Laipelí
Lēsoni 95: Ngāue 18–19


Lēsoni 95

Ngāue 18–19

Talateú

Naʻe tokolahi ʻa e kau Siu ʻi Kolinitō naʻe ʻikai ke nau tali ʻa Paula ka naʻe tupulaki ʻene ngāué ʻi he kau Senitailé. Naʻe tokoniʻi ʻe ha ongo mātuʻa angatonu, ko ʻAkuila mo Pīsila, ʻa ʻApolosi ke ne maʻu ha mahino ki he founga ʻa e ʻOtuá. Naʻe malanga ʻa Paula kau ki he Laumālie Māʻoniʻoní, fakahoko ha ngaahi mana, peá ne fakaʻehiʻehi mei ha kakai naʻe ʻikai ke lava puleʻi kinautolu ʻi he fale faiva ʻi ʻEfesoó.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 18:1–17

Ko e malanga ʻa Paula ʻi Kolinitoó

Lau leʻolahi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá:

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke kau ai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa kuó ke aʻusia ʻi hoʻo feinga ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí?

Fakaafeʻi e niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e Ngāue 18 pea kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻe ala tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau feinga ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 18:1–4 ʻaki hono fakamatala ange naʻe ʻalu ʻa Paula mei ʻAtenisi ʻo ne folau ki Kolinitō, ʻa ia naʻá ne malanga ai ʻi he fale lotú fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. (Te ke fie fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vakai ki he Maps and Index of Place-Names, Map 6, “The First and Second Journeys of the Apostle Paul,” ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá pea kumi ʻa ʻAtenisi mo Kolinitō.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Ngāue 18:5–6 . Fakaafeʻi e kau akó ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Paula ʻi heʻene akoʻi ʻa e kau Siu ʻo Kolinitoó fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Paula?

  • Koeʻuhí naʻe fakasītuʻaʻi ʻe he kau Siu ʻi he fale lotú ʻa ʻene pōpoakí, ko e hā naʻe palani ʻe Paula ke ne fai?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 18:7–10 . Kole ki he kau akó ke nau muimui ʻi he laukongá, ʻo kumi pe ko e hā e meʻa naʻá ne mei fakalotolahiʻi ʻa Paulá.

  • Ko e hā e meʻa naʻe hokó naʻá ne mei fakalotolahiʻi ʻa Paulá?

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Paula ʻo ka ne ka malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ení kau ki he meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau fakahoko faivelenga ʻEne ngāué? (ʻE lava ke ngāueʻaki he kau akó e ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻO kapau te tau moʻui taau, ʻe ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau fai ʻEne ngāué.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo ʻe ʻiate koe ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo fai ʻEne ngāué?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Mahalo pē ʻoku natula mā hamou niʻihi pe fakakaukau ʻoku ʻikai ke mou feʻunga ke tali ha uiuiʻi. Manatuʻi … ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai leva ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ʻe fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí ho tuʻá ke ne mafeia e kavenga ʻe hilifaki ki aí” (“Ke Ako, ke Fakahoko, ke Aʻusia,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 62).

  • Ko e fē nai ha taimi kuo ʻiate koe ai ʻa e ʻEikí ʻi haʻo fai ʻEne ngāué? Naʻá ke ʻilo fēfē ʻokú Ne ʻiate koé?

Fakanounou ʻa e Ngāue 18:11-17 ʻaki hono fakamatala ange naʻe kei hoko atu pē ʻe Paula ke ne malanga ʻi Kolinitō ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga (pea ngalingali naʻá ne fai ai pē ʻene ngaahi tohi ki he Kau Tesaloniká ʻi he taimi ko ʻení). Lolotonga ʻene ʻi Kolinitoó, naʻe feinga ʻa e Kau Siú ke fakaʻilo ʻa Paula koeʻuhí ko e meʻa naʻá ne akoʻí, ka naʻe ʻikai ke tali ʻe he pule fakamāú ʻa e hopó.

Ngāue 18:18–28

Ko e tokoniʻi ʻe ʻAkuila mo Pīsila, ʻa ʻApolosi ke ne maʻu ha mahino ki he founga ʻa e ʻOtuá

Fakanounou ʻa e Ngāue 18:18–23 ʻaki hono fakamatala ange naʻe fakafeʻao ʻe ha husepāniti mo hono uaifi ko ʻAkuila mo Pīsila ʻa Paula ki ʻEfesō. Naʻe folau ʻa Paula ki he feituʻu Selūsalemá pea hoko fakatokelau atu ai ki ʻAniteoke, kae tuku ʻa e ongo mātuʻá ʻi ʻEfesō. ʻI ʻAniteoké, naʻá ne fakaʻosi ai ʻene fononga fakafaifekau hono uá, ʻa ia naʻe feʻunga ia mo ha taʻu ʻe tolu ʻi he maile ʻe 3,000 nai (kilomita ʻe 4,828 nai). Hili ha kiʻi taimi, naʻá ne mavahe mei ʻAniteoke ʻo kamata ʻe ne fononga fakafaifekau hono tolú, ʻo ne fononga ki he tukui kolo naʻá ne fokotuʻú ʻo fakamālohia ʻa e kāingalotú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Ngāue 18:24–25. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi pe ko e hā naʻe hoko ʻi ʻEfesō hili e mavahe ʻa Paulá.

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻi ʻEfesoó hili e mavahe ʻa Paulá.

  • Ko e hā naʻe ʻosi mahino kia ʻApolosí kau ki he “ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí”? (veesi 25).

  • Ko e hā naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe ʻApolosí? (Naʻá ne “ ʻilo pē ʻe ia ʻa e papitaiso ʻa Sioné” [veesi 25], naʻe masiva ʻa ʻApolosi ʻi he ʻilo ki he kakato ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 18:26 . Kole ange ki he kalasí ke muimui ʻi he laukongá ʻo kumi pē ko e hā naʻe fai ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻi heʻena fanongo ki he akonaki ʻa ʻApolosí.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻi heʻena fanongo ki he akonaki ʻa ʻApolosí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā “ ʻo na fakamatala kiate ia ʻo lahi ʻa e hala ʻo e ʻOtuá”? (veesi 26). (Naʻe akoʻi ʻe Pīsila mo ʻAkuila ʻo lahi ange kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, ʻa ia naʻe fakalahi atu ki he ʻilo mo e mahino ʻa ʻApolosí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Ngāue 18:27–28 . Kole ange ki he kalasí ke muimui ai ʻo kumi ha fakamoʻoni naʻe tokoniʻi ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻa ʻApolosi ke toe mahino lelei ange kiate ia ʻa e founga ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he ongo veesi ko ení ʻokú ne fakaʻilongaʻi naʻe tokoniʻi ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻa ʻApolosi ke toe mahino lelei ange kiate ia ʻa e founga ʻa e ʻOtuá?

Ngāue 19:1–20

ʻOku foaki ʻe Paula ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakahoko ha ngaahi mana

Fakamatala ange naʻe hili ʻa e fefonongaʻaki holo ʻa Paula ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe, naʻá ne toe foki ki ʻEfesō. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Ngāue 19:2–6. Kole ange ki he kalasí ke muimui ai ʻo kumi pe naʻe tokoniʻi fēfē ʻe Paula ʻa e Kau ʻEfesoó ke toe mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e founga ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā ʻa e tokāteline naʻe tokoni ai ʻa Paula ke toe mahino lelei ange ki he kau ākonga ʻi ʻEfesoó?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko eni naʻe pulusi ʻi he tataki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea kole ange ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke toe papitaiso ʻa e kakai ko ení:

“ʻOku hā ngali … naʻe ʻi ai ha Siu mei ha siasi kehe naʻá ne fai ʻa e papitaisó ʻo hangē ko Sione [Papitaisó], ka kuo ngalo ke fakahoko ki ai ʻe ʻi ai ʻa e tokotaha ʻe haʻu ʻamui ko hono hingoá ko Sīsū Kalaisi, ke fakahoko ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí mo e Laumālie Māʻoniʻoní:—ʻa ia naʻe fakahā ai ki he kau papi ului ko ení ko ʻenau ʻuluaki papitaisó naʻe taʻeʻaonga, pea ʻi heʻenau fanongo ki hení naʻa nau toe papitaiso fiefia, pea hili ʻa e hilifaki nimá, naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi meʻafoakí, ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (“Baptism,” pulusi faka-ʻetita ʻi he Times and Seasons, Sept. 1, 1842, 904; liliu ʻa e sipelá ki he kuongá ni; ko Siosefa Sāmita naʻe ʻētita ʻi he makasiní).

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke toe papitaiso foʻou ʻa e niʻihi ʻo e kakai ʻEfesoó?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e papitaisó te tau lava ʻo ako mei he Ngāue 19:2–6? (Neongo ʻe lava ke ngāueʻaki he kau akó e ngaahi lea kehe, tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻokú ne maʻu e mafai. Kuo pau ke ʻalu fakataha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e papitaisó kae lava ke kakato.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“ʻE sai ange ke ke papitaiso ha tangai ʻoneʻone ko ha tangata, kapau ʻoku ʻikai fai ia ʻi he mahino ke fakamolemole ʻa e angahalá pea mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ko ha konga pē ia ʻo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo kapau he ʻikai fakahoko ʻa e konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007],109).

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 19:7–10 ʻaki hono fakamatala ange naʻe hokohoko atu pē ʻa e malanga ʻa Paula ʻi ʻEfesoó ʻi ha taʻu ʻe ua.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Ngāue 19:11–12 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e ngaahi mana naʻe hoko ʻi ʻEfesō ʻi he ʻi ai ʻa Paulá.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Paulá?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he talanoa ko ení kau ki he meʻa ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fai fakafou Heʻene kau tamaioʻeiki ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí? (ʻI hono fakaʻaongaʻi pē ʻenau leá, ʻoku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha moʻoni ʻo tatau mo ʻení: Ko ha founga ʻe taha ʻoku fakahā ai ʻe he ʻOtuá Hono mālohí ko hono fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki ʻoku nau maʻu e mafaí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 19:13–16. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú ʻo kumi e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe feinga ai ha kau Siu ʻe niʻihi ke kapusi ki tuʻa ʻa e tēvoló ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Paulá.

  • Ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa e ngaahi foha ʻe toko fitu ʻo e taulaʻeiki lahí ke kapusi ki tuʻa ha laumālie ʻo e tēvoló?

  • Ko hai naʻe fakatokangaʻi ʻe he laumālie ʻo e tēvoló? Ko hai naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe he laumālie ʻo e tēvoló?

  • Ko e hā naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ai ʻe he laumālie ʻo e tēvoló ʻa e ngaahi foha ʻo Sivá? (Koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Ngāue 19:17–20 . Kole ange ki he kalasí ke nau muimui ai, ʻo kumi pe ko e hā naʻe fai ʻe he kakai tokolahi hili ʻenau ʻilo ki he meʻá ni. Fakamatala ange ko e “ngāue fakafiemana” (veesi 19) ʻoku ʻuhinga ia ki he faitoʻo fakatēvoló mo e ngaahi uiui tēvoló.

  • Hili e meʻa ko eni naʻe hokó, ko e hā naʻe fai ʻe he tokolahi ke fakahaaʻi ʻoku nau maʻu ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí? (Naʻa nau vete pea siʻaki ʻenau ngaahi ngāue fakatēvoló ʻaki ʻa hono tutu ʻenau ngaahi tohi ʻoku kau ki he ngaahi ngāue ko iá.)

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ení kau ki he founga hono fakahā ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí? (ʻE lava ke ngāue ʻaki he kau akó e ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau fakahā ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau vete mo siʻaki ʻa e ngaahi anga kovi kotoa pē.)

  • Ko e hā ha ngaahi feilaulau ʻe ngali fie maʻu ke tau fai kae lava ke tau siʻaki ha angahala kuo tau vete?

Fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻa hono fakahā ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono vete ʻetau ngaahi angahalá kae pehē foki ki hono siʻaki ha faʻahinga meʻa pē te ne ala tataki kitautolu ke tau toe foki ai ki he angahala ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto pe ʻoku ʻi ai ha faʻahinga tōʻonga moʻui ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke nau siʻaki. Poupouʻi ke nau talangofua ki ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie naʻa nau ongoʻi lolotonga ʻa e lēsoní.

Ngāue 19:21–41

Ko e fakafetau ʻe kinautolu ʻoku nau hūfia ʻa e ʻotua fefine loi ko Taiená ʻa Paula pea tupu ai ha moveuveu ʻi he koló

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 19:21–41 ʻaki hono fakamatala ange ko e konga ʻo e puleʻanga ʻEfesoó naʻe taki ia ʻe he lotu kia Taiená, ʻa ia ko ha fefine Loma ka ko ha ʻotua loi. Naʻe hanga ʻe he ngaahi malanga ʻa Paula kau ki he lotu ʻotua loí ʻo fakaʻaiʻai ʻa e kau tufunga tamapua ʻo Taiená ke nau fakatupu ha loto-fakafepaki ʻi he kakaí kia Paula. Naʻe fakatahataha mai ʻe kakaí ki he fale faiʻanga faiva ʻo e koló (ʻoku feʻunga mo e toko 24,000 ʻa e tokolahi ʻo e kakaí) ʻi he puputuʻu mo e moveuveu. Naʻe holi ʻa Paula ke ne lea ki he haʻofangá, ka naʻe taʻofi ia ʻe he niʻihi ʻo e kau ākongá mo e kau taki fakapuleʻangá ke ʻoua te ne hū ki ai. Naʻe faifai pea fakafiemālieʻi ʻe he matāpule tohi ʻo e koló ʻa e haʻofangá, pea nau mātuku ai pē. Fakamatala ange ko hono maluʻi ʻo Paulá ko ha sīpinga ia ʻo e ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e fakafetau ʻa e kau angahalá (Ko e taimi eni ʻi ʻEfesō [meimei A.D. 57] naʻe tohi ai ʻe Paula ʻa e 1 Kolinitō.)

Fakaʻosiʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ngāue 18:11–12. ʻE lava nai ke fakamoʻui ha tokotaha ʻaki ha holoholo pē?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻE lava ke hoko ʻa e fakamoʻuí ʻi he mālohi ʻo e tuí; ʻoku ʻikai maʻu ʻa e fai-fakamoʻui anga māʻoniʻoní pe mālohí ʻi ha faʻahinga konga tupenu pe ha toe meʻa kehe, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻo Paula pe ʻo Sīsū pe ʻo ha toe taha. Ka ʻe lava ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi ouau tuʻufonuá mo ha meʻa kehe ke fakatupulaki ʻa e tuí” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:169).

Ngāue 18:18. “Kuo tomuʻa fafai hono ʻulú … : ko e meʻa ʻi heʻene fuakavá”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e veesi ko ʻení:

“ ʻI ha ʻuhinga ke maʻu ai ha angatonu fakataautaha ʻoku lahi angé, ko ha meʻa lelei mo taau pē ia ki he kau māʻoniʻoní ke nau fai maʻu pē ha ngaahi fuakava ki he ʻEikí. Ko e ngaahi palōmesi fakamaatoato eni ke fakahoko ha fatongia, fakaʻehiʻehi mei ha angahala, tauhi ha fekau pau, pe ko e tutui atu ki muʻa ʻi he ngāue lahi ʻi he puleʻangá. Ko ia ai naʻe fuakava ʻa Sēkope ke ne tali ʻa e ʻEikí ko hono ʻOtua pea mo foaki vahehongofulu kakato (Sēnesi 28:20–22), pea fuakava ʻa ʻAna ke foaki ʻa Samuela ke ngāue ki he ʻEikí. (1 Samuela 1:9–18.)

“‘ʻOku totonu ke fai hake ʻe he kau māʻoniʻoní ʻa ʻenau ngaahi fuakavá ʻi he ʻaho ʻo e ʻEikí mo e ngaahi ʻaho kotoa pē (T&F 59:8–12); pea ʻi hono fai hake pē iá, kuo pau ke tauhi ia. (T&F 108:3; Nōmipa 30:2; Tangata Malanga 5:4–5.) …’ (Mormon Doctrine, 2nd ed., p. 825.)

“ʻOku ʻikai ke mahino ʻa e fuakava ʻa Paulá. Mei he moʻoniʻi meʻa ko ia naʻá ne tele hono ʻulú ʻoku pehē leva ngali naʻá ne muimui ʻi he tōʻonga ʻa e Kau Siú ʻa ia ʻoku kau ki he kau Nāsaletí. (Nōmipa 6.) Kapau ko iá, naʻá ne fai ha tōʻonga taʻe ʻaonga mo taʻe taau, ko e fakataumuʻa ke fakaoliʻi ʻa e kau Siu ʻi he Siasí pe ko e kau Siu ʻoku ʻamanaki ke nau papi ului maí pe fakatouʻosi pē. Fakafehoanaki ʻa e Ngāue 21:17–26” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:165).

Ngāue 19:13. “Pea ko e kau Siu niʻihi naʻe feʻaluʻaki fano, ko e kau fie mana”

Naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni kau ki he kau taulaʻeiki loí:

“ʻI hono faʻifaʻitakiʻi ʻo e mafai totonu ki hono kapusi ʻa e ngaahi laumālie ʻo e tēvoló ki tuʻa mei he kakaí, ʻoku feinga ʻa e kau faifekau loí (ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí) ke kapusi ʻa e tēvoló ki tuʻa ʻaki ʻa e fie mana. Ko e ngāue taʻe faka-ʻOtua ko ení mahalo naʻe meʻa noa pē ia ʻi he kuonga muʻá ʻo ʻikai hangē ko e taimi ní, he koeʻuhí ʻoku tokosiʻi ʻa e kakai he taimí ni ʻoku nau kei tui ki he ngaahi maná pe ʻi he kapusi ʻo e tēvoló. Ka ko e talu mei he taimi ko iá ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ki he kau fie taulaʻeikí ke nau feinga ke kapusi ʻa e laumālie ʻo e tēvoló mei he kakaí pe tuli kinautolu mei ha feituʻu pau ʻaki ʻa e ngaahi lea kehekehe, uiui tēvolo, pe fefuakavaʻaki” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 259).

Paaki