Laipelí
Lēsoni 63: Sione 4


Lēsoni 63

Sione 4

Talateú

Lolotonga e fononga ki Kālelí, ne fou atu ʻa Sīsū ʻi Samēlia pea akoʻi ha fefine ʻi ha vaitupu. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he fefiné ki he niʻihi kehé ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū kimui ange ai ʻa e foha ʻo ha tangata ʻeiki.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 4:1–42

Ko e akoʻi ʻe Sīsū ha fefine ʻi Samēliá

Hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ko e hā e maʻuʻanga tokoni fakanatula mahuʻinga taha ʻi he māmaní?

Kole ki he kau akó ke tali e fehuʻi ʻi he palakipoé. Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakanatulá hangē ko e kelekele, ukamea, malala, lolo, koula pe taiamoní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Mahalo te tau tomuʻa fakakaukau ko e koulá, lolo, pe taiamoní ʻoku mahuʻinga tahá. Ka ʻi he kotoa ʻo e koloa, mētali, makakoloa mo e ngaahi ivi fakanatula ʻoku maʻu ʻe he māmaní mo e funga ʻo e māmaní, ko e mahuʻinga taha ʻiate kinautolú ko e vaí” (“Ko ha Tānakiʻanga ʻo e Vai Moʻuí” [Faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, ʻAho 4 Fēpueli, 2007], 1, lds.org/broadcasts).

Fakaʻaliʻali ha ipu sioʻata ʻoku fakafonu ʻaki ha vai maʻa.

  • Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e vai maʻá? (Mahalo te ke fie fakaafeʻi ha tokotaha pe toko ua ʻo e kau akó ke vahevahe ha aʻusia naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau fakahoungaʻi e mahuʻinga ʻo e vaí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e meʻa naʻe fakafehoanaki ki ai ʻe Sīsū ʻa e vaí ʻi heʻenau ako e Sione 4.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 4:1–3 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe mavahe ʻa Sīsū mei Siutea pea fononga ki Kāleli.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:4, pea kole ki he kalasí ke kumi e feituʻu naʻe foua ʻe Sīsū lolotonga e fononga ki Kālelí. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻa Siutea, Samēlia, pea mo Kāleli ʻi he saati: “Ko e Vakai ki he Moʻui Fakamatelie ʻa Sīsū Kalaisí” (maʻu ʻi he lēsoni 5), pe fakaafeʻi kinautolu ke kumi ʻi he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 11, “Ko e Fonua Toputapu ʻi he Kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú” ke maʻu ʻa e feituʻú ʻe tolu.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e fononga ʻa Sīsū ʻo fou ʻi Samēlia kae ʻikai ke fononga takai aí? (Naʻe faʻa fononga takai ʻa e kau Siú ʻi Samēlia kae ʻikai ke fou atu ai koeʻuhí ko e fakafili ʻi he vā ʻo e kau Siú mo e kau Samēliá [vakai, James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 172]).

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:6–9. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe kole ʻe Sīsū ki ha fefine ʻi Heʻene tuʻu ʻi Samēliá.

  • Ko e hā naʻe kole ʻe Sīsū ki he fefiné ni?

  • Ko e hā naʻá ne ʻohovale ai ʻi he kole ange ʻe Sīsū ha inú?

ʻĪmisi
Jesus and the Samaritan Woman

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko Sīsū mo e Fefine Samēliá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 36; vakai foki LDS.org).

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:10–12. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa Sīsū ki he fefiné.

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko e hā naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí maʻá e fefiné? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “foaki ʻa e ʻOtuá” kia Sīsū ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.)

  • Fakatatau ki he veesi 11, ko e hā naʻe kole ʻe he fefiné kia Sīsuú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:13–14. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻo kau ki he vai naʻá Ne foakí.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e vai naʻá Ne foakí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vai moʻuí.

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Ko e vai moʻui ʻoku lave ki ai ʻa e fakamatalá ni, ko hano fakafofongaʻi ia ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo Hono ongoongoleleí. Hangē ko hono fie maʻu ʻo e vaí ke paotoloaki ʻaki e moʻui fakatuʻasinó, ʻoku pehē pē ʻa hono fie maʻu ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi tokāteliné, tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi ouaú ki he moʻui taʻengatá. ʻOkú ta fakatou fie maʻu fakaʻaho ʻa e vai moʻuí pea ke maʻu ia ʻo lahi ʻaupito ke paotoloaki ʻaki ʻetau tupulaki mo e fakalakalaka fakalaumālié” (“Ko ha Tānakiʻanga ʻo e Vai Moʻuí,” 1).

  • Fakatatau kia ʻEletā Petinā, ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vai moʻuí?

ʻI he ipu vai naʻá ke fakaʻaliʻalí, ʻai hano fakaʻilonga ʻoku pehē Ko e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.

  • Ko e ha hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e vaí ko ha fakataipe lelei ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí?

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 14 ko ha tefitoʻi moʻoni? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻenau lea pē ʻanautolu, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea maʻu fakamātoato ʻEne ongoongoleleí, te tau maʻu leva ʻa e moʻui taʻengatá.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:15–18. Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe kole ʻe he fefiné kia Sīsuú pea mo e founga ʻo e tali ʻa e Fakamoʻuí.

  • Fakatatau ki he veesi 15, ko e hā naʻe kole ʻe he fefiné kia Sīsuú?

Fakamatalaʻi ange naʻe tokoni ʻa e tali ʻa Sisuú ke mahino ki he fefiné ʻene fie maʻu ʻa e vai moʻui naʻá Ne foakí.

  • Fakatatau ki he veesi 17–18, ko e hā naʻe fakahā ʻe Sīsū fekauʻaki mo e fefiné ni? (Fakamahinoʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he tali ʻa Sīsuú naʻá Ne ʻafioʻi naʻe fāinga ʻa e fefiné ni ke maʻu ha vā fetuʻutaki ʻo e nofo-malí ʻoku mahuʻinga mo tuʻuloá ka koeʻuhí ko ʻene nofo mo ha tangata naʻe ʻikai ko hono husepānití, ne ʻikai ai ke ne talangofua ki he fono ʻo e angamaʻá.)

  • Ko e hā ha fakakaukau pe ongo naʻe mei maʻu ʻe he fefiné ni ʻi he taimi naʻe fakahā ange ai ʻe Sīsū ha ngaahi fakamatala fakaikiiki fekauʻaki mo iá he ʻikai ʻilo ʻe ha muli?

  • Naʻe tokoni fēfē nai e ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí ke ʻiloʻi ʻe he fefiné ʻene fie maʻu ʻa e vai moʻui naʻá Ne foakí?

  • Ko e hā ha moʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku ʻafioʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau ngaahi angahalá pea foaki mai ʻEne ongoongoleleí ke tokoni ke tau ikunaʻi kinautolu.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻa e moʻoni ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:19–20. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he fefiné kia Sīsuú.

  • Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe he fefiné naʻá ne fakahaaʻi naʻe liliu ʻene fakakaukau kia Sīsuú?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ha moʻunga ʻi Samēlia naʻe ui ko e Moʻunga ko Kelisimí. ʻI ha ngaahi senituli kimuʻa he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié, naʻe langa ai ʻe he kau Samēliá ha temipale ko ha feituʻu ʻo e lotu. Ka neongo iá, naʻe ʻikai maʻu ʻe he kau Samēliá e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko ʻaki e ngaahi ouaú ʻo ʻikai hangē ko e kau Siú, pea nau liʻaki ha ngaahi akonaki lahi ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi hono lau leʻolahi e Sione 4:21–23, kau ai ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sione 4:26 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá). Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki he fefiné fekauʻaki mo e moihū ki he ʻOtuá.

  • ʻOku moihū fēfē ʻa e kau lotu moʻoní ki he Tamai Hēvaní?

  • Fakatatau ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ko e hā e tāpuaki ʻe maʻu ʻi heʻetau hū ki he ʻOtuá “ʻi he laumālie pea ʻi he moʻoni”?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau lotu ki he Tamaí ʻi he laumālie pea ʻi he moʻoni, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki Hono Laumālié.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: Kole ki he kalasí ke kumi pea fakaʻilongaʻi e ʻuhinga ke moihū ki he Tamaí ʻi he laumālie mo e moʻoní.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Ko ʻetau taumuʻá ke lotu ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí pea fai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālié mo e founga kuó ne fakanofó. ʻOku tataki ʻe he moihū totonu ki he ʻOtua moʻoní ki he fakamoʻuí; ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he tauhi mateaki ki he ngaahi ʻotua loí mo ia ʻoku ʻikai fakavaʻe ʻi he ngaahi moʻoni taʻengatá ha faʻahinga fakapapau pehē.

“ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻilo ʻo e moʻoní ki he lotu moʻoní. …

“… ʻOku kau ki he lotu moʻoni mo haohaoá ʻa e muimui ʻi he ngaahi sitepu ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; ʻoku kau ai hono tauhi e ngaahi fekaú mo talangofua ki he finangalo ʻo e Tamaí ki he tuʻunga ko ia ʻoku tau fakalakalaka ai mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa kaeʻoua kuo tau nāunauʻia ʻia Kalaisi ʻo hangē ko Ia ʻi heʻene Tamaí. ʻOku hulu ia ʻi he lotú, malangá pea mo e hivá. Ko e moʻui ʻaki ia mo hono fai pea talangofua ki ai. Ko hono faʻifaʻitaki ia e moʻui ʻo e Faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻongá [Sīsū Kalaisi]” (“How to Worship,” Ensign, Dec. 1971, 129, 130).

  • Fakatatau kia ʻEletā Makongikī, ʻoku ʻuhinga ki he hā ke lotu ki he ʻOtuá ʻi he laumālie mo e moʻoní?

  • Ko e fē ha taimi kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo feinga ke lotu ki he Tamaí ʻi he laumālie mo e moʻoní?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha meʻa te nau lava ʻo fai ke lelei ange ai ʻenau lotu ki he Tamaí ʻi he laumālie mo e moʻoní.

  • Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:25–26. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ki he fefiné fekauʻaki mo Iá.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ki he fefiné fekauʻaki mo Iá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:27–30. Kole ki he kalasí ke kumi e meʻa naʻe fai ʻe he fefiné hili ʻene talanoa mo e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he fefiné hili ʻene talanoa mo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā ʻene lea naʻe fakahaaʻi ai kuó ne maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ʻi heʻetau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fonu ai ʻi ha holi ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e veesi 31–37 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe foki mai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú mo e meʻakai. ʻI heʻenau kole kiate Ia ke kaí, naʻá Ne akoʻi kinautolu naʻe ʻikai poupouʻi ia ʻi he kaí ka ʻi hono fakahoko e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. Naʻá Ne fakaafeʻi leva kinautolu ke vakai ki he lahi ʻo e ngaahi faingamālie ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 4:39–42. Kole ki he kalasí ke kumi e ola ʻo e fakamoʻoni ʻa e fefiné ʻi he kakai ʻi hono koló.

  • Ko e hā e ola ʻo e fakamoʻoni ʻa e fefiné ʻi he kakai ʻi hono koló?

  • Fakatatau ki he veesi 42, ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe he kakaí ki he fefiné?

Fakamoʻoniʻi ʻi heʻetau ʻilo ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ʻEne vai moʻuí, ʻe fakafonu kitautolu ʻaki ha holi ke vahevahe ʻetau ngaahi fakamoʻoni kiate Iá mo e niʻihi kehé.

Sione 4:43–54

Ko e fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e foha ʻo ha tangata ʻeikí

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 4:43–45 ʻaki hono fakamatalaʻi ange hili hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e fefine ʻi Samēliá, naʻá Ne hū ki Kāleli, pea naʻe tali Ia ʻe he kakaí.

ʻOange ki he kau akó ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení. Fakaafeʻi kinautolu ke lau fakalongolongo e Sione 4:46–54 pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

ʻĪmisi
handout, John 4

Sione 4:46–54

Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó Seminelí Fuakava Foʻoú—Lēsoni 63

  1. Ko hai naʻe fetaulaki mo Sīsuú pea ko e hā e tāpuaki naʻá ne feinga ke maʻu mei he Fakamoʻuí?

  2. Fakatefito ʻi he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sīsuú, ko e hā naʻá Ne fakatoloi ai hono foaki e tāpuaki ne fekumi ki ai ʻa e tangatá ni?

  3. Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he tangatá ni naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ha fakaʻilonga ke tuí?

  4. Fakatatau ki he veesi 51–53, naʻe fakapapauʻi fēfē e tui ʻa e tangatá ni kia Sīsū Kalaisí?

  5. Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa e tangatá ni?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau talí. ʻI heʻenau lipooti e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau ʻilo mei he aʻusia ʻa e tangata ʻeikí, tokoni ke nau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau tui kia Sīsū Kalaisi taʻe toe fie maʻu ha ngaahi fakaʻilongá, ʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻetau tuí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tui kia Sīsū Kalaisi taʻe toe fie maʻu ha fakaʻilongá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻetau tuí ʻi heʻetau ngāue ʻaki e tui kiate Iá?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoniʻi ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fekumi kiate Ia ʻi he tuí, ʻaki ha fakamoʻoni ke poupouʻi ʻaki ʻetau tuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 4:4. “Pea naʻe totonu ke ʻalu atu ʻi Samēlia”

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha mahino ki he ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai ke fou ʻa Sīsū ʻi Samēliá: “Ko e hala hangatonu mei Siutea ki Kālelí ʻoku fou atu ʻi Samēlia; ka naʻe fili ha kau Siu tokolahi, tautautefito ki he kau Kālelí, ke muimui ʻi ha hala kehe neongo naʻe lōloa ange ia, kae ʻikai fou atu ʻi he fonua ʻo ha kakai ne nau fehiʻanekinaʻi ʻo hangē ko e kau Samēliá. Naʻe tupu ʻa e ongo kovi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siú mo e kau Samēliá ʻo laui senituli, pea ne tupulaki ia ki he tāufehiʻá ʻi he kuonga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa hotau ʻEikí ʻi he māmaní” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 172).

Sione 4:10–14. Ko e ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e vai moʻuí

Naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 4:14 peá ne akoʻi ʻe ʻomi ʻe he “loloto ʻo e ngaahi vai moʻuí” ha fiefia lahi. Naʻa ne fehuʻi mai leva:

“ʻOkú ke fie inu ʻi he vai moʻui ko ʻení mo aʻusia ʻa e vai fakalangi ʻoku mapunopuna ʻiate koe ki he moʻui taʻengatá?

“ʻOua leva ʻe manavahē. Tui ʻaki ho lotó kotoa. Fakatupulaki ha tui taʻeueʻia ʻi he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Tuku ke hā ho lotó ki tuʻa ʻi he lotu fakamātoato. Fakafonu ho ʻatamaí ʻaki e ʻilo kiate Iá. Liʻaki ho ngaahi vaivaí. ʻAʻeva ʻi he māʻoniʻoni pea fakatatau mo e ngaahi fekaú” (“The Abundant Life,” Ensign or Liahona, May 2006, 100).

Sione 4:10–14. Ko e folofolá ʻa e taha ʻo e ngaahi founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi ngaahi vai moʻui ʻa Kalaisí

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi vai moʻui ʻa Kalaisí ko hono ako ʻo e folofolá:

“ʻOku ʻi he folofolá ʻa e ngaahi lea ʻa Kalaisí pea ko ha tānakiʻanga vai moʻui ia ʻoku ʻosi mateuteu mai ʻe lava ke tau inu taʻetuku mo tuʻuloa mei ai. Kuo pau ke ta vakai mo haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e ‘matavai ʻo e ngaahi vai moʻuí’ (1 Nīfai 11:25; fakafehoanaki ʻEta 8:26; 12:28), lau (vakai, Mōsaia 1:5), akó (vakai, T&F 26:1), fekumí (vakai, Sione 5:39; ʻAlamā 17:2), mo e keinangá (vakai, 2 Nīfai 32:3) ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa ia ʻoku hā ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tau fakatou maʻu ha fakahinohino mo ha maluʻi fakalaumālie ʻi heʻetau fononga fakamatelié” (“Ko ha Tānakiʻanga ʻo e Vai Moʻuí”) [Faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, ʻAho 4 Fēpueli, 2007], 1–2, lds.org/broadcasts).

Sione 4:46–54. Ko hono fakamoʻui e foha ʻo e tangata ʻeikí

Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e mana ko ʻení:

“Ko e fuofua mana fai fakamoʻui ʻeni ʻoku fakaikiiki mai ʻi he ngaahi Kosipelí. ʻOku ʻikai fakamatalaʻi pe fakaʻuhingaʻi mai e ngaahi mana ko ia naʻe fakahoko ʻi he Kātoanga ʻo e Lakaatú pea ʻi he kotoa ʻo Siuteá. ʻOku tānaki mai ʻe he mana ko ʻení—ʻa ia ko e fika ua ne fakahoko ʻi Kená—ha tafaʻaki foʻou ki he ngāue fakamoʻui ʻa Sīsuú ʻoku teʻeki ke tau mamata ai ʻo aʻu mai ki he kuongá ni. Ko hono moʻoní ko ha mana ia ʻe ua: ko e taha naʻá ne fakamoʻui e sino ʻo e foha naʻe mamaʻó, pea ko e taha naʻá ne faitoʻo ʻa e taʻetuí pea tō ʻa e tuí ʻi he loto ʻo e tamaí” (The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 2:12).

Paaki