Laipelí
Lēsoni 76: Sione 16


Lēsoni 76

Sione 16

Talateú

Hili ʻa e maʻumeʻatokoni ʻo e Lakaatú, naʻe hokohoko atu hono akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá. Naʻá ne fakahā ange ʻe vavé ni pē ʻEne hāʻele ki Heʻene Tamaí pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní, pe ko e Fakafiemālié, ʻe hoko mai mo tataki kinautolu ki he moʻoni kotoa pē. Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻEne pekiá mo e Toetuʻú pea fakahā te Ne ikunaʻi ʻa e māmaní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 16:1–15

Ko hono fakamatalaʻi ʻe Sīsū e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa ʻi he lokí. Haʻi ha meʻa ʻi he ʻulu ʻo e tokotaha akó, ʻo fakapuliki ʻa e matá ke ʻoua ʻe lava ʻa e tokotaha akó ʻo sio. Hili hono haʻi e mata ʻo e tokotaha akó, fakaafeʻi e kau ako kehé ke tuku ʻenau folofolá ʻi ha feituʻu ʻi honau lokí. ʻEke ange leva ki he tokotaha ako naʻe haʻi hono matá pe ʻoku faingataʻa fēfē hono kumi ha folofola pau ʻi he lokí pea fakaava ki ha peesi pau. ʻEke ange ki he tokotaha akó pe ʻe tokoni nai kapau ʻe loto fiemālie ha taha ke tataki ia ki he tohí.

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako naʻe haʻi hono matá ke fili ha tokotaha ako kehe ke hoko ko ha taha fakahinohino. Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako naʻe filí ke ne tataki ʻa e tokotaha ako ʻoku haʻi hono matá ki ha folofola kuo fili pea tokoniʻi ia ke kumi ha peesi pau. Hili hono fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení, fakamatalaʻi ange ʻi he ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne akoʻi mo fakahinohinoʻi ʻEne kau ākongá. Naʻá ne tataki fakataautaha kinautolu ke mahino ʻa e ngaahi moʻoni naʻá Ne akoʻí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 16:1–4, ʻaki hano fakamatalaʻi ange hili e maʻu meʻatokoni Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻi he Lakaatú, naʻá Ne fakahā kiate kinautolu ʻe hoko mai ʻa e taimi ʻe fehiʻa ai e kakaí kiate kinautolu pea te nau tui ʻoku nau fai ha ngāue ki he ʻOtuá ʻi hono tāmateʻi kinautolú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 16:5–6. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá mo e anga ʻenau ongoʻi ki aí.

  • Naʻe ongoʻi fēfē e kau ākongá fekauʻaki mo e ongoongo ʻe mavahe ʻa Sīsū pea ʻe fakatangaʻi kinautolú?

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako naʻe hoko ko e fakahinohino ki he tokotaha naʻe haʻi hono matá ke foki ki hono nofoʻangá. Fehuʻi ange ki he tokotaha naʻe haʻi hono matá:

  • ʻE ongo fēfē nai ke ke tokotaha pē taʻe ʻi ai ha kaungāmeʻa ke tokoni atú?

ʻOange ha sea ki he tokotaha ako naʻe haʻi hono matá, pea fakaafeʻi ia ke tangutu ki lalo (kae kei haʻi pē hono matá).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 16:7. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ke tuku mai hili ʻEne mavahé.

  • Ko hai naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ʻe haʻu hili ʻEne mavahé? (ʻE fekauʻi mai ʻe Sīsū ʻa e Fakafiemālié, pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ʻaonga ʻo hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he veesi 7 ki he fakatupu lelei pe fakakoloaʻi. Fakamahinoʻi adnge, “naʻe ʻikai ngāue kakato ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e fononga fakamatelie ʻa Sīsuú (Sione 7:39; 16:7)” (Bible Dictionary in the LDS English version of the Bible, “Holy Ghost”). Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga naʻe ʻikai ngāue kakato ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Naʻe ʻikai fie maʻu maʻu pē e takaua ʻa e Laumālié ʻi he fakataha ʻa e kau ākongá mo Sīsuú ʻo hangē ko ia ʻi he mavahe ʻa Sīsuú” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 753).

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 16:8–12 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono valokiʻi ʻa e māmani ʻo e angahalá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 16:13, pea kole ki he kalasí ke kumi e ngaahi fatongia kehe ʻe fakahoko ʻe he Fakafiemālié ʻi he moʻui ʻa e kau ākongá hili e mavahe ʻa Sīsuú.

  • Ko e hā ha ngaahi fatongia ʻe fakahoko ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻui ʻa e kau ākonga ʻa e ʻEikí hili ʻEne mahavé? ʻOku maʻu fēfē nai ʻe he kau ākongá ha lelei mei he tokoni mo e tataki ʻe ʻomi ʻe he Laumālie Māoniʻoní?

  • Fakatefito ʻi he veesi 13, ko e hā foki ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fai maʻatautolu ʻi hotau kuongá ni? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé: ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoni kotoa pē mo fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakahaaʻi mai ai ʻe he Laumāliate Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ʻe lava ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakapapau, ʻamanaki lelei, meʻa-hā-mai, fakatokanga, mo e tataki ki hotau kahaʻú.)

Tuku ha meʻa (ko ha pale) ʻi ha funga laupapa pe ko ha sea pe ha feituʻu kehe ʻi he lokí. Fakaafeʻi ʻa e tokotaha naʻe haʻi hono matá ke kumi ʻa e meʻa ko iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke fanafana ʻa e ngaahi fakahinohinó ki he tokotaha ʻoku haʻi hono matá ke tokoni kiate ia ʻi hono kumi ʻa e palé. Hili hono maʻu ʻe he tokotaha akó ʻa e meʻa ko iá, fakaafeʻi ia ke ne toʻo ʻa e haʻí. Fakafoki loua ʻa e ongo tamaiki akó ki hona nofoʻangá. Fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hono tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní? Naʻá ke ʻilo fēfē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Ne tataki koé?

Mahalo te ke fie vahevahe ha aʻusia kuó ke maʻu ʻi hano tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí. Ke tokoni ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi moʻoni kuo nau akó, poupouʻi kinautolu ke nau moʻui ʻi ha founga ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau moʻuí.

Fakamahinoʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he Sione 16:13, e fatongia ʻo e Laumālié ke fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló “he ko ʻene leá ʻe ʻikai meiate ia; ka ko e meʻa kotoa pē kuó ne fanongo ki aí, ko ia ia te ne lea ʻakí.” Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 16:14–15, pea kole ki he kalasí ke kumi pe ko e pōpoaki ʻa hai ʻe lea ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú.

  • Ko e pōpoaki ʻa hai ʻoku ʻomai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé: ʻOku fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi moʻoni mo e fakahinohino ʻoku haʻu mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā ʻoku tokoni ai ke ʻilo ʻi he folofola mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú Ne lea maʻá e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó “ko ʻEne fetuʻutaki ki ho laumālié ʻoku mātuʻaki pau ange ia ʻi ha toe faʻahinga fetuʻutaki te ke lava ke maʻu ʻaki ho ngaahi ongo fakanatulá” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí [2004], 100). ʻOku ʻuhinga ʻeni ko e Laumālie Māʻoniʻoní hotau fai fakahinohino mahuʻinga taha ki hono ako ʻo e moʻoní; ʻoku mahuʻinga ange Hono ivi tākiekiná ʻi he fakamoʻoni fakatuʻasinó, ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé, pe ko e fakaʻuhinga ʻa e māmaní. Hangē pē ko kitautolú, naʻe fie maʻu ke ako e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ke falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fakahinohino ʻi he mavahe fakatuʻasino ʻa e ʻEikí.

Sione 16:16–33

Ko e fakamatala ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene mavahe mei he moʻui fakamatelié mo fakahā kuó Ne ikunaʻi ʻa e māmaní

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi naʻe fie maʻu ai ke nau māvae mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa ʻi ha vahaʻa taimi.

  • Ko e hā naʻá ke lea ʻaki ke fefakafiemālieʻaki ʻi hoʻo lea fakamāvaé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 16:16. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa kehe naʻe toe fakahā ʻe Sīsū ki he kau ākongá naʻá ne mei fakafiemālieʻi kinautolu ʻi heʻenau fakakaukau ki Heʻene mavahé. Kole ki he kalasí ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange naʻa tau lau ʻi he Sione 16:17–19, naʻe ʻikai mahino ki he kau ākongá e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi Heʻene pehē te Ne mavahe ka te nau toe mamata pē kiate Iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 16:20–22. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻe ongoʻi ʻe Heʻene kau ākongá ʻi Heʻene mavahé pea mo e meʻa te nau ongoʻi ʻi heʻenau toe mamata kiate Iá. Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fefine ʻoku langaá” ki ha fefine teu fāʻele ʻoku langā kimuʻa pea fāʻeleʻi ha pēpeé.

  • ʻE ongoʻi fēfē ʻa e kau ākongá ʻi he mavahe ʻa Sīsuú? Ko e hā naʻá Ne talaʻofa ʻe hoko hili iá?

Fakamatalaʻi ʻange ʻe toe mamata ʻa e kau ākongá kia Sīsū hili ʻEne toetuʻú. Neongo ʻe lahi ʻenau mamahi koeʻuhí ko ʻEne pekiá, ka ʻe tuʻuloa ʻa e fiefia te nau ongoʻi ʻi Heʻene toetuʻú.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 16:23–32, ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke lotu fakahangatonu ki he Tamai Hēvaní ʻi Hono (Kalaisi) huafá pea fakapapauʻi ange kiate kinautolu e ʻofa ʻa e Tamaí kiate kinautolu mo Iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 16:33, pea kole ki he kalasí ke kumi ʻa e ngaahi lea pe kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻEne kau ākongá.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻEne kau ākongá?

  • Fakatatau ki he veesi 33, ko e hā ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e fiefiá mo e nongá ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he faingataʻá mo e maté? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: Koeʻuhí kuo ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní, ʻe lava ke tau fiefia mo naʻu ʻa e melinó.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā kuo ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní?

Fakamatalaʻi ange ʻi Heʻene hoko ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí ne Fakatupú, naʻe moʻui taʻe angahala ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahi fakamāmani kotoa pē. Naʻá Ne aʻusia foki ʻa e mamahi mo e faingataʻa kotoa pē pea fakahoko ʻa e fakaleleí koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa kitautolu kotoá. ʻI Heʻene moʻuí, mamahí mo e maté, mo ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne ikunaʻi ʻa e ʻā vahevahe kotoa pē ki heʻetau hoko ʻo maʻá, maʻu ʻa e melinó, pea toe nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi hono ʻiloʻi naʻe tokoni hono ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní ke tau fiefia mo maʻu ʻa e melinó?

ʻOange ki he kau akó ha tatau ʻo e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau leʻolahi ʻa e leá, pea kole ange ki he kalasí ke kumi ha fakamatala fekauʻaki mo e ʻuhinga te tau lava ai ʻo fiefia neongo e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻa ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻOfa ke tau moʻui fiefia. Neongo ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakautuutu ai e faingataʻá, ka ʻoku ʻofeina mo ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne tuʻu maʻu pē hotau tafaʻakí ʻi heʻetau fai e meʻa ʻoku totonú. Te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. … ʻE lava foki ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ha fiefia ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

“Kuo naʻinaʻi mai e ʻEikí, ‘Ke mou fiefia; he kuó u ikuʻi ʻa māmani’ [Sione 16:33]. He toki fiefia lahi moʻoni ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení. Naʻá Ne moʻui mo pekia maʻatautolu. Naʻá Ne fua ʻetau ngaahi angahalá. ʻOfa ke tau muimui ki Heʻene sīpingá. ʻOfa ke tau fakahaaʻi kiate Ia ʻetau houngaʻiá ʻaki haʻatau tali ʻEne feilaulaú mo moʻui taau ke tau lava ʻo toe foki hake ai kiate Ia ha ʻaho” (“Ke ʻIate Kimoutolu ʻa e ʻOtuá Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 111).

  • Ko e fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻi hono ʻiloʻi naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní ke ke fiefia mo maʻu ʻa e melinó?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fiefia pea moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Fakamoʻoniʻi ange ʻi heʻenau fai iá, te nau ongoʻi ʻa e melino mo e ʻamanaki lelei ʻoku malava ke hoko ʻi he feilaulau fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e ʻEikí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 16:33. “Ke mou [fiefia]”

Naʻe toe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2009, ha talanoa naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni mo Feletiliki W. Papele, ʻa ia ne na ʻaʻahi ki ʻIulope hili e Tau Lahi ʻa Māmani Hono ll. ʻOku fekauʻaki ʻa e talanoá mo ha faʻē uitou mo ha fanau iiki ʻe toko fā ne nau ʻi he tafaʻaki ʻo e filí. Neongo naʻa ne fononga ʻi ha maile ʻe 1,000 ki he feituʻu naʻe malú, ʻi he mole tahataha ʻene fānaú ʻi he momokó mo e fiekaiá, naʻá ne kei faivelenga pē ki heʻene ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakataha hono fāmilí hili ʻa e Toetuʻú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni hili ʻa e talanoa ko ʻení:

“ʻOku ou fakamoʻoni kiate koe ʻoku taʻe-hano-tatau ʻa hotau ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Neongo ʻe kau fakataha ʻa e filí pea taulōfuʻu mai mo e faingataʻá, ka ʻe hanga ʻe heʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí mo ʻetau ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí, ʻo fakafiemālieʻi mo poupouʻi hake ʻa kitautolu mo ne ʻomi ha fiefia ki hotau lotó ʻi heʻetau ʻaʻeva angatonu mo tauhi ʻa e ngaahi fekaú. He ʻikai ha meʻa ʻi he māmani ko ʻení te ne lava ʻo ikunaʻi kitautolu.”

“Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoua te mou manavahē. Mou fiefia. ʻOku hā ngingila mai e kahaʻú ʻo hangē tofu pē ko hoʻomou tuí” (“Ke Mou Fiefia,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 91).

Paaki