Laipelí
Lēsoni 146: 2 Pita 1


Lēsoni 146

2 Pita 1

Talateú

Naʻe poupouʻi ʻe Pita e Kāingalotú ke nau feinga ke hangē ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Pita kiate kinautolu ʻe lava ke tokoni ʻa e tupulaki fakalaumālie ko ʻení ke “fokotuʻu maʻu ʻa [honau] ui mo [honau] filí” (2 Pita 1:10). Naʻe toe lea foki ʻa Pita kau ki heʻene aʻusia ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú mo fakamamafaʻi ʻoku ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOtuá ʻa e folofolá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Pita 1:1–11

Ko e akoʻi ʻe Pita e founga ke maʻu ai e natula faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé (“The Will Within,” Ensign, May 1987, 68):

“Ko hotau ngafá ke aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá” (Palesiteni Tōmasi S. Monisoni).

Vahevahe tautau toko ua e kau akó. Fakaafeʻi kinautolu ke lau e lea ʻi he palakipoé pea aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo honau hoá:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Palesiteni Monisoni ke tau aʻusia “hotau tuʻunga lelei tahá”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá?

  • Ko e hā te ne lava ʻo taʻofi kitautolu mei he aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá?

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi ha foʻi moʻoni ʻi heʻenau ako e 2 Pita 1 ʻe lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo e founga ʻe lava ke nau aʻusia ai honau tuʻunga lelei tahá.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 2 Pita 1:1–2 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe tohi ʻa Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasí ne nau ʻosi maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Pita 1:3–4. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Pita ke tokoni ki he Kāingalotú ke tuʻu maʻu ʻi heʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā naʻe akoʻi ʻe Pita ki he Kāingalotú?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “kau ai ʻi he anga ʻo e ʻOtuá”? (veesi 4).

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Pita 1:5–7, ʻo kumi e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisi naʻe fakaafeʻi ʻe Pita e Kāingalotú ke fakatupulakí. Kole ki he kau akó ke lisi ʻi he palakipoé e ngaahi ʻulungaanga ne nau maʻú. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke kumi ʻi ha tikisinale ʻa e ʻuhinga ʻo ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení te nau loto ke mahino lelei angé.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi sīpinga naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga fakalangi ko ʻení. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke lipooti ʻenau ngaahi fakakaukaú ki he kalasí.

Hiki e tefitoʻi moʻoni taʻe-kakato ko ʻení he palakipoé: ʻI heʻetau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga fakalangi ko ʻení ʻiate kitautolú, ʻe lava ke tau …

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Pita 1:8–9. Fakaafeʻi e kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga fakalangi ʻo e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā e tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga fakalangí? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakakakato e fakamatala ʻi he palakipoé koeʻuhí ke peheni: ʻI heʻetau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtuá ʻiate kitautolu peé, te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tokoni ai hono fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtuá ke tau ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Pita 1:10–11. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ha toe tāpuaki kehe ʻe lava ʻo maʻu ʻe kinautolu ʻoku faivelenga ʻi hono fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtuá.

  • Ko e hā e tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku faivelenga ʻi hono fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ke fakatuʻu maʻu homou ui mo homou filí” [veesi 10] ke maʻu ʻi he moʻuí ni e fakapapau ʻa e ʻOtuá te ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻe toe ʻuhinga foki ʻa Pita ki he meʻá ni ko ha “lea moʻoni lahi ʻo e kikité” [2 Pita 1:19. (Vakai foki, T&F 131:5].)

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau faivelenga ai ʻi hono fakatupulaki hotau mālohi fakalangí? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kapau ʻoku tau faivelenga ʻi hono fakatupulaki hotau ivi fakalangí ʻi he moʻuí ni, ʻe lava ke tau maʻu e fakapapau ʻa e ʻOtuá ki he moʻui taʻengatá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻoku tokoni hono fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtuá ke tau ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo teuteuʻi kitautolu ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtua te nau fie fakatupulaki lahi tahá. Kole ange ke nau hiki ha ngāue pau te nau lava ʻo fai ke fakatupulaki e ʻulungaanga ko iá.

2 Pita 1:12–21

Ko e vahevahe ʻe Pita ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo akonaki fekauʻaki mo e folofolá

Fakakaukau ke hiki ʻi he palakipoé e taʻu motuʻa ʻo ha niʻihi ʻo e kau ʻAposetolo lolotongá. Lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ʻoku mau fuʻu motuʻa. ʻOku moʻoni pē ia he ko e toko hiva ʻo kimautolu ʻoku ʻosi hoko honau taʻu 80! Ko hoku taʻu 85 ʻeni” (“Ke Mou Fakalongolongo pea ʻIloʻi ko e ʻOtuá Au” [Church Educational System devotional, Mē 4, 2014], broadcasts.lds.org).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha kakai ʻe niʻihi e taʻu motuʻa ʻo e niʻihi e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló?

  • Te ke tali fēfē ki he fakaanga ʻoku fuʻu motuʻa ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e onopōní ke ola lelei ʻenau ngāué?

Fakaafeʻi e kau akó ʻi he hokohoko atu ʻenau ako ʻa e 2 Pita 1 ke kumi ha foʻi moʻoni fekauʻaki mo e mahuʻinga ange ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi honau taʻu motuʻá.

Fakamatalaʻi ange naʻe vahevahe ʻe Pita ʻi he 2 Pita 1:12–19 ʻene fakamoʻoni naʻe mamata tonu kia Sīsū Kalaisi.

Fakaafeʻi e kalasí ke lau leʻolahi e 2 Pita 1:20–21, pea hili e lau ʻa e kau akó, fakamahinoʻi ange ʻoku fakalea e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e 2 Pita 1:20 ʻo pehē “ʻO tomuʻa ʻilo ʻa ʻeni, ʻoku ʻikai ha kikite ʻi he folofolá ʻe tupu mei he ʻuhinga fakatāutaha ʻa e tangatá.” Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Pita fekauʻaki mo e fatongia ʻo e “kau tangata māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá,” ʻo ʻuhinga ki he kau palōfitá.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Pita fekauʻaki mo e fatongia ʻo e kau palōfitá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻOku maʻu ʻe he kau palōfitá ʻa e folofolá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.) Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Ke tokoni ke mahino ki he kalasí pe ko e hā ʻa e folofola, fakaafeʻi e kau akó ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení:

“[Ko e folofolá ko ha] ngaahi lea ia kuo tohi pe lea ʻaki ʻe he kau tangata māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Folofolá,” scriptures.lds.org; vakai foki, T&F 68:2–4). Kuo ʻosi fakamafaiʻi ha folofola ʻe niʻihi. Ko e ngaahi tohi fakamafaiʻí “ko e fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi tohi toputapu ʻoku ʻiloa, pea lau ʻoku falalaʻanga. ʻOku ui ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ngaahi tohi ko iá ko e ngaahi tohi tapu ʻa e Siasí pea ʻoku kau ki ai ʻa e Fuakava Motuʻa mo e Fuakava Foʻoú, ko e Tohi ʻa Molomona, ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá” [Fakahinohino ki he Folofolá, “Tohi Folofola Fakamafaiʻí,” scriptures.lds.org].)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo ki heʻene fakamoʻoni ʻoku hokohoko atu hono maʻu ʻe he kau palōfitá e folofolá ʻi he kuongá ni.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“[Ko e kau palōfitá] ʻa e polokalama ʻoku folofola mai e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi he folofola ʻo e taimi kuo hilí. Pea ko e founga ia ʻokú Ne lolotonga folofola mai aí ʻo fakafou ʻi he ngaahi akonaki mo e faleʻi ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí mo e kau taki kehe kuo ueʻi fakalaumālié” (“Ongo Founga ʻo e Fetuʻutakí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 84).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ko e sīpinga ʻeni ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ke ʻomi e folofolá ki Heʻene fānaú?

  • ʻOku ʻoatu fēfē ʻe he mahino ʻo e sīpingá ni ha loto falala lahi angé ki he ngaahi folofola kuo lea ʻaki mo tohi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní?

Lau leʻolahi e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau talí ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

  • Ko e fē potufolofola, mei he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá pe mei he kau palōfita ʻo e onopōní, kuó ne tākiekina hoʻo moʻuí? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi he ngaahi potufolofola ko iá?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí. Mahalo te ke fie vahevahe ange foki ha sīpinga ʻo e founga kuo tāpuekina ai koe ʻi he folofolá.

Vakai ki he fakamatala kimuʻa ʻa ʻEletā ʻOakesí, pea fakaafeʻi e kau akó ke fakamoʻoni ki he niʻihi kehé ʻi hono tataki ʻe he Laumālié kau ki he moʻoni ʻo e kau palōfitá mo e folofolá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Pita 1:10. “Ke ʻāsili hoʻomou fai feinga ke fakatuʻu maʻu homou uí mo homou filí”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ke fokotuʻu maʻu e ui mo e fili ʻa ha taha ko hono fakamaʻu hake ia ki he moʻui taʻengatá; ke maʻu e fakapapau taʻefakangatangata ʻo e hakeakiʻi ʻi he langi taupotu taha ʻo e puleʻanga fakasilesitialé … ki muʻa ʻi he ʻaho ʻe hū ai e kau tui faivelengá ki he ʻao fakalangí ke nofo fakataha mo Kalaisi ʻi Hono taloní” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:330–31).

Naʻe akoʻi foki ʻe ʻEletā Makongikī ʻa e meʻá ni:

“Ko e tokotaha kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí, ʻoku feinga mo faingataʻaʻia mo holi ke fai e meʻa ʻoku totonú, neongo ʻene mamaʻo mei he haohaoá ʻi he mouʻí ni; kapau ʻe mole ia mei he moʻui ko ʻení lolotonga ʻene ʻi he hala hangatonu mo lausiʻí, ʻe hoko atu ia ki he pale taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo ʻene Tamaí.

“… Kapau ʻokú ke ʻi he hala ko iá mo vilitaki atu ki muʻa, peá ke mate, he ʻikai te ke teitei mavahe mei he halá. … Ko e meʻa ʻoku totonu ke ke faí ko hoʻo nofo maʻu ʻi he uho ʻo e Siasí pea moʻui ʻo hangē ko e kakai angatonu mo lelei ʻi he Siasí—ʻo tauhi e ngaahi fekaú, totongi hoʻo vahehongofulú, ngāue ʻi he ngaahi houalotu ʻo e Siasí, ʻofa ki he ʻEikí, nofo maʻu ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí. Kapau ʻokú ke ʻi he hala ko iá ʻi he hoko mai ʻa e maté---koeʻuhí ko e taimi ʻeni mo e ʻaho ne filí, ko e tuʻunga ʻahiʻahi ʻangá ʻeni—he ʻikai te ke teitei tō mei ai, pea, ki he ngaahi taumuʻa fakapotopoto kotoa pē, ʻoku tuʻu maʻu ho uí mo ho filí. Ko ʻeni, ʻoku ʻikai ko e ʻuhinga ia ʻo e kupuʻi lea ko iá, ka ko hono olá ʻe tatau ai pē” (“The Probationary Test of Mortality,” Salt Lake Institute of Religion devotional, Jan. 10, 1982, 12–13).

2 Pita 1:19. “Ko ha lea papau ange ʻo e kikité”

ʻOku fakapapauʻi mo fakamahinoʻi ʻe he ngaahi fakahā fakaonopōní e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “lea papau ange ʻo e kikité” (2 Pita 1:19). ʻOku pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:5, “Ko e lea papau ange ʻo e kikité ko hono ʻuhingá ko hono ʻiloʻi ʻe ha tangata kuo fakamaʻu hake ia ki he moʻui taʻengatá, ʻi he fakahā pea mo e laumālie ʻo e kikité, tuʻunga ʻi he mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Toputapú.”

ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa fefine mo e tangata ʻo e Siasí e tāpuaki hono fokotuʻu maʻu e ui pe fili ʻo ha taha, pe maʻu e lea moʻoni lahi ʻo e kikité.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko e kāingalotu ko ia ʻo e Siasí ʻoku līʻoa kakato ki he māʻoniʻoní, moʻui ʻaki e folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau fakapapauʻi [honau] uiuiʻí mo e filí. ʻOku ʻuhinga ia, ʻoku nau maʻu ʻa e lea papau ange ʻo e kikité, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ʻoku fakamaʻu ʻe he ʻEikí honau hakeakiʻí kiate kinautolu lolotonga ʻenau kei ʻi he moʻui ní. Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe Pita ʻa e hala ʻo e māʻoniʻoní ʻa ia kuo pau ke fou ai ʻa e kāingalotú ke fakapapauʻi honau uí mo honau filí pea pehē (ʻuhinga ki heʻene aʻusia ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú mo Sēmisi pea mo Sioné) leva kuo maʻu ʻe he toko tolu ko ʻení e lea papau ange ko ʻeni ʻo e kikité. (2 Pita 1.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 109).

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

“Hili e tui ha tokotaha kia Kalaisi, fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, pea papitaiso ki he fakamolemoleʻi ʻo ʻene ngaahi angahalá pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, (ʻi he hilifaki ʻo e nimá), ʻa ia ko e ʻuluaki Fakafiemālié, pea tuku ke ne hokohoko atu ke fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻi he fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, pea moʻui ʻaki ʻa e folofola kotoa pē ʻa e ʻOtuá, pea he ʻikai fuoloa kuo folofola ʻa e ʻEikí kiate ia, Foha, ʻe hakeakiʻi koe. ʻI he fakamoʻoniʻi kakato ia ʻe he ʻEikí, pea ʻilo ʻoku fakapapau ʻa e tangatá ke tauhi kiate Ia ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki kotoa pē, pea ʻe ʻilo leva ʻe he tangatá ʻoku fakapapauʻi hono uiuiʻí mo e filí, pea ʻe hoko ia ko hono faingamālie ke maʻu ʻa e Fakafiemālie ʻe tahá. …

“Ko hai ʻa e Fakafiemālie ʻe taha ko ʻení? ʻOku ʻikai ko ha toe taha kehe ia mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; … ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tangata e Fakafiemālié fakaʻosi ko ʻení, te ne maʻu e laumālie ʻo Sīsū Kalaisí ke tataki ia, pe hā kiate ia” (ʻi he History of the Church, 3:380–81).

2 Pita 1:20–21. “Kau tangata māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he lelei ʻo e kau taki matuʻotuʻa mo taukei ʻi he ngaahi fakataha alēlea pule ʻo e Siasí:

“ʻOku ʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo hono fakatahaʻi e poto ʻo e Kau Takí ʻoku totonu ke hoko ko ha fakafiemālie kiate kimoutolu. Kuo mau aʻusia e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi lao mo e tuʻutuʻuni kehekehe ki he kakaí, ʻa e loto mamahí, faingataʻá mo e maté ʻi homau ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai ke toe kehe ʻemau moʻuí ʻamautolu.

“Tuku ke u talaatu ʻoku ʻikai ha taha ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ʻe mā pe momou. ʻOku mau takitaha moʻoni pē ʻa e mālohinga. Ko ia ko e taimi ʻoku mau faaitaha ai ʻi ha tuʻutuʻuní, ʻe lava ke mou fiemālie kuo mau talatalaifale fakataha mo fakahoko e tuʻutuʻuni ko iá hili ha lotu lahi mo e fealēleaʻaki lelei ki ai. …

“ʻOku tau kei talavou pē ʻi hotau lotó, pea ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻunuakiʻi ʻEne ngāué ʻi ha ngaahi founga fakaofo” (“Ke Mou Fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá Au” [fakataha lotu ʻa e CES, Mē 4, 2014], broadcast.lds.org).

Paaki