Laipelí
Lēsoni 89: Ngāue 10–11


Lēsoni 89

Ngāue 10-11

Talateú

Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Pita ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé. Naʻe akoʻi ʻe Pita ʻa e ongoongoleleí kia Koniliusi mo hono falé pea hili iá naʻá ne fakaleleiʻi ʻa e fakakikihi ʻi he vā ʻo e Kāingalotu Siú fekauʻaki mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau Senitailé. Naʻe kei tupulaki ai pē ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí neongo ʻa e fakatangá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngāue 10

Ko hono fakahā ʻe he ʻOtuá kia Pita ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻoku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku fehuʻi ange ha kaungāmeʻa: “Naʻá ku fanongo naʻe liliu e lao homou siasí ʻi he 1978 ke fakakau e tangata kotoa pē ʻi he maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono faʻahingá. ʻOku lava fēfē leva e liliu ko iá ʻo kapau ʻokú ke tui ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá homou siasí, pea ʻoku taʻe-faʻa-liliu ʻa e ʻOtuá?

Kole ki he kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e founga te nau tali ʻaki e fehuʻi ʻa e kaungāmeʻa ko ʻení. (Fakatokangaʻi ange: Fakapapauʻi ʻoku tali ʻa e kau akó ki he tālaʻa kau ki he liliu ʻi he ngāue angamaheni ʻa e Siasí kae ʻoua ʻe fakamahamahaloʻi pē ha ngaahi ʻuhinga ki hono fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea pehē foki ke ʻoua ʻe fakamahamahalo ki he ʻuhinga naʻe fakangatangata ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí he koeʻuhí ʻoku teʻeki ke fakahā mai ʻa e ngaahi ʻuhinga ko iá [vakai, Fanongonongo Fakamafaiʻi—2].)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻi heʻenau ako ko ia e Ngāue 10–11 ʻe ala tokoni ke nau tali e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e founga hono tataki, maluʻi, liliu, mo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí.

Fakamatalaʻi ange naʻe aʻu ki he tuʻunga ko ení ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, kuo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Siú ʻataʻatā pē, tuku kehe pē ha niʻihi, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Mātiu 10:5–6). Ka naʻe toe folofola ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻo ka hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu te nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí “ki he ngataʻanga ʻo e māmaní” (Ngāue 1:8). ʻI he Ngāue 10 ʻoku tau lau ai kau ki ha liliu mahuʻinga ki he founga naʻe puleʻi ʻaki e Siasí te ne fakafaingofuaʻi ai eni.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 10:1–2 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi ʻa e fakamatala kau ki ha Senitaile ko Koniliusi hono hingoá. (Mahalo te ke fie fakamahino ange ko Koniliusí naʻe “manavahē ki he ʻOtuá” (veesi 2). Ko e kau manavahē ki he ʻOtuá ko e kau Senitaile ia naʻa nau lotu ki he ʻEikí ka naʻe ʻikai ke pehē ke toe liliu ʻenau tuí ki ha tui foʻou, pe te nau ului ki he tui faka-Siú, pea ko ia ai naʻe ʻikai ke nau moʻui kakato ʻaki e fono ʻa Mōsesé.)

  • Ko e hā ʻa e ngāue naʻe fai ʻe Koniliusí? (Naʻá ne hoko ko ha ʻeikitau ʻi he kau tau ʻa Lomá, naʻá ne tokangaʻi e kau sōtia ʻe toko teau.)

Fakamanatu ki he kau akó ko e taimi kimuʻa atú, naʻe ʻikai ke lava ʻe ha Senitaile ke kau ki he Siasi ʻo Kalaisí taʻe te ne tomuʻa ului ki he tui faka-Siú koeʻuhí naʻe ʻave pē ʻa e ongoongoleleí ki he kau Siú.

  • Naʻe fakahā fēfē ʻe Koniliusi ʻene tui ki he ʻOtuá, neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo kau ki he Siasí ʻi heʻene hoko ko ha Senitailé?

Fakaafeʻi ha toko ua mei he kau akó ke taufetongi ʻi hono lau e Ngāue 10:3–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko kia Koniliusí. (Fakamatalaʻi ange naʻe “ʻi hono hiva nai ʻo e feituʻulaʻā” [veesi 3] ko e 3:00 p.m nai ia.)

  • Fakatatau ki he veesi 4, ko e hā naʻe talaange ʻe he ʻāngeló kia Koniliusi fekauʻaki mo ʻene ngaahi lotú mo e foakí?

  • Ko e hā naʻe fakahinohino ʻe he ʻāngeló kia Koniliusi ke faí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:7–8 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fekauʻi ʻe Koniliusi ha kau tangata ʻe toko tolu ke nau ō ki Siopa ʻo kumi ʻa Pita. (Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e feituʻu ʻoku tuʻu ai ʻa Sesalia ʻi hono fakafehokotaki mo Siopá, mahalo te ke fie fakahinohino ki he kau akó ʻa e mape ʻo e “Ko e Fonua Tapú ʻi he Taimi ʻo e Fuakava Foʻoú” [Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 11].)

Fakamatala ange ʻi he fononga atu ʻa e kau tamaioʻeiki ko ení ki Siopá, naʻe mamata ʻa Pita ki ha meʻa-hā-mai fakaofo lolotonga ʻene nofo ʻi he fale ʻo ha tangata ko Saimone. ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ha laʻipepa. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Ngāue 10:9–16 pea ke nau tā ha fakatātā ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa Pitá ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi ki ha kaungāako ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Pitá, ʻo fakaʻaongaʻi ʻenau fakatātaá. Hili pē ʻa e ʻekitivitī ko ení, fehuʻi ange:

  • Ko e hā naʻe fekau kia Pita ʻi he meʻa-hā-maí ke ne kaí?

  • Fakatatau ki he veesi 14, ko e hā ʻa e tali ʻa Pita ki he fekau ko ení? (Fakamatala ange naʻe tapui ʻa e kau Siú ʻe he fono ʻa Mōsesé ke nau kai ʻi he fanga manu naʻe fakamavaheʻi ʻoku taʻe maʻá [vakai Levitiko 11].)

  • Fakatatau ki he veesi 15, ko e hā naʻe folofola ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fanga manu taʻe maʻa naʻá Ne fekau kia Pita ke ne kaí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 10:17–20 . Kole ki he kau akó ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko lolotonga e fakalaulauloto ʻa Pita ki he ʻuhinga ʻo ʻene mata meʻa-hā-maí.

  • Ko e hā e kupuʻi lea ʻi he veesi 17 ʻokú ne fakahaaʻi naʻe ʻikai ke tomuʻa mahino kia Pita e ʻuhinga ʻo ʻene mata meʻa-hā-maí?

  • Ko hai naʻe aʻu mai lolotonga e fakalaulauloto ʻa Pita ki heʻene mata meʻa-hā-maí?

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he Laumālié kia Pita ke ne faí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:21–24 ʻaki hono fakamatala ange naʻe tala ʻe he kau tangata ʻe toko tolú kia Pita kau ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Koniliusí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fononga atu leva ʻa Pita mo e kau ākonga kehé ke ʻaʻahi kia Koniliusi.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke taufetongi hono lau leʻolahi e Ngāue 10:25–28. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Pita ʻi heʻene aʻu atu ki he ʻapi ʻo Koniliusí.

  • Fakatatau ki he veesi 28, ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Pita kau ki he felāveʻi ʻa e kau Siú mo e kau Senitailé?

  • Ko e hā naʻe toki mahino kia Pitá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:29–33 ʻaki hono fakamatala ange naʻe talaange ʻe Koniliusi ʻene mata meʻa-hā-maí kia Pita. Naʻe tānaki fakataha mai ʻe Koniliusi ʻa hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ke akoʻi kinautolu ʻe Pita.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 10:34–35 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe ako ʻe Pitá.

  • ʻE fēfē nai haʻo fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa naʻe ako ʻe Pitá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 10:36–43 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Pita ʻa Koniliusi mo hono falé fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi ngāue leleí, Kalusefaí, mo e Toe Tuʻú. Naʻe fakamoʻoni ʻa Pita ko kinautolu ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí ʻe fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 10:44–48 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi ʻa e ola ʻo e ngaahi akonaki ʻa Pitá ʻi he Kau Senitaile ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻakinautolu ʻo e kamu” (veesi 45) ki he kau ākonga Siu naʻe haʻu mo Pita mei Siopá.

  • Fakatatau ki he veesi 44–46, ko e hā naʻe hoko ʻi he fale ʻo Koniliusí ko ha ola ʻo e ngaahi akonaki ʻa Pitá?

  • Ko e hā naʻe ofo ai ʻa e kau Siu naʻa nau ʻi he meʻa ko eni naʻe hokó?

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Pita fekauʻaki mo e kau Senitailé ʻi heʻene ngaahi aʻusia ko ia naʻe lekooti ʻi he Ngāue 10? (ʻOku totonu ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé, pea ʻe lava pē ke nau papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.)

Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tokāteline te tau lava ʻo ako mei he Ngāue 10, vahevahe fakakulupu kinautolu ki ha kulupu tautau toko ua pe tolu. ʻOange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufá, pe hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāue fakakulupu ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻí.

ʻĪmisi
handout

Ngāue 10

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí ʻi he Fuakava Foʻoú—Lēsoni 89

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala kia Pita mo Koniliusí fekauʻaki mo e founga hono tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí?

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei hono fakahā tahataha ʻe he ʻEikí kia Pita ʻa e moʻoní kae ʻikai fakaʻangataha pē?

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ení fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fai ki he ngaahi fakahinohino kuó Ne ʻosi ʻomí?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni naʻe ʻilo ʻi heʻenau kulupú. Fakapapauʻi ʻoku hā ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he meʻa ʻoku nau hikí:

ʻOku tataki ʻe he ʻOtuá Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahā ki Heʻene palōfitá, ko e ʻAposetolo pulé.

ʻI heʻetau talangofua ki he ʻEikí ʻe lava ai ke tau maʻu māmālie ha fakahā mo ha mahino.

ʻE lava pē ʻe he ʻOtuá, fakatatau ki Heʻene ʻiló mo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻEne fānaú, ʻo liliu pe fakalahi ʻa e ngaahi fakahinohino kuó Ne fakahā mai ʻi he kuohilí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki he lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní ki he founga hono akoʻi mai ʻa e moʻoni hono tolu ʻi he lisi ʻoku hiki mata lalahí.

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“ʻI he meʻá ni pea mo e fakahā kia Pitá, naʻe liliu ai ʻe he ʻEikí ʻa e founga angamaheni ʻo e Siasí ʻo ne ʻomi ha mahino fakatokāteline kakato ange ki Heʻene kau ākongá. Ko ia ne fakalahi ai hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ke fakakau e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá” (“Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 88).

Tuku ha taimi ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi ai e meʻa naʻa nau hiki fekauʻaki mo ʻenau tali ki he fehuʻi honau kaungāmeʻá. Poupouʻi ke nau tānaki atu ha toe ngaahi fakakaukau naʻa nau maʻu ʻi hono ako ʻa e Ngāue 10, pea tuku ke nau vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he kalasí.

ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange neongo ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo liliu ʻa e ngaahi founga anga maheni ʻo e Siasí mo toe fakalahi mai ki heʻetau mahino fakatokāteliné ʻaki ʻa e fakahā (vakai, Tefito ʻo e Tuí 1:9), ka ko ʻEne natula faka-ʻOtuá, ngaahi ʻulungāangá, ngaahi fuakavá, ngaahi tokāteliné, mo e palaní he ʻikai pē ke toe liliu ia. ʻOku tokoni hono ʻiloʻi ení ke tau maʻu ai ʻa e tui ki he ʻOtuá mo ha loto-falala te Ne tataki Hono Siasí ʻo fakatatau ki Hono finangaló pea mo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻEne fānaú.

Ngāue 11:1–18

Ko hono fakaleleiʻi ʻe Pita ʻa e fakakikihi ʻi he Kāingalotu Siú kau ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kau Senitailé

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ongo naʻe maʻu ʻe he niʻihi ʻo e kāingalotu Siu ʻo e Siasí ʻi he taimi naʻa nau fanongo ai ʻoku feohi ʻa Pita mo ha Senitailé? (Ko e feohi ʻa Pita mo ha Senitailé ko ha fuʻu liliu lahi ia mei he founga angamaheni kimuʻá, pea naʻe faingataʻa ki he kāingalotu ʻe niʻihi ke nau tali ʻa e liliu ko ení.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 11:1–3 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi pe naʻe tali fēfē ʻe he kau ākongá ʻa e meʻa kuo fai ʻe Pitá.

  • Naʻe tali fēfē ʻe he kau ākongá ʻa e meʻa kuo fai ʻe Pitá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Ngāue 11:4–15 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita ki he kau ākongá ʻa e meʻa-hā-mai naʻá ne fakatou maʻu mo Koniliusí. Naʻá ne talaange kiate kinautolu kuo maʻu ʻe Koniliusi mo hono falé ʻa e ngaahi akonaki ʻo Sīsū Kalaisí pea kuo nau aʻusia e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he founga tatau pē mo ia naʻe aʻusia ʻe Pita mo e kau ākonga kehé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Ngāue 11:16–17 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi ʻa e lea fakaʻosi ʻa Pita ki he kau ākongá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Pita ki heʻene pehē, “Pea ko hai au, ke u faʻa taʻofia ʻa e ʻOtuá?” (veesi 17)? (He ʻikai ke fakafepakiʻi ʻe Pita ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ke ʻoatu ʻa e faingamālie ki he Kau Senitailé ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí, fakatomala pea mo papitaiso.)

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Ngāue 11:18 ʻo kumi pe naʻe tali fēfē ʻe he kau ākongá ʻa e fakamatala ʻa Pitá.

  • ʻI heʻenau ʻiloʻi pē naʻe tataki ʻa Pita ʻe he ʻOtuá, naʻe fēfē e tali ʻa e kau ākongá?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he fakamatala ko ení fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo poupou pea muimui kiate kinautolu ʻoku tokangaʻi ʻa e Siasí? (Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ko e taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tokangaʻi ʻa e Siasí, te tau lava ʻo poupou pea muimui loto-fiemālie kiate kinautolu. Kuo fakapapauʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení ʻi he folofola kimui ní ʻa ia ʻoku lekooti ai kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa Hono finangaló kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí [vakai, T&F 28:2, 7; 42:11; 107:65–66].)

  • Kuó ke ʻilo fēfē ko kinautolu ʻoku nau tokangaʻi e Siasí ʻoku tataki kinautolu ʻe he ʻOtuá?

  • Koeʻuhí ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku tataki ʻa e kau palōfitá ʻe he ʻOtuá, ko e hā e akonaki mei he kau palōfitá kuó ke fili ke muimui aí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke fakatupulaki ha fakamoʻoni ʻoku mālohi angé ʻo kau ki hono tataki ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tokangaʻi e Siasí.

Ngāue 11:19–30

ʻOku tupulaki e ngāue ʻa e ʻEikí neongo e fakatangá

Fakamatalaʻi fakanounou e Ngāue 11:19–30 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fakamoveteveteʻi e kau ākonga tokolahi ʻi he vahefonuá hono kotoa koeʻuhí ko e fakatangá, ka naʻa nau faivelenga ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he feituʻu pē naʻa nau fononga ai.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ngāue 10:21–24. Naʻe fie maʻu ʻe Koniliusi ke kumi mai ʻa Pita ke ne maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí

“ʻOku ʻikai ke maʻu ha fakamoʻui mei he mamata ki ha ʻāngelo pe maʻu ha fakahā mei he langí; ka ko e tauhi e ngaahi fekaú ʻokú ne ʻomi e fakamoʻuí. Naʻe fakaʻamu ʻa Koniliusi ki ha fakamoʻui, pea ko e founga pē ke maʻu ai iá ko ʻene talangofua ki hono ngaahi akonakí. Naʻe mei fakahā ange pē ʻe he ʻāngelo naʻe hā mai kia Koniliusi ʻo ʻoange ʻa e ngaahi fakahinohinó ʻa e meʻa ke ne faí, ka naʻá ne fekauʻi ia kia Pita, ʻa ia naʻá ne maʻu e mafaí ʻi māmaní. Ko e sīpinga eni ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tatau leva ia mo e vakai ʻa Siosefa Sāmitá: … ‘Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló ki he tangata lelei ʻo e kuonga muʻá ko Koniliusi kuo pau ke ne kole kia Pita ke haʻu ke ne ʻilo ʻa e founga ʻe fakamoʻui aí: ʻE lava ʻa Pita ʻo fai-papitaiso, ka he ʻikai lava ʻa e kau ʻāngelo ia, kehe pē ke ʻi ai ha kau ʻōfisa totonu ʻi he kakanó ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, pe ko e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 126–27; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí]” (The Life and Teachings of Jesus and His Apostles [Church Educational System manual], 252).

Ngāue 10:45. Ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻI he Ngāue 10:45, ʻoku ʻuhinga a e kupuʻi lea “foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ki he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe hoko mai ki he Kau Senitaile ko ʻení. ʻOku faikehekehe eni mei he meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku tau maʻu hili ʻa e papitaisó ʻi he ouau ʻo e hilifakinimá (vakai, Ngāue 8:14–17; Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 111).

Ngāue 11. ʻOku tataki ʻe he ʻOtuá ʻa Hono Siasí ʻaki ʻa e fakahā ki Heʻene palōfitá, ko e ʻAposetolo pulé

Naʻe lea ʻa ʻEletā L.Tomu Peli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he hokohoko ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻa e fakahā ki he Siasí:

“ʻOku maau e founga ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí Hono finangaló ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tau maʻu kotoa ʻa e totonu ke kole ki he ʻEikí mo maʻu ha tataki fakalaumālie ʻi Hono Laumālié ʻo fakatatau pē ki hotau tuʻunga fakatauhí. ʻE lava ke maʻu ʻe he mātuʻá ha fakahā maʻa honau fāmilí, ko e pīsopé maʻa hono kāingalotú, pea ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí maʻá e Siasí fakakātoa. Ka he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ha fakahā maʻa ha fatongia ʻo ha tokotaha kehe. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“ ʻOku fepaki ia mo e founga fakapotopoto ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí pe ko ha toe taha, ha fakahinohino maʻanautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí, ʻa ē ʻoku māʻolunga ange ʻiate kinautolú’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 226]” (“We Believe All That God Has Revealed,” Ensign pe Liahona, Nov. 2003, 85–86).

Ngāue 11. ʻOku faʻa hoko fakakongokonga mai ʻa e fakahaá ʻi heʻetau ngāue fakatatau mo e meʻa ʻoku tau ʻiló

Naʻe fakahoa ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakakongokonga ʻo e fakahaá ki he hopo ʻa e laʻaá:

“Ko e ulo māmālie mai ko ia ʻa e laʻaá ʻi heʻene hopo haké, ʻoku hangē ia ko hano maʻu ha pōpoaki mei he ʻOtuá ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (2 Nīfai 28:30). Ka ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú. Ko e ngaahi fetuʻutaki peheni mei he Tamai Hēvaní ʻoku ʻomi māmālie mo anga-vaivai pea ʻoku ʻmokulu ia ki [hotau ngaahi laumālié] ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí’ (T&F 121:45). ʻOku hoko e fakahā ko ʻení ko ha meʻa angamaheni kae ʻikai hāhāmolofia” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 88).

Paaki