Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Maʻake 10–Luke 4 (ʻIuniti 9)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Maʻake 10Luke 4 (ʻIuniti 9)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteliné, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Maʻake 10Luke 4 (ʻIuniti 9) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha pē e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi he niʻihi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Maʻake 10–16)

ʻI he ako e kau akó kau ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ki he fānau īkí ke haʻu kiate Iá, ne nau ako ai ʻi heʻetau maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻo hangē ko e fānau īkí, te tau mateuteu ke hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻenau laukonga fekauʻaki mo e akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ki he pule kei talavou koloaʻiá, ne nau ako ai ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku teʻeki ke tau fai ʻi heʻetau feinga ke muimui kiate Iá, pea kapau te tau kole ki he ʻEikí, te Ne akoʻi mai e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ke maʻu ai e moʻui taʻengatá. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e foaki ʻe he uitoú ʻa ʻene kihiʻi paʻangá mo hono pani ʻe Mele ʻa e Fakamoʻuí ke ako ʻe he kau akó kapau te tau loto fiemālie ke foaki ʻa ia kotoa pē ʻoku tau maʻú ki he ʻEikí, te Ne tali ʻetau feilaulaú ʻo tatau ai pē pe ʻoku ngali siʻisiʻi ʻi hono fakafehoanaki ki he niʻihi kehé pea ʻoku hōifua ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau foaki hotau lelei tahá kiate Iá.

ʻAho 2 (Luke 1)

Naʻe ako ʻa e kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí ʻe maʻu ʻe Sakalia mo ʻIlisapeti ha foha. Ne nau ako foki naʻe fakahā ʻe Kepaleli kia Mele te ne hoko ko e faʻē ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe ako ʻe he kau akó mei he ngaahi folofolá ni ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻE fakahoko ʻa e folofola ʻa e ʻEikí kuo kuo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi honau taimi totonú. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava ki he ʻOtuá. Kapau te tau feinga faivelenga ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia kuo tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, te Ne lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa lalahi ʻi heʻetau moʻuí.

ʻAho 3 (Luke 2)

ʻI he ako e kau akó fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ne nau ako ai te tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia lahi koeʻuhí naʻe ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Naʻa nau ako foki ʻi heʻetau tokanga ki he ngaahi fakahinohino fakalangí, te tau lava ʻo maʻu haʻatau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, te tau fie vahevahe ʻetau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé. ʻI he ako e kau akó fekauʻaki mo e kei talavou ʻa Sīsuú, naʻa nau ʻilo te tau lava ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú ʻi hono maʻu e potó pea ʻi he tupulaki fakatuʻasino, fakalaumālie mo fakasōsiale.

ʻAho 4 (Luke 3–4)

Naʻe ako ʻa e kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo Sione Papitaiso mo e papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻa nau ako foki ʻo kau ki hono fakahā ʻe Sīsū ʻi Nāsaleti ko Ia ʻa e Mīsaiá. Naʻe ako ʻe he kau akó mei he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻOku fakamavaheʻi ʻe Sīsū Kalaisi e kau māʻoniʻoní mei he kau faiangahalá. Ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe tuku mai ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí pea fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku pōpula fakalaumālié. ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo mātā ha ngaahi mana.

Talateú

ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ha niʻihi ʻo e mamahi ʻa Sīsū Kalaisí ko e konga ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻIkai ngata aí, ʻe mahino ki he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe mamahi ai ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Maʻake 14:10–16:20

Ko e kamata ʻe Sīsū ʻEne Fakaleleí ʻi Heʻene mamahi ʻi Ketesemani koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá; naʻe lavakiʻi Ia ʻe Siutasi ʻIsikaliote pea ʻomi ʻi he ʻao ʻo e kau taki ʻo e kau Siú

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto fakalongolongo pē ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kuó ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai ha taha te ne maʻu ha mahino kiate koe mo e meʻa ʻokú ke fouá?

  • Kuó ke ongoʻi nai he ʻikai lava ke fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahala he kuohilí?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi heʻenau ako e Maʻake 14 ʻe lava ʻo tokoni ki ha taha te ne maʻu e ngaahi ongo ko ʻení.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 14:32–34. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e anga e ongoʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní.

  • Naʻe ongoʻi fēfē e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketesemaní?

Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení he palakipoé: ilifia lahi, mafasia lahi ʻaupito, mamahi lahi ʻaupito.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e ngaahi kupuʻi leá ni ki he mamahi ne aʻusia ʻe Sīsū Kalaisi ko e konga ʻo ʻEne Fakaleleí.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi kupuʻi leá ni ʻo kau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé: Naʻe faingataʻaʻia mo mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue ko Ketesemaní, ko ha konga ʻo ʻEne Fakaleleí.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e tokāteline ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Neal A. Maxwell

“Naʻe kamata ke ‘ilifia lahi’ ʻa Sīsū heʻene faingataʻaʻia ʻi Ketesemaní, (Maʻake 14:33), pe, ʻmanavahē’ mo ‘ʻohovale’ ʻi he lea faka-Kalisí.

“Fakakaukauloto angé, ki he ‘ʻohovale’ ʻa Sihova, ko e Tupuʻanga ʻo e māmani ko ʻení mo e ngaahi māmani kehé! … Naʻe teʻeki ke Ne ʻafioʻi kimuʻa e lahi mo e founga totonu ʻo ha fakalelei. Ko ia, ʻi he taimi naʻe kakato ai ʻa e mamahí, naʻe fuʻu tōtuʻa, ʻo kovi ange ʻi he meʻa naʻe malava ke Ne fakakaukau ki ai ʻi Hono poto makehé! Tā neʻineʻi ke hā mai ha ʻāngelo ke fakamālohia ia! (Vakai, Luke 22:43.)

“Naʻe taulōfuʻu ʻa e mafatukituki fakakātoa ʻo e ngaahi angahala fakamatelié—ʻo e kuo hilí, lolotongá, pea mo e kahaʻú—ʻi he Laumālie haohaoa, taʻe ha angahala, pea mo pelepelengesi ko iá! Naʻe kau foki ʻi hono fikaʻi ʻo e Fakalelei fakamamahí ʻa e ngaahi faingataʻaʻiá mo e mahamahakí kotoa. (Vakai, ʻAlamā 7:11–12; ʻĪsaia 53:3–5; Mātiu 8:17.) …

ʻI he tumutumu ʻo e faingataʻá ni, naʻá Ne ʻamanaki atu nai ki ha fakahaofi ʻi he ngoué? ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Ko ʻEne mamahí—ʻo hangē ko ia naʻe hokó, naʻe hulufau ʻo taʻe fakangatangata ʻene liuliungá—ne pā mai ai ʻEne tangi leʻolahi fakaʻosi ʻi he kolosí, pea ko ha tangi ia ʻo e ongoʻi liʻekina. (Vakai, Mātiu 27:46.) …

“Naʻe hoko ʻa e Fakalelei fakaofo mo nāunauʻiá ko e ngāue mahuʻinga ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá. Naʻe hoko ia ko e meʻa tefito ne nofotaha ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kotoa pē. Ka naʻe nofotaha ia ʻi he loto talangofua fakalaumālie ʻa Sīsuú!” (“Willilng to Submit,” Ensign, May 1985, 72–73).

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Maʻake 14:35–42. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻEne mamahi hulu faú.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻEne mamahi hulu faú? (Tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe fuʻu faingataʻaʻia lahi ʻa Sīsū ko ia naʻá Ne kole ai pe ʻe malava ke ʻoua te Ne aʻusia ia.)

Hiki ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi … kae lava ke Ne …

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ke tokoni ʻa e ngaahi potufolofola kehé ke mahino kiate kitautolu e mamahi ʻa Sīsū Kalaisí mo e ʻuhinga ʻe loto fiemālie ai ke mamahi koeʻuhí ko kitautolu.

Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ení ʻi he palakipoé: ʻĪsaia 53:3–5 mo e ʻĀlamā 7:11–13. Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi hoa, pea fakaafeʻi kinautolu ke lau fakataha e veesi ko ʻení, ʻo kumi pe ko e hā naʻe mamahi ai ʻa e Fakamoʻuí pea ko e hā e ʻuhinga naʻá Ne mamahi aí. Kole ki he kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá e founga te nau fakakakato ai ʻa e kupuʻi lea ne hiki he palakipoé ʻo fakaʻaongaʻi e meʻa ne nau ako ʻi he ʻĪsaia 53:3–5 mo e ʻĀlamā 7:11–13. (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea tokoniʻi ʻi he ʻĀlamā 7:12 ke fakavavevave ke fai ha tokoni pe tokoniʻi ha taha.)

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke lipooti e founga naʻa nau fakakakato ʻaki e kupuʻi leá. ʻOku totonu ke tatau ʻenau talí mo e ngaahi meʻá ni: Naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi mamahí, faingataʻaʻiá, ʻahiʻahí, mahamahakí, ngaahi vaivaí, mo e lotomamahí koeʻuhí ke Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolú. Naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ke Ne lava ʻo toʻo atu ʻetau ngaahi maumau-fonó. Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe kamata e mamahi ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi Ketesemani pea hokohoko mai ʻo aofangatuku ʻaki hono Tutuki Ia ʻi he kolosí.

  • ʻE tokoni fēfē hono ʻiloʻi e meʻa naʻe mamahi ai e Fakamoʻuí mo e ʻuhinga ʻEne mamahí ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, mamahí, mo e faingataʻá? (Vakai, T&F 45:3–5.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hano tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí ʻi ha taimi ʻo e mamahí, mahamahakí, pe loto-mamahí?

  • Ko e hā ha ngaahi ongo kuó ke aʻusia ʻi hoʻo fakatomala mo ongoʻi hono toʻo (pe tamateʻi) ho ngaahi angahalá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakamatalaʻi fakanounou e Maʻake 14:43–16:20 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe ʻave ʻa Sīsū ki ha hopo taʻe-fakalao ʻi he ʻao ʻo e Sanitaliní (kau taki faka-Siu) pea tautea mate ai. Hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kolosí pea toetuʻú, naʻá Ne hā ki Heʻene Kau ʻAposetoló pea fekauʻi atu ke nau malanga, ʻo palōmesi ange kiate kinautolu ʻe muimui e ngaahi fakaʻilongá ʻiate kinautolu ʻoku tuí. (Fakatokangaʻi ange: Naʻe ʻosi aleaʻi fakaikiiki kimuʻa e pekia, telio mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hono ako ʻe he kau akó e Mātiu 27–28.)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Maʻake 16:15. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, ʻo kumi e fekau ne ʻoange ʻe he ʻEikí ki Heʻene Kau ʻAposetoló.

  • Te ke lava fēfē ʻo tokoni ke fakahoko ʻa e fekau ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ki “māmani kotoa pē” he ʻahó ni pea ʻi he kahaʻú?

Mahalo te ke fie fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi he ʻaho ní.

ʻIuniti Hokó (Luke 5:1–10:37)

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto pe kuo nau fifili nai pe ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá. Fakamatalaʻi ange ʻi heʻenau ako e Luke 5:1–10:37 ʻi he uike ka hoko maí, te nau ako fekauʻaki mo e loto fiemālie ʻa e Fakamoʻuí ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke fakamolemoleʻi ai kinautolú.

Paaki