Laipelí
Talateu ki he Tohi ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó


Talateu ki he Tohi ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

“Ko e tohi ʻEfesoó ko ha tohi ia ki he māmaní kotoa, ki he Siú mo e Senitailé, husepānití mo e uaifí, mātuʻá mo e fānaú, ʻeikí mo e tamaioʻeikí. Ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga ʻo Paulá; ko e leʻo fakalaumālie ia ʻi hotau kuongá; ko ha tohi ia ʻe lava ke fakahoungaʻi mo fakaʻaongaʻi ʻe he tokotaha kotoa.

“… ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tohi lelei taha ʻa Paulá, pea ko ha fakamatala ia ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻingá, mo e ongoongolelei ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku nāunauʻia pea lava ke fakahaofí” (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:489).

ʻI hono ako e Tohi ki he kakai ʻEfesoó ʻe lava ke ueʻi ʻa e kau akó ke liʻaki e ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea lava ke tokoniʻi kinautolu ke tupulaki fakalaumālie mo ako ke kau kakato ange ki he uouangataha mo e feohi ʻa e Siasí.

Ko hai naʻá ne tohi ʻa e tohí ni?

Naʻe fai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e Tohi ki he kakai ʻEfesoó (vakai, ʻEfesō 1:1).

Ko e fē ʻa e taimi mo e feituʻu ne tohi aí?

Naʻe pehē ʻe Paula naʻá ne nofo pōpula ʻi he taimi naʻá ne fai ai e Tohi ki he kakai ʻEfesoó (vakai, ʻEfesō 3:1; 4:1; 6:20). Mahalo naʻe hiki e tohi ʻEfesō lolotonga hono fuofua tuku pōpula ʻa Paula ʻi Lomá, ʻi he A.D. 60–62 (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Tohi ʻa Paulá,” scriptures.lds.org). Lolotonga e taimi ko ʻení naʻe tauhi pōpula ʻa Paula ke nofo pē ʻi hono nofoʻangá, ka naʻá ne tauʻatāina ke tali ha kau ʻaʻahi pea akoʻi e ongoongoleleí (vakai, Ngāue 28:16–31).

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai hono hikí pea ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI he tatau ʻo e Tohi Tapú ʻa Kingi Sēmisí, ʻoku pehē ʻe he ʻEfesō 1:1 ʻoku fakataumuʻa ʻa e Tohi ki he kakai ʻEfesoó “ki he kāinga māʻoniʻoni ʻoku ʻi ʻEfesoó.” Ka neongo ia, ʻoku ʻikai maʻu ʻi he ngaahi fuofua tohi ʻo ʻEfesoó ʻa e ngaahi lea “ʻoku ʻi ʻEfesoó.” ʻOku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni mahalo ne ʻikai fai ʻe Paula ʻa e tohí ʻo fakatefito ki he kakai ʻEfesoó ka ki he ngaahi fakatahaʻanga lahi ʻo e Kāingalotú, ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻi ʻEfesoó. Naʻe hoko ʻa ʻEfesō ko e hetikuota ia ʻo Paulá lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono tolú (vakai, Ngāue 19:9–10; 20:31), pea naʻá ne maʻu ha ʻofa lahi ki he kakai ko ʻení (vakai, Ngāue 20:17, 34–38).

Naʻe lea ʻa Paula ʻi he tohi ko ʻení, ki he kāingalotu Senitaile ʻo e Siasí (vakai, ʻEfesō 2:11) ʻa ia ʻoku mahalo ko ha kau toki papi ului (vakai, ʻEfesō 1:15). Naʻá ne tohi ke tokoni ke fakatupulaki ʻa e tuʻunga fakalaumālié mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa kinautolu ne ʻosi kau [ki he Siasí]. Ko ʻene taumuʻá ke tokoniʻi e kau papi ului ko ʻení ke tupulaki ʻenau ʻilo fakalaumālie ki he ʻOtuá mo e Siasí (vakai, ʻEfesō 1:15–18; 3:14–19); ke poupouʻi ʻa e uouangatahá, tautautefito ki he Kāingalotu Senitailé mo e Siú (vakai, ʻEfesō 2:11–22; 4:1–16; 5:19–6:9); pea ke poupouʻi e Kāingalotú ke matuʻuaki ʻa e mālohi ʻo e tēvoló (vakai, ʻEfesō 4:17–5:18; 6:10–18). Naʻe tokolahi ha Kāingalotu ʻi ʻEfesō naʻe moʻui angatonu feʻunga ke sila ki he moʻui taʻengatá (vakai, ʻEfesō 1:13; Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 2:493–94).

Ko e hā ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku hā mahino mai ʻi he tohí ni?

ʻOku ʻi he tohi ʻa ʻEfesoó ha ngaahi akonaki mo ha ngaahi fakakaukau lahi ʻoku feangainga mo e Kāingalotu ʻo e Siasí, kau ai ʻa e tomuʻa fakanofó, kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, mahuʻinga ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, fakakaukau ʻo e Siasi moʻoni mo uouangatahá, mo e ngaahi lakanga, uiuiʻi mo e ngaahi ngāue kehe ʻi he Siasí. ʻOku maʻu foki he tohí ni ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki fakaʻeiʻeiki taha ki he fāmilí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi ha feituʻu he folofolá.

Fokotuʻutuʻú

ʻEfesō 1:1–4:16 Ko e tohi ʻa Paula kau ki he tomuʻa fakanofo e Kāingalotú ke maʻu ʻa e ongoongoleleí; ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá; silaʻi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá; fakamoʻui ʻi he ʻaloʻofá; ko e uouangataha ʻa e Kāingalotu Senitailé mo e Siú ʻi he Siasí; ʻEiki pē taha, tui pē taha, papitaiso pē taha; ko e taumuʻa ʻo e Siasí; pea mo e fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi ha fakavaʻe ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, mo Sīsū Kalaisi ko e fungani makatulikí. ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻe tānaki fakataha ʻe he ʻOtuá e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

ʻEfesō 4:17–6:24 Ko e poupouʻi ʻe Paula e Kāingalotú ke fakaʻaongaʻi e tokāteline moʻoní ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. ʻOkú ne poupouʻi kinautolu ke liʻaki ʻa e tangata motuʻá (ʻenau ngaahi angahala kimuʻá) pea ʻai ʻa e tangata foʻou ʻoku nau hoko ki ai ʻia Kalaisí. ʻOkú ne ʻomi ha faleʻi ki he ngaahi uaifi, husepānití, fānaú, mātuʻá, kau tamaioʻeikí, ʻeikí mo e ngaahi haʻofangá. ʻOkú ne poupouʻi ʻa e Kāingalotú ke “ʻai … ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá” ( ʻEfesō 6:11).

Paaki