Laipelí
Lēsoni 66: Sione 7


Lēsoni 66

Sione 7

Talateú

Naʻe kau atu ʻa Sīsū ki he Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitaki ʻi Selusalemá. Naʻá Ne ʻalu ki he temipalé pea akoʻi ki he kakai ʻi aí e founga te nau lava ai ʻo maʻu ha fakamoʻoni ko ʻEne ngaahi akonakí naʻe mei he ʻOtua ko e Tamaí. Koeʻuhí naʻe fakakikihi ʻa e kakaí pe ko hai ʻa Sīsuú, naʻá Ne fakaʻaongaʻi e ngaahi ʻata ʻo e vaí mo e māmá ke fakamoʻoni ki Hono faka-ʻOtuá. Naʻá Ne akoʻi foki kinautolu fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 7:1–13

Ko e kau atu ʻa Sīsū ki he Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí

Hiki e fehuʻi ko ʻení he palakipoé: Naʻe ʻi ai nai ha ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻo Sīsū?

Fakaafeʻi e kau akó ke tali e fehuʻi ko ʻení. Kapau ʻe fie maʻu, tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe toe maʻu ʻe Siosefa mo Mele ha fānau kimui ange ʻia Sīsū pea naʻe mei ohi fakataha kinautolu mo Ia. Neongo ia, koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻalo moʻoni ʻo Mele mo e ʻOtua ko e Tamaí, kae ʻikai ko Siosefa, ne hoko ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ko ha ngaahi tokoua mo e tuofāfine faʻē taha ʻo Sīsū (vakai, Mātiu 13:55–56).

  • ʻOkú ke pehē naʻe mei fēfē ke tupu hake ʻi ha fāmili tatau pea mo Sīsuú?

  • ʻOkú ke pehē naʻe mei faingofua ange ke ke tui kiate Ia kapau naʻá ke tupu fakataha hake mo Ia? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakamahinoʻi ange ʻoku tau ako ʻi he Sione 7 e anga ʻo e vakai e niʻihi ʻo e “kāinga” ʻo Sīsuú kiate Iá” (Sione 7:3, 5). Mahalo ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea kāingá ki he ngaahi tokoua faʻē taha ʻo Sisuú, neongo ʻe lava ke kau foki ai mo e kāinga ofí.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke taufetongi hono lau leʻolahi e Sione 7:1–5.

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he veesi 5 fekauʻaki mo e kāinga ʻo Sīsuú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

“He ʻikai foaki mai ha fakamoʻoni ki he faka-ʻOtua ʻo Kalaisí pea mo e mālohi fai fakamoʻui ʻo ʻEne ongoongoleleí koeʻuhí ko e vā fetuʻutaki fakafāmilí.

“…Neongo naʻe ohi fakataha hake kinautolu ʻi he fāmili tatau mo e malumalu ʻo e tākiekina angaʻofa ʻo Siosefa mo Melé, neongo ne nau ʻilo e ngaahi akonaki, ngāue fakafaifekau, mo e ngaahi mana ʻa Sīsuú, ka naʻe teʻeki tali ʻe Hono kāinga ofi ko ʻení Ia ko e Mīsaiá. Ka neongo iá, ne nau toki ului kotoa kimui ange (Ngāue 1:14)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:437).

  • Naʻe ange fēfē ʻa e taʻe-tui ha niʻihi ʻo e kau mēmipa e fāmilí ʻo Sīsuú kiate Ia, neongo ne nau ʻilo ki Heʻene ngaahi akonakí mo e ngaahi maná?

Fakamahinoʻi ange ʻoku lekooti ʻi he Sione 7 ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe fakahoko ai e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí ʻi Selusalemá (vakai, Sione 7:2). Lolotonga e kātoanga ʻaho ʻe valu ko ʻení, ʻa ia naʻe pehē ko e “maʻongoʻonga taha mo e fakafiefia tahá” (Bible Dictionary, “Feasts”), naʻe fononga ha kau Siu tokolahi ki Selusalema ke fakamanatua e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ki he fānau ʻa ʻIsilelí ʻi heʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá, nofo ʻi ha ngaahi loki faka-taimi, pe ko ha ngaahi fale fehikitaki, hili hono fakahaofi kinautolu mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité (vakai, Levitiko 23:39–43). Naʻe fakafiefiaʻi foki ʻe he kau Siú mo fakafetaʻi ki he ututaʻu faka-taʻu ʻo e ngaahi fuaʻiʻakaú mo e tengaʻi ʻakaú (vakai, ʻEkesōtosi 23:16).

  • Fakatatau ki he veesi 3–4, ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he kāinga ʻo Sīsuú ke Ne faí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 7:6–10 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakakaukau ʻa Sīsū ke toloi e ʻalu ki he kātoangá, ka naʻá Ne poupouʻi Hono ngaahi tokouá ke nau ʻalu. Hili e kamata ʻa e kātoangá, naʻe ʻalu fakafufū leva ʻa Sīsū—ʻi Heʻene ʻiloʻi naʻe fakaʻamu ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e kau Siú ke tāmateʻi ia ka ʻoku teʻeki hokosia Hono ʻahó.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 7:11–13.

  • Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe ha kakai kehekehe ʻi Selusalema fekauʻaki mo Sīsuú?

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau kehekehe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi hotau kuongá ni, ʻo hangē pē ko ia ʻi he kuonga ʻo Sīsuú. ʻOku ʻilo mo fakamoʻoniʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá mo e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku tui ʻa e niʻihi kehé kiate Ia mo ʻamanaki ʻoku moʻoni ʻa ʻEne ongoongoleleí. Neongo ia, ʻoku ʻi ai foki mo ha kakai ʻoku nau taʻetui ki he fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e moʻoni ʻo ʻEne ngaahi akonakí. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻi he hokohoko atu ʻenau ako e Mātiu 7 ki he founga ʻe lava ke tau ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea ʻoku moʻoni ʻa ʻEne ngaahi akonakí.

Sione 7:14–36

Ko e akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Siú ʻi he temipalé

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 7:14–15. Kole ki he kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he temipalé. Mahalo naʻa tokoni hano fakamatalaʻi ange ko e temipalé ʻa e meʻa mahuʻinga ʻi he ngaahi fakafiefia naʻe fakahoko lolotonga e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú?

  • Ko e hā naʻe ofo ai ʻa e kau Siú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 7:16–18. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ne pehē ʻe Sīsū ʻe lava ke fai ʻe he kakaí ke ʻilo pe ʻoku moʻoni ʻa ʻEne tokāteliné, pe ngaahi akonakí.

  • Fakatatau ki he veesi 16, ko hai naʻe maʻu mei ai ʻe Sīsū e tokāteline naʻá Ne akoʻí?

  • ʻE lava fēfē ke ʻilo ʻe ha taha ʻoku maʻu moʻoni mei he ʻOtuá ʻa e tokāteline naʻe akoʻi ʻe Sīsuú?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau maʻu ai ha fakamoʻoni ki he ngaahi akonaki ʻa e Tamai Hēvaní? (ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻenau lea pē ʻanautolú, ʻoku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kapau te tau fai e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, te tau maʻu leva ha fakamoʻoni ʻo ʻEne tokāteliné. Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea ʻi he veesi 17 ʻoku akoʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau ʻakó ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau feinga ke moʻui ʻaki kinautolu ʻi he talangofua. … ʻOku fakafou mai ʻi he lotu ʻa e loto-fakatōkilaló mo fakamātoató ha fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e lotú. ʻOku hoko maʻu e fakamoʻoni ʻo e vahehongofulú ʻi hono totongi ʻo e vahehongofulú” (“Lord, I Believe; Help Thou Mine Unbelief,” Ensign or Liahona, Nov. 2003, 22)

Neongo naʻe ʻikai tui Hono ngaahi tokouá kiate Ia ʻi he kamataʻangá, ka naʻa nau toki maʻu ha fakamoʻoni kimui ange pea ului ai (vakai, Ngāue 1:14).

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he tefitoʻi moʻoni naʻe ʻiloʻi ʻi he Sione 7:17 e ngaahi tokoua ʻo Sīsuú ke nau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí?

Kole ki he kau akó ke fakakaukau ʻoku ʻi ai hanau kaungāmeʻa ʻoku fefaʻuhi mo ʻene fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e tefitoʻi moʻoni ne tau ʻilo ʻi he Sione 7:17 ke tokoni ki he kaungāmeʻa ko ʻení?

Ke tokoni ki he kau akó ke nau fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ne nau ʻilo ʻi ʻolungá mo ongoʻi hono moʻoní mo e mahuʻingá, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻení:

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni koeʻuhí kuó u ʻosi moʻui ʻaki kuó u ʻosi fai ia .

Poupouʻi e kau akó ke fakakakato ʻa e fakamatalá ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ʻaki ʻenau tohi fekauʻaki mo ha fekau ʻo e ongoongoleleí pe tefitoʻi moʻoni kuo nau ʻilo ʻoku moʻoni ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki iá.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe e meʻa ne nau tohí mo e kalasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ha moʻoni ʻo e ongoongoleleí, fekau, pe akonaki ʻoku nau loto ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange fekauʻaki mo ia. Fakaafeʻi kinautolu ke tohi foki ʻa e meʻa te nau fai ke maʻu ha fakamoʻoni lahi ange kau ki he moʻoni ko ʻení, fekaú, pe akonakí ʻaki hono moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ne nau ako ʻi he Sione 7:17.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 7:19–36 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe valokiʻi ʻe Sīsū ʻa e kau taki ʻo e kau Siú ʻi hono fakafisingaʻi ʻEne ngaahi akonakí mo e ngaahi maná mo e feinga ke tāmateʻi Iá. Naʻe fifili ha kakai tokolahi pe ko Ia ʻa e Mīsaiá, pea naʻe fekau atu ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau Fālesí ha kau ʻōfisa ke puke Ia.

Sione 7:37–53

Ko e akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Kole ki ha tokotaha fie tokoni ʻoku fieinua ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí. ʻOange ki he tokotaha akó ha ipu maha, pea ʻeke ange:

  • ʻE fakafiemālieʻi nai heni hoʻo fieinuá?

  • Ko e hā mo ha meʻa kehe ʻokú ke fie maʻu?

Fakaʻaliʻali ha maʻuʻanga vai hangē ko ha foʻi hina vai pe ko ha sioki ʻoku fonu vai. Fakafonu ʻa e ipú ʻaki ʻa e vaí, pea fakaafeʻi ʻa e tokotaha akó ke inu. Hili iá pea fakaafeʻi leva ʻa e tokotaha akó ke foki ki hono nofoʻangá.

Puke hake e sioki pe hina vai naʻá ke fakaʻaongaʻi ke fakafonu ʻaki e ipu ʻa e tokotaha akó. Fakamatalaʻi ange lolotonga e ngaahi ʻaho takitaha ʻo e ʻaho ʻe valu ʻo e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí ne ʻi ai ha taulaʻeiki ʻosi vaheʻi naʻá ne tou ha vai mei he anovai ʻo Seiloamí ʻaki ha sioki koula pea lingi ʻa e vaí ki ha pēsoni siliva ʻi he faliki ʻo e ʻesi-feilaulau ʻo e temipalé. ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo e Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí, ʻi he ʻosi hono fai ʻe he taulaʻeikí ʻa e meʻa tatau, naʻe tuʻu hake ʻa Sīsū peá Ne fai ha fakaafe ki he kakaí. (Vakai, Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1965–73), 1:446.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 7:37. Kole ki he kau akó ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí e kakaí ke nau fai hili ʻEne hā ʻi he temipalé ʻi hono ʻaho valu mo e ʻaho fakaʻosi ʻo e kātoangá.

  • Ko e hā naʻe fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí e kakaí ke nau faí?

  • ʻI hoʻo fakakaukau ki hono tou mo lingi ‘o e vaí naʻe fai ʻe he taulaʻeikí ʻi he ʻaho kātoanga ko ʻení, ʻokú ke pehē ko e hā ʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e fakaafé ni ʻi he taimi ko iá?

Hiki ʻa e foʻi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea tui kiate Ia …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Sione 7:38–39, hili iá pea fakamatalaʻi ange ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Sione 7:39 e konga fakaʻosi ʻo e veesi ke pehē, “[ … he naʻe talaʻofa ange kiate kinautolu naʻe tuí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, hili iá naʻe fakamāloʻia ʻa Sīsū.”]

Fakamatalaʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea “mei hono lotó” ʻe ʻi loto ʻa e vai moʻuí pea tafe mai mei he tokotaha ʻoku tuí, kae ʻikai ke haʻu mei ha feituʻu ʻi tuʻa.

  • Fakatatau ki he veesi 39, ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vai moʻui naʻe lea ki ai ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange, “ʻi ha faʻahinga ʻuhinga naʻe ʻikai fakamatalaʻi mahino ai ʻi he folofolá, naʻe ʻikai ngāue kakato ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e fononga fakamatelie ʻa Sīsuú (Sione 7:39; 16:7)” (Bible Dictionary, “Holy Ghost”). Neongo he ʻikai ke foaki atu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kuonga ko iá kaeʻoua kuo ʻosi hono fakalāngilangiʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi hono fakakakato Hono misiona he matelié, naʻe ʻatā pē ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni ki he kakaí ke maʻu ha fakamoʻoni ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá.

  • Fakatefito ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 7:37–39, te ke fakakakato fēfē e sētesi ʻi he palakipoé? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea tui kiate Ia, te tau fonu leva ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku lava ʻe kinautolu ʻoku fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke tākiekina e niʻihi kehé ki he leleí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi ne nau fonu ai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea, ko hono olá, ne nau lava ke tākiekina ha taha kehe ki he leleí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 7:40–53 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe toe loto ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kau Fālesí ke puke pōpula ʻa Sīsū. Naʻe taukaveʻi ʻe Nikotīmasi, ko e tangata Fālesi naʻe haʻu ki he Fakamoʻuí ʻi he poʻulí (vakai, Sione 3:1–2),>), ʻa e Fakamoʻuí mo fakamanatu ange ki hono kaungā Fālesí mo e kau taulaʻeiki lahí he ʻikai ngofua ʻi heʻenau laó ke fakahalaiaʻi ha taha kaeʻoua kuo tuku ange ha faingamālie ke fai haʻane fakamatala.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Sione 7.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 7:3. Ko hai ʻa e “kāinga” ʻo Sīsū Kalaisí?

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatalá ni fekauʻaki mo e “kāinga” ʻo Sīsū Kalaisí:

“ʻOku faʻa toutou fai ha fakamatala makehe ki he ngaahi foha ʻo Siosefa mo Melé ko e ‘ngaahi tokoua’ ʻo Sīsuú, ka ko hono moʻoní ko Hono ngaahi tokoua faʻē taha pē kinautolu. (Mātiu 12:46; 13:55; Sione 2:12; Ngāue 1:14; 1 Kolinitō 9:5.) Neongo naʻe ohi fakataha hake kinautolu ʻi he fāmili tatau mo e malumalu ʻo e tākiekina angaʻofa ʻo Siosefa mo Melé, neongo ne nau ʻilo e ngaahi akonaki, ngāue fakafaifekau, mo e ngaahi mana ʻa Sīsuú, ka naʻe teʻeki tali ʻe Hono kāinga ofi ko ʻení ko e Mīsaiá Ia. Neongo ia, ʻoku mahino naʻe fakaului kinautolu kotoa kimui ange (Ngāue 1:14); ko e taha ʻo kinautolu, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko ‘Sēmisi, ko e tokoua ʻo e ʻEikí’ (Kalētia 1:19), naʻe ngāue ʻi he lakanga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní; pea mo e tokotaha ko, Siutasi, ʻa ia naʻá ne ui ia ko ‘Sute, ko e … tokoua ʻo Sēmisi’ (Sute 1), naʻá ne hiki e tohi ʻa Suté” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:437).

Sione 7:17. “Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló”

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Poni ʻOsikāsoni ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē:

“ʻOku tau feinga he taimi ʻe niʻihi ke fakahoko fakaholomui ia. Hangē ko ʻení, mahalo te tau fai ʻení: Te u fiefia ke moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú, ka ʻoku fie maʻu ke u ʻuluaki ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni. Mahalo ʻoku tau lotu ke maʻu ha fakamoʻoni ki he fono ʻo e vahehongofulú pea ʻamanaki ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha fakamoʻoni kimuʻa pea toki fakafonu e laʻi foaki vahehongofulú. ʻOku ʻikai ke ngāue pehē ia. ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau fakamālohia ʻetau tuí. Kuo pau ke tau totongi vahehongofulu totonu maʻu pē ke maʻu ha fakamoʻoni ki he vahehongofulú. ʻOku ngāue ʻaki e sīpinga tatau ki he tefitoʻi moʻoni kotoa ʻo e ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ko e fono ʻo e angamaʻá, tefitoʻi moʻoni ʻo e teunga tāú, Lea ʻo e Potó, pe fono ʻo e ʻaukaí” (“Ke Ke Ului,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2013, 77).

Sione 7:38–39. “Vai moʻuí”

“ʻOku tau lau ʻi he Sione 7:39, ha lea fakaʻuhinga meia Sione, ʻo fakamatalaʻi ko e ‘vai moʻui’ naʻe lea ki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sione 7:38 ʻoku ʻuhinga ia ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko hono tefitoʻi fatongiá ke fakamoʻoniʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ko e fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ki he ‘vai moʻuí’ ʻokú ne ʻohake ha tukufakaholo fuoloa ʻo ʻIsileli ʻa ia ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaí ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie mahuʻinga. ʻI he ʻātakai mōmōa ʻo e kuonga muʻa ʻo Hahake Ofí, naʻe mahuʻinga e vaí ki he maʻuʻanga moʻuí, pea naʻe hoko e honge ʻo e vaí ke ne ʻai ia ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga mo ha fakaʻilonga mālohi fakatouʻosi. Naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli ʻi Hōlepi ʻi hono fakatupu ʻe Mōsese ha vai mei he maká ʻi ha mana (vakai, ʻEkesōtosi 17; Nōmipa 20). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá, ko ʻĪsaia, Selemaia, mo ʻIsikeli ʻa e vaí ko ha fakataipe ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, moʻui fakapotopotó, mo e mālohi fai fakamoʻuí (vakai, ʻĪsaia 41:17–18; 58:11; Selemaia 2:13; ʻIsikeli 47:1–12).

“Ko e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku tui kiate Iá ʻi he kahaʻú ʻa e ʻvai moʻuí’ ʻiate kinautolu ʻo fakahaaʻi e moʻoni ʻnaʻe teʻeki ai foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’ (Sione 7:39). ‘ʻI ha faʻahinga ʻuhinga naʻe ʻikai fakamatalaʻi mahino ai ʻi he folofolá, naʻe ʻikai ngāue kakato ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e fononga fakamatelie ʻa Sīsuú (Sione 7:39; 16:7). ʻOku pau naʻe ʻuhinga ʻa e ngaahi fakamatala ki he ʻikai ke haʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kaeʻoua kuo toetuʻu ʻa Sīsuú ki he kuonga pē ko iá, he ʻoku hā lelei mai naʻe ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻuhinga pē ia ki he ʻikai ʻi ai ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe ngāue pē e mālohi ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa Sione Papitaiso mo Sīsuú; ka naʻe ʻikai ia he ʻikai maʻu ʻe ha taha ha fakamoʻoni ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ongo tangatá ni (Mātiu 16:16–17; vakai foki 1 Kolinitō 12:3)’ (Bible Dictionary, ‘Holy Ghost’)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], [00]).

Paaki