Laipelí
Lēsoni 40: Maʻake 9:30–50


Lēsoni 40

Maʻake 9:30–50

Talateú

Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá e panaki mai ʻa ʻEne pekiá mo e Toetuʻú pea akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e tokotaha ʻe maʻolunga taha ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne fakatokanga ki he nunuʻa ʻo hono tataki e niʻihi kehé ke faiangahalá mo fakahinohinoʻi ʻEne kau ākongá ke fakamavaheʻi kinautolu mei he ngaahi ivi tākiekina te ne tataki kinautolu ki he angahalá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Maʻake 9:30–37

Ko e tomuʻa fakahā ʻe Sīsū ʻEne pekiá mo e Toetuʻú pea akoʻi fekauʻaki mo e tokotaha ʻe maʻolunga taha ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá

ʻOmi ki he kalasí ha meʻa ʻoku namu mālohi ʻe ʻilo ʻe he kau akó (hangē ko ha foʻi moli pe onioni toki hifi, pe foʻi mā foʻou). Kimuʻa e kalasí, tuku e meʻá ʻi he loki akó ke ʻoua ʻe sio ki ai e kau akó.

Kamata e lēsoní ʻaki hono ʻeke ange ki he kau akó pe ne nau fakatokangaʻi ha nanamu foʻou ʻi heʻenau hū atu ki he loki akó.

  • Ko e hā ha meʻa, kapau naʻe ʻi ai, naʻe tākiekina ai koe ʻe he ʻalaha ko ʻení ke ke fakakaukau ki ai pe fai ʻi hoʻo fakatokangaʻi pē iá?

Fakamahinoʻi ange te tau lava ʻo tākiekina e ngaahi fakakaukau mo e ʻulungaanga ʻo e niʻihi kehé, ʻo hangē pē ko e lava ʻe he ʻalahá ʻo takiekina kitautolú. Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi he Maʻake 9:30–50 ʻe lava ʻo tokoni ke nau fakakaukau ki honau ivi tākiekina ʻi he feinga ʻa e niʻihi kehé ke muimui ki he Fakamoʻuí pea mo e ivi tākiekina ʻa e niʻihi kehé ʻiate kinautolú.

Fakamatalaʻi ange, naʻe fononga ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá ʻi Kāleli hili hono kapusi ha laumālie ʻuli mei ha talavou (vakai, Maʻake 9:17–29), . Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 9:31–32. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e ngaahi meʻa naʻe hoko naʻe kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa naʻe kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi fakanounou e Maʻake 9:33–37 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻi he haʻu ʻa Sīsū ki Kāpaneumé, naʻá Ne akoʻi ʻEne kau ākongá fekauʻaki mo e tokotaha ʻe maʻolunga taha ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne fakahinohinoʻi foki kinautolu ke tali ki he Siasí ʻa e kakai ʻoku fakavaivaiʻi kinautolu ʻo hangē ko e fānaú pea mo tali Iá (vakai, Joseph Smith Translation, Maʻake 9:34 – 35 []). (Fakatokangaʻi ange: ʻE aleaʻi lahi ange ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi he lēsoni ki he Maʻake 10.)

Maʻake 9:38–50

Ko e fakatokanga mai ʻa Sīsū ki hono takiekina e niʻihi kehé ki he faiangahalá mo e ʻikai fakamavaheʻi kita mei he ngaahi tākiekina koví

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 9:38. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e tūkunga naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ki he Fakamoʻuí.

  • Ko e hā naʻe lipooti ʻe Sione ki he Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange naʻe taʻofi ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e tangatá ni mei hono kapusi ki tuʻa e kau tēvoló koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha hoa fononga ia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka neongo ia, naʻe fakahā ange ʻe he Fakamoʻuí ke ʻoua te nau taʻofi ʻa e tangatá (‘o fakahaaʻi ai ko ha tangata angatonu naʻá ne maʻu ʻa e mafai) pea akoʻi ange ʻe fakapaleʻi e kakai ʻoku tokoni ki Heʻene kau fakafofongá (vakai, Maʻake 9:39–41).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 9:42. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e fakahalaʻi ʻi he tūkunga ko ʻení ke tākiekina e niʻihi kehé ke tūkia, ke takihalaʻi pe tākiekina ha taha ke faiangahala pe liʻaki ʻenau tuí.

  • Ko e hā e haʻofanga kakai naʻe fakatokanga ki ai e Fakamoʻuí ki hono takiekina ki he angahalá? (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ko e “fānau īkí ʻa ia ʻoku tui ʻi he [Sīsū]” ʻoku kau ai ʻa kinautolu ʻoku foʻou ki he Siasí, hangē ko e toʻu tupú mo e kau papi ului foʻoú, pea pehē ki Heʻene kau ākonga loto-fakatōkilalo, falalaʻanga ʻi ha faʻahinga taʻu pē .)

  • Ko e hā e fakatokanga ʻa Sīsū ki hono takiekina ʻEne kau ākongá ke faiangahalá? (Naʻá Ne pehē ʻe lelei ange ke mate ʻi hano foua e mamahi lahi mo e fakamavahe mei he ʻOtuá ʻa ia te tau aʻusia ʻo kapau te tau tākiekina e niʻihi kehé ki he angahalá.)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 42? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE ʻekea meiate kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kapau te tau tākiekina e kakai ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí ki he angahalá.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ala tākiekina ai ʻe ha taha ʻa e kakai ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí ki he angahalá?

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻa e meʻa ʻoku ʻalaha ʻi he loki akó pea mo e foʻi moʻoni ko ia ʻoku tau maʻu ha ivi tākiekina lelei pe kovi ʻi he niʻihi kehé ʻo hangē ko ha meʻa ʻoku ʻalaha. Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki honau ivi tākiekina ʻi he kakai ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí.

Ke teuteuʻi e kau akó ke ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, kole ki ha taha fie tokoni ʻoku tui sū mo e tepi ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí. Fakahinohinoʻi e tokotaha akó ke vete pea toe haʻi ha taha ʻo hono suú ʻo fakaʻaongaʻi pē nima ʻe taha. Lolotonga e feinga ʻa e tokotaha akó ke fai ʻení, ʻeke ange ki he kalasí:

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa te ke aʻusia kapau ʻe mole ha taha ʻo ho ongo nimá?

  • Ko e hā nai ha meʻa, kapau ʻoku ʻi ai, ʻe ʻaonga ke mole ai ho nimá?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ui hono toʻo fakaʻaufuli ʻo ha konga ʻo e sinó ko e tuʻusi pea ʻe lava pē ke fakahoko ia kapau ʻoku lavea, pala, pe mahakiʻia lahi ha konga ʻo e sinó. Neongo ʻe lava ke mamahi mo faingataʻa hono tuʻusí mo hono fakaakeake ʻamui angé, ʻe lava ke taʻofi ʻe he founga ko ʻení e mafola ʻa e palá ki he toenga ʻo e sinó mo fakatupu ha lavea lahi ange pe mate.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 9:43. Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e taimi ʻe lelei ange ai ke mole ha nima ʻe taha ʻi hono tauhi fakatouʻosí.

  • Ko e fē ha taimi ʻe lelei ange ai ke mole ʻa e nima ʻe taha ʻi hono tauhi fakatouʻosí?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku totonu ke tau tali moʻoni ʻa e akonaki ko ʻení pea tuʻusi ha nima kuó ne “fakaʻitaʻi,” pe tākiekina kitautolu ki he faiangahalá? (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻoku totonu ke tuʻusi moʻoni ʻe he kakaí honau nimá. Ka, naʻá Ne fakaʻaongaʻi ha heliaki ke fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e meʻa naʻá Ne akoʻí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne tā ha fakatātā ʻo ha tokotaha ʻi he palakipoé. Lolotonga tā fakatātā ʻa e tokotaha akó, fakamatalaʻi ange ʻe lava ke fakatupulaki ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita e Maʻake 9:43–48 ʻa ʻetau mahino ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he potufolofola ko ʻení. ʻOku tau ako ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí e nimá, vaʻé mo e matá ke fakataipe e ngaahi ivi tākiekina ʻi heʻetau moʻuí te ne lava ʻo tataki kitautolu ki he angahalá. Fakahinohinoʻi ʻa e tokotaha ako ʻoku tā fakatātā ʻi he palakipoé ke siakaleʻi ha nima, vaʻe mo ha mata ʻi he fakatātā naʻá ne taá. Hili iá fakaafeʻi leva ʻa e tokotaha akó ke foki ki hono nofoʻangá.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi hono lau leʻolahi e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Maʻake 9:40–48 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). Kole ki he kalasí ke muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fakatatau ʻe he Fakamoʻuí ki ha nima, vaʻe, mo ha mata kuó ne “fakahalaʻi” ha taha, pe tākiekina ha taha ki he angahalá. Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea moʻuí ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Maʻake 9:40–41, 43 ki he moʻui taʻengatá.

  • Fakatatau ki he liliu ko ʻení, ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakaʻita ʻa e nimá, vaʻé, mo e matá? (ʻOku fakafofongaʻi ʻe he nimá ʻa e kau mēmipa hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaʻé ʻa e kakai ʻoku tau sio ki ai ko ha sīpinga ʻo e founga ke fakakaukau mo ngāue aí, pea fakafofongaʻi ʻe he matá hotau kau takí.)

Fakahingoa e ngaahi konga ko ʻení ʻaki ʻenau ngaahi fakaʻuhingá ʻi he fakatātā naʻe tā ʻe he tokotaha akó ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau fai ki he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoni, pe ngaahi tākiekina ʻokú ne tataki kitautolu ki he angahalá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe tatau ai hono fakamavaheʻi kitautolu mei he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoní ki hono tuʻusi ha nima pe vaʻé?

  • Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau ʻoku ʻikai ke tau fakamavaheʻi kitautolu mei he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoni? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha moʻoni tatau mo ʻení: ʻOku lelei ange ke fakamavaheʻi kitautolu mei he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoní ʻi hono fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻOtuá. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Uolotā F. Konisālesi ʻo e Kau Fitungofulú: Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki ha ngaahi ivi tākiekina kehe ʻoku totonu ke tau mavahe mei ai.

ʻĪmisi
ʻEletā Walter F. González

“ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e tuʻusi pehení ki hotau kaungāmeʻá ka ki he meʻa kotoa pē ʻokú ne tākiekina kitautolu ki he koví, hangē ko e ngaahi polokalama televīsoné, ngaahi tuʻasila he ʻInitanetí, heleʻuhilá, ngaahi tohí, vaʻinga pe mūsika ʻoku taʻefeʻungá. ʻE tokoni ʻa hono tohitongi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi hotau lotó ke tau matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahi ke tukulolo ki he ngaahi tākiekina koví” (“Ko e Taimí Pē ʻEni,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2007, 55).

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa te tau foua ʻi heʻetau mavahe mei he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoní?

  • Te tau ʻilo fēfē ʻa e founga totonu ke tau mavahe ai mei he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoní?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻetau mavahe mei he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoní ke tau taʻefakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, fakamalaʻiaʻi e niʻihi kehé, pe ʻikai ke fie feohi mo e kakai ʻoku ʻikai ko ha kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí. Ka, ʻoku totonu ke tau mavahe, pe fakaʻehiʻehi mei he feohi vāofi mo e kakai te tau tataki kitautolu ki he angahalá. Neongo he ʻikai lava ke tau toʻo pe fakaʻehiʻehi mei he ivi tākiekina kotoa pē te ne taki kitautolu ki he angahalá, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau feinga ke mavahe mei ha faʻahinga ivi tākiekina kovi pē te tau lava pea ʻi heʻetau feinga ke fakatupulaki ʻa e mapuleʻi kitá ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ivi tākiekina he ʻikai ke tau lava ʻo toʻo kakató.

Ke tokoni ke mahino lahi ange ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí. Fakahinohinoʻi e tokotaha ako takitaha ke lau leʻolahi ha taha ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení pea fai e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo iá ki he kalasí. Fakaafeʻi e kalasí ke tali e ngaahi fehuʻí ʻo fakatefito ʻi he moʻoni ʻoku ʻiloʻi ʻi he Maʻake 9:43–48.

Tūkunga 1. ʻOku ʻi ai haʻaku kaungāmeʻa ʻoku nau faʻa poupouʻi au ke kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻokú ne maumauʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ʻoku ou tui ʻe lava ke u hoko ko ha tākiekina lelei kiate kinautolu kapau te u hokohoko atu ke feohi mo kinautolu.

  • He ʻikai mole nai meiate au ʻeku malava ke tākiekina e kaungāmeʻa ko ʻení ki he leleí kapau te u mavahe meiate kinautolu? Ko e hā ha faʻahinga vā fetuʻutaki ʻoku totonu ke u maʻu mo kinautolu?

  • Ko e hā ʻoku totonu ke u lea ʻaki mo fai ke fakamavaheʻi fakalelei ai au mei he kaungāmeʻa ko ʻení?

Tūkunga 2. Kuó u manako ʻi ha kautaha manakoa ʻi ha taʻu lahi. Kuo nau poupouʻi ʻi he niʻihi ʻo ʻenau hiva mo e ʻinitaviu kimuí ni maí ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e fakakaukau ʻoku fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí.

  • Ko e mūsika pē ia mo e ngaahi lea, ʻikai ko ia? Ko e hā leva e fakatuʻutāmaki ʻo e hokohoko atu ai ke fanongo ki heʻenau hivá mo muimuiʻi kinautolu ʻi he mītia fakasōsialé?

Fakamālō ki he ongo fie tokoní, pea fakaafeʻi kinaua ke foki ki hona nofoʻangá. Fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Neongo ʻe faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ʻa e mavahe mei he ngaahi ivi tākiekina ʻokú ne tataki kitautolu ki he angahalá, ka ko e hā te tau lava ʻo maʻu ʻi he feilaulau ko ʻení? (Ko e ngaahi tāpuaki lahi, kau ai ʻa e moʻui taʻengatá.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e totongi ko ʻení mo ha faʻahinga feilaulau?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke fili ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ke mavahe mei he ngaahi tākiekina taʻe māʻoniʻoní? (Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua ʻe vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha pe fakafoʻituitui.) Ko e hā naʻe faingataʻa fekauʻaki mo e mavahe mei he ivi tākiekina ko iá? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe maʻu mei hono fai iá?

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi ivi tākiekina ʻi heʻenau moʻuí ʻe lava ke ne tataki kinautolu ki he angahalá. Fakaafeʻi kinautolu ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e founga te nau mavahe ai mei he ngaahi ivi tākiekina ko ʻení.

Fakamatalaʻi fakanounou e Maʻake 9:49–50 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ke nau tauhi ha vā fetuʻutaki melino ʻiate kinautolu.

Fakaʻosi ʻaki hono poupouʻi e kau akó ke ngāue ʻo fakatatau ki ha ngaahi ueʻi naʻa nau maʻu lolotonga e lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Maʻake 9:31. “Ko e Foha ʻo e tangatá”

Ko e “Foha ʻo e tangatá” “ko e huafa ia naʻe ngāue ʻaki ʻe Sīsū [Kalaisi] ʻi heʻene folofola ʻo kau pē kiate Iá (Luke 9:22; 21:36). ʻOku ʻuhinga ia ki he Foha ʻo e Tangata ʻo e Māʻoniʻoni. Ko e Tangata ʻo e Māʻoniʻoní ko e taha ia ʻo e ngaahi huafa ʻo e ʻOtua ko e Tamaí. Ko e taimi ko ia naʻe ui ai ʻe Sīsū Ia ko e Foha ʻo e Tangatá, ko haʻane fakahā fakahāhā ia ʻa ʻEne fetuʻutaki fakalangi pea mo e Tamaí. ʻOku lahi hono faʻa ngāue ʻaki ʻa e huafa ko ʻení ʻi he Ngaahi Kosipelí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo fakapapauʻi ʻa e ʻuhinga makehe mo e toputapu ʻo e huafa ko ʻeni ʻo e Fakamoʻuí (T&F 45:39; 49:6, 22; 58:65; Mōsese 6:57)” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Foha ʻo e Tangatá,” scriptures.lds.org).

Maʻake 9:38–40. Ko e tangata naʻá ne kapusi ki tuʻa ʻa e kau tēvoló ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe hohaʻa e ʻAposetolo ko Sioné fekauʻaki mo e tangata naʻá ne kapusi ki tuʻa e kau tēvoló ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí mahalo koeʻuhí ko e tangatá “naʻe ʻikai ko ha taha ʻo e kau ākonga ne fononga, kai, mohe, pea fetalanoaʻaki maʻu pē mo e ʻEikí. ʻOku fakamatala ki ai ʻa Luke: ‘He ʻoku ʻikai ke muimui ia mo kimautolu’; ʻoku ʻuhinga ia, ʻoku ʻikai ko ha taha ia ʻo homau kaungā fonongá. Ka ʻoku mahino mei he tali ʻa e ʻEikí ko ha mēmipa ia ʻo e puleʻangá, ko ha pule fakalao naʻe ngāue ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e mālohi ʻo e tuí. Ko e ʻikai pē ke ʻiloʻi ʻe Sione ʻa ia naʻe mahalo hala ʻoku ʻikai haʻane mafai pe naʻe hala e mahalo ʻa Sioné naʻe fakangatangata pē ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mālohi ke kapusi ki tuʻa e kau tēvoló pea ʻikai ke ne foaki ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga kotoa pē. ʻOku malava pē ko e tokotaha naʻá ne kapusi ki tuʻa e kau tēvoló ko ha fitungofulu. ʻOku ʻikai ha lekooti ʻo e Fuakava Foʻoú ki hono uiuiʻi ʻo e kōlomu ʻuluaki ʻo e kau fitungofulú, ka ʻi he ui ʻe Sīsū (ʻi ha ʻaho kimui ange) ha kōlomu hono ua ʻo e kau fitungofulú ki he ngāue fakafaifekaú, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke kapusi ki tuʻa ʻa e kau tēvoló. (Luke 10:1–20.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1965–73), 1:417).

“Naʻe fakapapauʻi kia Sione mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he tali ʻa e Fakamoʻuí kia Sioné, naʻe lekooti ʻi he Maʻake 9:40, ko ha ākonga naʻe maʻu mafai ʻa e tangatá, neongo ʻoku ʻikai ko ha ʻAposetolo” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 125).

Maʻake 9:42. “ʻOku lelei hake kiate ia ʻo ka ne taupungaʻi ʻaki ia ʻa e maka momosi ʻi hono kiá”

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Maʻake 9:42:

“ʻOku siʻi ha ngaahi hia ʻoku lahi mo fulikivanu ʻo hangē ko hono akoʻi hala ʻo e tokāteliné mo hono tataki ʻa e ngaahi laumālié ke mamaʻo mei he ʻOtuá mo e fakamoʻuí. … Kapau ko e fiefia taʻengatá ʻa e pale ʻoku foaki kiate kinautolu ʻoku nau akoʻi ʻa e moʻoní ke fakamoʻui ʻa e ngaahi laumālié, meʻa ní ʻe ʻikai ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline halá mo tataki ʻa e ngaahi laumālié ki he malaʻiá ʻa e nunuʻa ko e tautea taʻengatá? (T&F 18:10–16.)

“… ʻOku lelei ange ke mate pea taʻofi mei he ngaahi tāpuaki ʻo e hokohoko atu e moʻui fakamatelié ʻi he moʻui mo tataki e ngaahi laumālié mei he moʻoní, ʻo maʻu ai ʻa e malaʻia taʻengatá kiate kita” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:420).

Maʻake 9:43–48. Ko ʻetau mavahe mei he ngaahi ivi tākiekina te ne tataki kitautolu ki he angahalá

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he taimi ʻoku totonu ke tau mavahe ai meiate kinautolu te nau tataki kitautolu ki he angahalá:

“Ko hai te ke fili ke feohi mo iá?

“Te ke feohi mo ha kakai lelei tokolahi ʻoku nau tui mo kinautolu ki he ʻOtuá. ʻE tatau ai pē pe ko e kakai Siu, Katolika, Palotisani, pe Musilimi, ka ʻoku ʻilo ʻe he kakai tuí ʻoku ʻi ai ha moʻoni taupotu. …

“Te ke toe maheni foki mo ha kakai ʻi hoʻo fonongaʻia ʻa e moʻuí, ʻoku ʻikai ke nau tui ki he ʻOtuá. Ko hanau tokolahi kuo teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e moʻoni fakalangí pea ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ke kumi ai iá. Ka ko kimoutolu ko e toʻu tupu ʻo e tukufakaholo fakaʻeiʻeikí ʻoku ō mai ke fakahaofi kinautolú. …

“Tokanga ʻi hoʻomou feohi mo e kakai taʻetuí he ʻe lava ke ʻi ai hanau tokosiʻi ʻoku ʻikai ke nau fuʻu tokanga ke mou lelei (vakai, T&F 1:16; 89:4). Ko e taimi pē te ke fakatokangaʻi ai ʻa e meʻa ko iá, hola vave mo fakaʻaufuli meiate kinautolu (vakai, 1 Tīmote 6:5–6, 11)” (“Ko e Hā Te ke Filí?” Ensign, Jan. 2015, 33, pe Liahona, Sānuali 2015, 21).

Maʻake 9:43–48. Ko e ʻalu “ki helí … ʻa ia ʻoku ʻikai mate ai honau ʻuangá, pea ʻikai faʻa tamateʻi ʻa e afí”

Ko e foʻi lea ko e heli ʻi he Maʻake 9:43, 45, 47 ko ha liliu ia ʻo e foʻi lea gehenna, ko e faka-Kalisi ʻo e lea faka-Hepelū ko e ge hinnom, ʻoku ʻuhinga ko e “teleʻa ʻo Henomí.” ʻI he teleʻa loloto ko ʻeni ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo Selusalemá, “naʻe ʻohake ʻe he kau Siu tauhi-tamapuá ʻenau fānaú [ko e feilaulau] ki he [ʻotua fakahītení] ko Moloké (2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 28:3; 33:6; Selemaia 7:31; 19:2–6)” (Bible Dictionary, “Hell”). Hili hono fakaʻosi ʻe he Tuʻi ko Sosaiá ʻa e founga ko ʻení, naʻe fakaʻaongaʻi e teleʻá “ko ha feituʻu ke tutu ai e veve ʻa e koló (2 Ngaahi Tuʻi 23:10) pea ʻi he founga ko iá naʻe hoko ai ko ha fakataipe ʻo e feituʻu ʻo e mamahí (Mātiu 5:22, 29–30; 10:28; 18:9; 23:15, 33; Maʻake 9:43, 45, 47; Luke 12:5; Sēmisi 3:6). Mahalo ʻoku tupu ʻa e ngaahi fakamatala ki he ‘afi ʻo helí’ koeʻuhí ko e fakakaukau ʻa e tangatá ki he vela taʻe ʻosi ko ʻení pea heliaki ki he mamahi ʻa kinautolu ʻoku nau loto fiemālie ke talangataʻa ki he ʻOtuá” (Bible Dictionary, “Hell”).

ʻOku ʻuhinga e Maʻake 9:44, 46 ki he maʻu ʻe he kau angatuʻú ha ʻuanga ʻoku “ʻikai maté.” Ko e ʻuanga ʻe niʻihi ʻoku nau kai ʻa e vevé. ʻOku uesia ʻe he ponú ʻa e sino moʻuí, ʻo tupu ai ha ngaahi mahaki keheke mo e mamahi lahi fau. Ko ia ai, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻuanga ʻoku “ʻikai maté” ʻa e ngaahi manatu mo e tautea ʻo e konisēnisi ʻa e kau angatuʻú te ne fakaʻauha mo fakamamahiʻi hokohoko kinautolu ʻi he moʻui ka hokó.

Paaki