Laipelí
Lēsoni 57: Luke 22


Lēsoni 57

Luke 22

Talateú

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié, naʻe fakahoko ʻe Sīsū e sākalamēnití, akoʻi ʻEne kau ākongá ke tokoniʻi e niʻihi kehé, mo fekauʻi ʻa Pita ke fakamālohia hono kāingá. Naʻe kamata e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. Naʻe puke pōpula Ia pea fakamāuʻi ʻi he ʻao ʻo Kaiafasí. Lolotonga hono fakamāuʻi e Fakamoʻuí, naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Pita naʻá ne ʻiloʻi Ia.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Luke 22:1–38

Ko e fakahoko ʻe he Fakamoʻuí e sākalamēnití mo fakahinohinoʻi ʻEne kau ʻAposetoló

Kole ki he kau akó ke takitaha fakakaukauloto (pe te ke lava ʻo fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke fakatātaaʻi e ʻekitivitī ko ʻení) ʻokú ne tangutu mo ha mēmipa ʻo e fāmilí he falikí. ʻOku fie tuʻu hake e mēmipa ʻo e fāmilí pea kole tokoni.

  • Te ke tokoniʻi lelei fēfē kinautolu kapau ʻokú ke tangutu he falikí?

  • Ko e hā hano faikehekehe kapau naʻá ke ʻuluaki tuʻu hake ki ʻolunga?

Fakamatalaʻi ange ʻoku tokoni ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení ke mahino kiate kitautolu e meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoni ke hiki fakalaumālie hake e niʻihi kehé.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e Luke 22 ʻe tokoni ke nau ʻilo e founga ke tokoni ʻi hono hiki fakalaumālie hake e niʻihi kehé.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 22:1–30 ʻaki hono fakamanatu ki he kau akó ne fakataha e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié, ke fakahoko e kātoanga Laka Atú. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ʻe lavakiʻi ia ʻe ha taha ʻo ʻEne kau ākongá, fakahoko e ouau ʻo e sākalamēnití, fekauʻi ke hokohoko atu hono fakahokó ʻi he fakamanatu kiate Ia, pea akoʻi ʻEne kau ʻAposetoló ko kinautolu ʻoku tokoniʻi e niʻihi kehé ʻa e maʻongoʻonga taha ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻe fakamālōʻia foki ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he hokohoko atu mo Iá pea talaʻofa ange te nau nofo ʻi ha ʻaho ʻi he ngaahi nofoʻanga fakaʻeiʻeiki pea fakamāuʻi e faʻahinga ʻe toko hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 22:31–32. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí kia Saimone Pitá. Fakamatalaʻi ange ki he kalasí ʻoku pehē ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e veesi 31.  “Pea naʻe pehē ʻe he ʻEikí, Saimone, Saimone, vakai, ʻoku holi ʻa Sētane kiate kimoutolu, koeʻuhí ke ne sivi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uité.”

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí naʻe holi ki ai ʻa Sētané? (Naʻe fie maʻu ʻe Sētane ke sivi ʻa Pita mo e Kāingalotú ʻo hangē ko e uité.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku sivi ʻa e uité ʻaki hono fakamavaheʻi e kēlení mei he toenga ʻo e uité.

  • Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo Pita ʻoku hā ai naʻá ne ʻosi maʻu ha fakamoʻoní? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamanatu ki he kau akó naʻe fakahā ʻe Pita ʻa ʻene fakamoʻoní ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá [vakai, Mātiu 16:13–17].)

  • Fakatatau ki he veesi 32, ko e hā naʻe kei fie maʻu ke aʻusia ʻe Pita kimuʻa peá ne lava ʻo fakamālohia hono kāingá?

  • Ko e hā e faikehekehe ʻo hono maʻu ha fakamoʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ului ki he ongoongoleleí? (ʻOku ʻuhinga hono maʻu ha fakamoʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo tau maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he moʻoní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní [vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakamoʻoní,” scriptures.lds.org]. ʻOku ʻuhinga e ului ki he ongoongoleleí ki hono “liliu ʻo [ʻetau] ngaahi tui, loto, mo e moʻui … ke tali mo tauhi pau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá (Ngāue 3:19)” [Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakauluí, Uluí,” scriptures.lds.org]).

  • Fakatefito ʻi he meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Pitá, ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau ului ki he ongoongoleleí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo fakamālohia e niʻihi kehé. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he veesi 32.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 22:33–34. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú pea kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe Pita ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ke hoko ʻo uluí mo fakamālohia hono kāingá.

  • Naʻe tali fēfē ʻa Pita ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻe fai ʻe Pitá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku lekooti ha fakamatala fakaikiiki ange ʻo e fakamatalá ni ʻi he Mātiu 26. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Mātiu 26:35. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Pita ki he Fakamoʻuí hili ʻene fanongo ki he kikité.

  • Naʻe tali fēfē ʻa Pita hili ʻene fanongo ki he kikite ko ʻení?

  • Ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he tali ʻa Pitá ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne fakakaukau ki ai ki he mālohi ʻo ʻene fakamoʻoní?

Luke 22:39–53

Ko e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, tautaʻa toto lahi, pea lavakiʻi ʻe Siutasí

Fakamatalaʻi ange ʻi he hili ʻa e Laka Atú, naʻe ʻalu e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ki he Ngoue ko Ketisemaní. Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Luke 22:39–43. Kole ki he kalasí nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí hili ʻEne haʻu ki he Ngoue ko Ketisemaní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Fakatatau ki he veesi 43, ko hai naʻá ne tokoniʻi e Fakamoʻuí ke maʻu e mālohi ke fai e finangalo ʻa e Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā e moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatalá ni fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú ʻo kapau te tau feinga ke fai Hono finangaló? (Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku mahino kapau ʻoku tau loto fiemālie ke talangofua ki he Tamai Hēvaní, te Ne ʻomi ʻa e mālohi ke fai Hono finangaló.)

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke fakamālohia ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi lahi he ʻikai maʻu e tokoni mei he Tamai Hēvaní mei he hā mai ʻa e kau ʻāngeló ka te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻokú Ne ʻafioʻi ʻe lelei taha kiate kitautolú. Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha taimi ne nau ongoʻi ai ne fakamālohia kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻenau feinga ke fai Hono finangaló.

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakakau ʻi he fakamatala ʻa Luke ki he mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní ha fakaikiiki mahuʻinga ʻoku ʻikai fakakau ʻi he ngaahi fakamatala naʻe fai ʻe Mātiu mo Maʻaké. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 22:44. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú pea kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe Luke e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Luke ʻa e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní? (Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea ʻi he veesi 44 ʻoku nau akoʻi e moʻoni ko ʻení: Naʻe tautaʻa toto lahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. Te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe kikiteʻi e konga ko ʻeni ʻo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻo laka ʻi ha senituli ʻe taha kimuʻa [vakai, Mōsaia 3:7].)

Ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó e meʻa naʻe aʻusia ʻe he Fakamoʻuí, fakamatalaʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne mamahí ʻi ha fakahā naʻe fai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmita ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakafekauʻaki ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18 mo e Luke 22:44 ʻi heʻenau folofolá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18. Kole ange ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻEne mamahí.

  • Ko e hā ha ngaahi fakaikiiki kehe ʻoku tau ako fekauʻaki mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí mei Heʻene fakamatala ʻi he veesi 18? (Naʻe fakatupu ʻe he mamahi ʻa Sīsū Kalaisí ke Ne “tetetete … koeʻuhí ko e mamahí, … mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo [hono] kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.”)

  • Ko e hā haʻo ngaahi fakakaukau ʻi hono ʻiloʻi naʻe mamahi lahi fau ʻa Sīsū Kalaisi maʻaú?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 22:45–48 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ne hili e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, naʻe lavakiʻi Ia ʻe Siutasi ʻIsikaliote.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 22:49–51. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Pita ʻi he haʻu e kau taulaʻeiki lahí mo e niʻihi kehé ke puke pōpula ʻa Sīsuú (vakai, Sione 18:10, ʻa ia ko e fakamatala pē ʻe taha ʻokú ne fakahā mai ko Pita ʻa e ʻAposetolo naʻá ne tuʻusi e telinga ʻo e tamaioʻeikí).

  • Ko e hā naʻe fai ʻe Pita ki he tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí?

  • Ko e hā ʻoku fakaofo fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí maʻá e tamaioʻeikí?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 22:52–53 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fehuʻi ʻe he Fakamoʻuí e ʻuhinga naʻe puke pōpula ai Ia ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e niʻihi kehé lolotonga e poʻulí kae ʻikai lolotonga e ʻahó ʻI heʻene ʻi he temipalé.

Luke 22:54–71

Ko e fakamāuʻi ʻa Sīsū ʻi he ʻao ʻo e Sanitaliní, pea fakafisingaʻi ʻe Pita hono ʻilo Iá

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 22:54 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻi he taimi naʻe ʻave ai e Fakamoʻuí ki he fale ʻo e taulaʻeiki lahí fakamāuʻí, naʻe muimui ai ʻa Pita.

Vahevahe e kau akó ke tautau toko ua. ʻOange ki he hoa takitaha ha tatau ʻo e saati ko ʻení (pe hiki ia ʻi he palakipoé). Fakaafeʻi e kau akó ke lau e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi he sātí pea fakakakato e sātí mo honau hoá.

ʻĪmisi
handout, Luke 22:54–60

Luke 22:54–60

Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí Fuakava Foʻoú—Lēsoni 57

Ko e hā naʻe hoko kia Pitá?

Ko e hā naʻe lea ʻaki ʻe Pitá?

Luke 22:55–57

Luke 22:58

Luke 22:59–60

  • ʻOkú ke pehē ko e hā nai ne ʻahiʻahiʻi ai ʻa Pita ke fakaʻikaiʻi hono ʻiloʻi ʻa Sīsuú ki he kotoa ʻo e kakaí ni?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Luke 22:61–62. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe hoko hili hono fakaʻikaiʻi ʻe Pita hono ʻiloʻi e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā naʻe hoko hili hono fakaʻikaiʻi ʻe Pita hono ʻiloʻi e Fakamoʻuí?

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali e fakatātā Peterʻs Denial, tā ʻe Carl Heinrich Bloch. ʻOku maʻu ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi he LDS.org.

ʻĪmisi
Peter’s Denial

Peterʻs Denial, tā ʻe Carl H. Bloch ʻI he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia Fakafonua ʻi Feletilikisipōkí Kāsoló ʻi Hileloti, Tenimaʻake. ʻOua naʻa hiki hano tatau.

  • Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga ʻa Pitá, ko e hā e ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke pehē ne ke mei maʻu ʻi he sio atu e Fakamoʻuí kiate koé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he aʻusia ʻa Pitá ʻa e faikehekehe ʻi hono maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo e ului ki aí?

Fakamatalaʻi ange neongo naʻe maʻu ʻe Pita ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, ka naʻe ʻikai ke ne ului kakato. Ka neongo ia, naʻá ne fakatokangaʻi hono ngaahi vaivaí, hoko ʻo ului kakato, pea līʻoa ʻene moʻuí ke tauhi ki he ʻOtuá mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

  • Ko e hā e ngaahi lēsoni te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Pitá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Luke 22:63–71 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe manukiʻi mo tā ʻa e Fakamoʻuí ʻe he kau taulaʻeiki lahí.

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha ngaahi meʻa te nau lava ʻo fai ʻe lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ului moʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Poupouʻi kinautolu ke fai ha taha ʻo e ngaahi meʻa ʻi heʻenau lisí ʻi he uiké ni.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Luke 22:32. Ko e ului ʻa Pita ki he ongoongoleleí

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo Pita:

“Ko Pita, ʻa e sīpinga fungani ʻo e founga ʻoku ngāue ai e mālohi ʻo e fakauluí ʻi he ngaahi laumālie ʻoku nau talí. Lolotonga e ngāue hotau ʻEikí ʻi he matelié, naʻe maʻu ʻe Pita ha fakamoʻoni, ʻi he Laumālié, ki hono fakalangi ʻo Kalaisí pea mo e palani lahi ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia naʻe ʻia Kalaisí. Naʻá ne pehē, ‘Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí,’ ʻi hono fakaleaʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. (Mātiu 16:13–19.) ʻI he mavahe ʻa e niʻihi kehé, naʻe tuʻu atu ʻa Pita ki muʻa mo e fakapapau fakaeʻaposetoló, ‘ʻOku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.’ (Sione 6:69.) Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita, pea naʻe maʻu ʻene ʻiló ʻi he fakahā.

“Ka naʻe ʻikai ke ului ʻa Pita, koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne hoko ko ha fakatupu foʻou ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka, naʻe fuoloa hili hono maʻu ʻe Pita ha fakamoʻoní, pea ʻi he pō pē naʻe puke pōpula ai ʻa Sīsuú, naʻá ne folofola kia Pita: ‘ʻO ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá.’ (Luke 22:32.) Hili pē iá, pea neongo ʻene fakamoʻoní, naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Pita naʻá ne ʻiloʻi ʻa e Kalaisí. (Luke 22:54–62.) Hili e tutukí, naʻe ʻalu ʻa Pita ʻo taumātaʻu, pea ui mai ia ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú ki he ngāue fakafaifekaú. (Sione 21:1–17.) Faifai ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e Penitekosí ne maʻu e ʻenitaumeni fakalaumālie naʻe talaʻofa maí; naʻe hoko ʻa Pita mo e kau ākonga faivelenga kotoa pē ko e kau fakatupu foʻou ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; naʻa nau ului moʻoni; pea hā e tuʻuloa ʻo ʻenau uluí ʻi heʻenau lavameʻa hokohokó. (Ngāue 3; 4.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 162–63).

Luke 22:32. “ʻO ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ki ho kāingá”

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e uluí:

“Ke malava ʻo fakamālohia hono kāingá—ke tauhi mo tataki e tākanga ʻa e ʻOtuá—naʻe kei fie maʻu pē ke ‘ului’ ʻa e tangata ko ʻeni naʻe muimui ʻia Sīsū he taʻu ʻe tolú, ʻa ia kuo foaki ange e mafai ʻo e lakanga fakaʻaposetolo māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe hoko ko ha faiako mo e fakamoʻoni loto-toʻa ʻo e ongoongolelei faka-Kalisitiané, ʻa ia ko ʻene fakamoʻoní naʻe tupu ai ke fakahā ʻe he ʻEikí ne tāpuekina iá.

“ʻOku fakahaaʻi ʻe he tukupā ʻa Sīsuú ko e ului ko ia naʻá Ne fie maʻu kiate kinautolu ʻe hū ki he puleʻanga ʻo e langí (vakai, Mātiu 18:3) naʻe mahulu ange ia ʻi he ului pē ke fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e fakamoʻoní ko e ʻiloʻi pea ke fakahā. ʻOku fakatukupaaʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau ‘ului,’ ʻa ia ʻoku fie maʻu ke tau fai ia pea ke hoko. Kapau ʻoku fakafalala tāfataha ha niʻihi ʻo kitautolu ki heʻetau ʻilo mo e fakamoʻoni ʻo e ongoongoleleí, ta ʻoku tau ʻi ha tuʻunga tatau mo e Kau ʻAposetolo naʻe fakamonūʻiaʻi kae teʻeki ke kakató ʻa ia naʻe fakatukupaaʻi ʻe Sīsū ke ʻliliú.’ ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ha taha ʻokú ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ka ʻoku ʻikai te ne ngāueʻi ia koeʻuhí ke ne ului. …

“Ko e taimi ʻeni ke tau takitaha ngāue ai ki heʻetau ului fakatāutahá, ki he hoko ko e meʻa ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau hoko ki aí” (“The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 33).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi he ului ki he ongoongoleleí ke fakamālohia e niʻihi kehé:

“He ʻikai te ke lava ʻo hiki hake ha tokotaha kehe kae ʻoua ke ke tuʻu ʻi ha feituʻu ʻoku māʻolunga ange ʻi he feituʻu ʻokú ne tuʻu aí. Kuo pau ke ke fakapapauʻi, kapau te ke fakahaofi ʻa e tangatá, ʻokú ke tā ʻa e sīpinga ʻo e meʻa te ke fie maʻu ke ne hoko ki aí” (“Stand Ye in Holy Places,” Ensign, Oct. 2008, 47).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e fakamoʻoní mo e uluí, pea mo hona faikehekehé, ʻi heʻene lea he konifelenisi lahí ko e “Ului ki he ʻEikí” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 106–9).

Luke 22:44. “Ko ʻene tautaʻá ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe fakaesino, fakaʻatamai mo fakalaumālie e mamahi ʻa e Fakamoʻuí:

“Naʻe ʻikai ko e mamahi fakaesinó, pe mamahi fakaeloto ʻataʻatā pē, naʻe fakatupu ai ke Ne mamahi lahi peheé, ʻo tafe ai ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa ʻo e kilí; ka ko ha mamahi fakalaumālie ʻo e lotó, ko e ʻOtuá pē naʻá Ne lava ke fouá. Ka neongo e lahi hono mālohi fakaesino pe fakaʻatamai ke kātakí, ne ʻikai ha tangata te ne lava ʻo mamahi pehē; he naʻe mei moʻulaloa hono sino fakaetangatá, … [ʻo tupu] ai e maté pea talitali lelei e fakaʻauhá. Naʻe aʻusia pea ikunaʻi ʻe Kalaisi ʻi he houa ko ia ʻo e mamahí, ʻa e meʻa fakalilifu kotoa pē ʻe lava ke fai ʻe Sētané, ‘ko e pilinisi ʻo e māmaní’” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 613).

Luke 22:62.. “Pea ʻalu ki tuʻa ʻa Pita, ʻo tangi mamahi”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī te tau lava ʻo fai ha ngaahi fehalaaki hangē ko Pitá, ka ʻe lava ʻo fakamolemoleʻi kitautolu mei he ngaahi fehalaaki ko iá ʻi he fakatomalá:

“Naʻe pehē ʻe Pita, ʻi hono fakapapauʻi ʻene tauhi mateakí, loto fakapapaú, mo ʻene vilitakí, he ʻikai ke ne teitei fakaʻikaiʻi. Ka naʻe ikunaʻi ia ʻe heʻene manavahē ki he tangatá mo e vaivai hono kakanó, pea ʻi he malumalu ʻo e mālohi ʻo hono tukuakiʻí, naʻe mole ʻene fakapapaú. …

“ʻI heʻeku lau e fakamatalá ni ʻoku ou ʻofa kia Pita. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau hangē ko iá. ʻOku tau tukupā ʻetau moʻui mateakí; ʻoku tau fakapapauʻi ʻetau loto moʻoni ke hoko lototoʻá; ʻoku tau fakahā, taimi ʻe niʻihi ʻi he kakaí, te tau fai e meʻa ʻoku totonú neongo pe ko e hā ʻe hoko maí, te tau tuʻu ʻi he moʻoní, te tau tauhi totonu kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.

“Pea ʻi he kamata ʻa e fakamālohí. Taimi ʻe niʻihi ko ha ngaahi fakamālohi fakasōsiale ʻeni. Taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi uʻa fakataautaha kinautolu. Taimi ʻe niʻihi ko ha ngaahi taumuʻa loi kinautolu. ʻOku ʻi ai e vaivai ʻo e lotó. ʻOku ʻi ai e fakamolū ʻo e mapuleʻi kitá. ʻOku ʻi ai e tukuloló. Pea ʻoku ʻi ai leva ʻa e loto-mamahí, tukuakiʻi pē kitá, mo e loʻimata ʻo e fakaʻiseʻisá. …

“… ʻI hono fakatokangaʻi ʻene fehalākí, fakatomala mei hono ngaahi vaivaí, naʻe tafoki ʻa [Pita] pea hoko ko ha leʻo mālohi ʻi hono fakamoʻoniʻi e ʻEiki kuo toetuʻú. Naʻá ne liʻoa, ko e ʻaposetolo fuoloa tahá, e toenga ʻo ʻene moʻuí ke fakamoʻoni ki he misiona, pekia, mo e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtua moʻuí. …

“… Naʻe fai e ngaahi ngāue lalahi ko ʻení mo ha ngaahi meʻa lahi ange naʻe ʻikai fakamatalaʻi, ʻe Pita naʻe tuʻo taha ʻene fakaʻikaiʻi pea mamahí, pea tuʻu hake leva mei he loto-mamahi ko iá ke paotoloaki e ngāue ʻa e Fakamoʻuí. …

“Ko ʻeni, kapau ʻoku ʻi ai ha taha … kuó ne fakaʻikaiʻi ʻa e tuí ʻi he leá pe ngāué, ʻoku ou lotua ke ke maʻu ʻa e fakafiemālié mo e fakapapaú mei he sīpinga ʻa Pitá, ʻa ia neongo naʻá ne fononga fakaʻaho mo Sīsū, naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻi ha houa ʻo e faingataʻá ʻa e ʻEikí mo e fakamoʻoni fakatouʻosi naʻá ne maʻu ʻi hono lotó. Ka naʻá ne tuʻu hake mei he meʻá ni, pea hoko ko ha tokotaha maluʻi mo ha taukapo mālohi. Ko ia, ʻoku ʻi ai foki ha founga ke ke tafoki ai, pea tānaki atu ho mālohí mo e tuí ki he mālohi mo e tui ʻa e niʻihi kehé ʻi hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (“And Peter Went Out and Wept Bitterly,” Ensign, May 1979, 65–67).

Paaki