻa pea toki foaki ki he kakai matelié. Mahalo naʻá ne ʻi ai, ko e pule ne fakamafaiʻi fakaʻosi ʻi he malumalu ʻo e Fuakava Motuʻá, ke fakataipe ʻa hono fakahoko ʻa e fonó pea mo hono fakangata ʻo e ngaahi meʻa motuʻa kotoa pē, ʻo fakafehoanaki ai hono tuʻungá mo ia ʻo Pita, Semisi, mo Sioné, ʻa ia ne nau hoko leva ko e ‘fuofua’ pule fakalao ʻo e Puleʻanga Foʻoú” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:404).

Paaki