Laipelí
Talateu ki he Tohi Hono Ua ʻa Sioné


Talateu ki he Tohi Hono Ua ʻa Sioné

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sione ʻi heʻene Tohi Hono Uá ʻa e hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi ivi tākiekina ʻo e hē mei he moʻoní ʻi he Siasí. ʻI he taimi tatau, naʻá ne toe fakahā foki ʻa e fiefia ki he kāingalotu ʻo e Siasí naʻe kei mālohi mo mateaki ki he ongoongoleleí (vakai, 2 Sione 1:4). ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi lea ko ʻení ʻa e fiefia mo e loto houngaʻia ʻoku ongoʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí maʻanautolu ʻoku kei tui faivelenga ki he ʻEikí. ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e 2 Sione, ʻe lava ke fakamālohia kinautolu ʻaki e fakamanatu ʻa Sione ke mou feʻofaʻakí, talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea nofo faivelenga ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí.

Ko hai naʻá ne hiki e tohí ni?

Naʻe ui ʻe he tokotaha faʻu tohí ia “ko e motuʻa” (2 Sione 1:1), pea ʻoku pehē ʻe he tukufakaholó naʻe tohi ʻe Sione, ko e taha ʻo e fuofua Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e tohi ko ʻení (vakai, Bible Dictionary, “John, Epistles of”).

Ko e fē taimi mo e feituʻu naʻe tohi aí?

ʻOku ʻikai ʻiloʻi pau e taimi mo e feituʻu ne tohi ai e 2 Sioné.

Kapau ʻoku tonu e tukufakaholo ʻo e nofo fuoloa ʻa Sione ʻi ʻEfesoó, naʻá ne mei lava ʻo fai e tohí ni mei ai ʻi he vahaʻa ʻo e T.S. 70 mo e 100.

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai hono hikí pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe hiki ʻa e Tohi hono Ua ʻa Sioné ki he “fineʻeiki kuo fili mo ʻene fānaú” (2 Sione 1:1). ʻOku ʻikai ʻiloʻi pe naʻe lea ʻa Sione ki hono fāmilí pe kulupu pau ʻe taha ʻo e kakaí pe naʻe lea ki he Siasí fakakātoa ʻi he lea fakatātā.

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mahalo ko e 2 mo e 3 Sione ko ha ngaahi tohi ia naʻe fai ʻe Sione ki he kau mēmipa ʻo hono fāmili ofí (vakai, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:409–10, 412–14).

Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku ʻuhinga moʻoni e “fineʻeiki kuo filí” ki ha haʻofanga faka-Kalisitiane (vakai, 2 Sione 1:13). Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he siasí ko e fakaefefine, pea naʻe angamaheni ke ʻuhinga ki he Siasí ko ha fefine (vakai, ʻEfesō 5:25–27, 32; Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Fakahā 12:1–3, 7 [ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá]; Fakahā 19:7–8).

Hangē ko e 1 Sioné, ʻoku mahino ne fai ʻe Sione e tohi ko ʻení ke tali ki he ngaahi akonaki hala ko ia naʻe ʻikai haʻu moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ʻi he kakanó. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tali e kāingalotu ne nau akoʻi naʻe ʻikai maʻu ʻe Kalaisi ha sino fakamatelié ki ha fale ʻa ha taha pe ha haʻofanga (vakai, 2 Sione 1:7–10).

Ko e hā ha ngaahi fōtunga makehe ʻo e tohí ni?

Naʻe fakatokanga ʻa Sione ʻi he tohi ko ʻení fekauʻaki mo e kau akonaki loi naʻe hū mai ki he Siasí. Naʻá ne faleʻi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke ʻoua te nau tokanga pe feohi mo e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení.

Fokotuʻutuʻú

2 Sione 1 Ko e fakamanatu ʻe Sione ki he Siasí ʻa e fekau ke feʻofaʻakí. ʻOkú ne fakatokanga telia e kau akonaki loi mo kākā ʻi he Siasí pea faleʻi e kau mēmipa ʻo e Siasí ke ʻoua naʻa fakaʻatā ke nau kei nofo ʻi he haʻofangá.

Paaki