Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí: Mātiu 23:1–26:30 (ʻIuniti 6)


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Mātiu 23:1–26:30 (ʻIuniti 6)

Nāunau Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi tokāteliné, mo e tefitoʻi moʻoni ʻoku ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e Mātiu 23:1–26:30 (ʻiuniti 6) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha niʻihi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e fie maʻu ʻa hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Mātiu 23)

Naʻe ako ʻe he kau akó hono valokiʻi ʻe Sīsū ʻa e kau taki faka-Siú pea ʻiloʻi te tau lava ʻo fili ke talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá neongo ʻoku tau vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau ngāue fakamamata pē. Naʻa nau ʻilo kapau te tau feinga ke hakeakiʻi kitautolu ʻo laka hake ʻi he niʻihi kehé, ʻe tukuhifo kitautolu, pea kapau te tau loto-fakatōkilalo pea tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻe hākeakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Naʻa nau ʻilo ai ko e taimi ʻoku tau feinga ke hoko ʻo maʻa fakalaumālie ʻi lotó, ʻe hāsino mai ia ʻi heʻetau ngaahi filí, pea kapau ʻoku tau loto fiemālie ke tānaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, te tau toki maʻu ʻEne tokangá mo e maluʻí.

ʻAho 2 (Mātiu 24)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻá ni mei he malanga ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí: Kapau te tau tuʻumaʻu pea ʻikai ikunaʻi, ʻe fakamoʻui leva kitautolu. ʻE tānaki mai ʻa e kakai fili ʻa e ʻEikí pea ʻe malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he māmaní kotoa kimuʻa e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Kapau te tau mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí, he ʻikai leva ke kākaaʻi kitautolu. Ko e Tamai Hēvaní pē ʻokú Ne ʻafioʻi e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e Hāʻele ʻAngaua ʻa e Fakamoʻuí. Kapau te tau tokanga ki he ngaahi fakaʻilongá mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te tau toki mateuteu leva ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

ʻAho 3 (Mātiu 25)

Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ki he talanoa fakatātā ʻo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú, he ʻikai lava ke tau kole ʻa e teuteu fakalaumālié mei he niʻihi kehé pea ʻoku tau teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí ʻaki hono fakatupulaki ʻetau fakamoʻoní mo e uluí ʻi he anga māʻoniʻoni fakaʻahó. Ne nau ʻilo foki kuo pau ke tau ako ke ʻilo Ia ka tau mateuteu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí pea moʻui taau ke nofo maʻu ʻi Hono ʻaó. Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako nounou ki he talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití ʻe lava ʻe he manavaheé ʻo taʻofi kitautolu mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e malava kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, pea kapau he ʻikai ke tau fakatupulaki mo fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ki he leleí, ʻe mole leva ia meiate kitautolu.

ʻAho 4 (Mātiu 26:1–30)

Ne ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmāní, ko e taimi ne fanongo ai e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki he folofola ʻa e ʻEikí, ʻoku nau vakaiʻi ʻenau moʻuí takitaha, ke sio pe ko e hā e founga ʻe ʻaonga ai ia kiate kinautolu. Naʻa nau ʻilo ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití ʻa e sino mo e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne feilaulauʻi maʻatautolu pea naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití ke tau manatu ai kiate Ia mo ʻEne Fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá. Naʻa nau ʻilo foki ko e taimi ʻoku tau fakatomala ai pea maʻu ʻa e sakalamenití ʻi he loto moʻoní, ʻe lava ke tau maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi angahalá.

Talateú

Lolotonga ʻenau ʻi he Moʻunga ʻŌlivé, ʻo akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ʻo kau ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí, naʻá Ne fai ange e talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 25:14–30

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá ʻa e talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití

Kimuʻa pea kamata e kalasí, tuku ha koini ʻe nima ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e loki akó pea mo ha koini ʻe ua ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Faʻo leva ha koini kehe ʻe valu ʻi hoʻo kató.

Ke kamata e lēsoní, fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau omi ki muʻa ʻi he kalasí ʻo tokoni atu ke fakatātaaʻi ʻa e talanoa fakatātā naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá ko ha konga ʻo ʻEne fakahinohino ʻo kau ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 25:14–18. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa naʻe maʻu ʻe he tamaioʻeiki takitaha pea mo e meʻa naʻá ne fai ʻaki iá.

  • Ko e hā naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene tamaioʻeiki takitaha? (Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi talēniti ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení ko e lahi ia ʻo ha paʻanga. Toʻo ʻa e koini ʻe valu mei ho kató, pea ʻoange ʻa e nima ki he tokotaha ako ʻe taha, ua ki he tokotaha ako hono hokó, pea taha ki he tokotaha ako hono tolú.)

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he tamaioʻeiki takitaha ki he paʻanga ne ʻoange kiate iá?

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako ʻoku ʻi ai e koini ʻe nimá ke ne kumi ʻo ʻomi mo e koini ʻe nima kehe mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí. Kole ki he tokotaha ako ʻoku ʻi ai e koini ʻe uá ke ne kumi pea ʻomi mo e koini ʻe ua kehe mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí. Fakaafeʻi ʻa e tokotaha akó ʻoku ʻi ai e koini ʻe tahá ke fūfuuʻi pe ʻai ke pehē ʻokú ne tanu ʻa e koiní.

Kole ki he kau akó ke fakafoki atu ʻa e koiní kiate koe pea nau tangutu ki lalo. Hiki ʻa e ngaahi ʻelemēniti ko ʻeni ʻo e talanoa fakatātaá ʻi he palakipoé (kae ʻikai kau ai ʻa e fakaʻuhinga ʻi he ngaahi haʻí):

Ko e ʻeiki ʻo e kau tamaioʻeikí (Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí)

Ko e kau tamaioʻeikí (Ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí)

Ko e ngaahi talēnití (ko e ngaahi meʻafoaki mo e malava ko ia ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākongá)

  • Ko e hā nai ʻoku lava ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi ʻelemēniti ʻo e talanoa fakatātaá? (Kapau ʻe fie maʻu, tokoniʻi e kau akó ke ʻiloʻi pe ko hai mo e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi ʻelemēnití. Hiki ʻa e ngaahi fakaʻuhingá ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi ʻelemēniti ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ne tau maʻu mo fakatupulaki e niʻihi ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau malava he moʻui fakamatelié ʻi heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié Te tau lava ʻo fili ke hokohoko atu hono fakatupulaki ʻa e ngaahi meʻafoaki ko iá mo ha niʻihi kehe ʻi he moʻui fakamatelié.)

  • Fakatatau ki he Mātiu 25:15, ko e hā naʻe kehekehe ai ʻa e lahi ʻo e paʻanga ne foaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki takitaha? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakamahinoʻi ange ʻoku fakahā ʻe he kupuʻi lea “ʻo fakatatau ki heʻene faʻa faí” ki he foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e malava ʻoku tau fie maʻú kiate kitautolu ʻo fakatatau ki hotau ngaahi tūkungá. Kuo foaki ki he tokotaha kotoa pē ha meʻafoaki fakalaumālie mei he ʻOtuá [vakai, T&F 46:11]. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai fakahaaʻi mai ʻe he lahi ʻo e talēniti kuo foaki mai kiate kitautolú ʻa hotau mahuʻinga fakatāutahá.)

Lau leʻolahi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ai:

  • Ko e tamaioʻeiki fē ʻokú ke ongoʻi ʻoku hangē ko koé: ko e tokotaha ne foaki ki ai e talēniti ʻe nimá, talēniti ʻe uá, pe talēniti ʻe tahá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 25:19–21. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki naʻá ne maʻu ʻa e talēniti ʻe nimá.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki ʻuluakí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga hono fakanofo ke hoko ko e “pule ki he meʻa lahi” mo e “hū … ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeikí” (Mātiu 25:21) ki hono fakahoko hotau tufakanga fakalangí mo hono maʻu e moʻui taʻengatá mo e Tamai Hēvaní.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa e tamaioʻeiki ʻuluakí? (Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó: Kapau te tau ngāue faivelenga ʻaki e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa te tau malava kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, te tau lava leva ʻo fakahoko hotau tufakanga fakalangí mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi founga te tau lava ke fakaʻaongaʻi faivelenga ai ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa te tau malava kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú?

Fakamahinoʻi ange naʻe malava pē ke lāunga ʻa e tamaioʻeiki hono uá ʻi heʻene mamata kuo maʻu ʻe he tamaioʻeiki ʻuluakí ha ngaahi talēniti ʻe nima ka ko e ua pē naʻá ne maʻú. Ka naʻá ne fakaʻaongaʻi faivelenga ʻa e ngaahi talēniti ne foaki ange maʻaná.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 25:22–23. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he tamaioʻeiki naʻá ne maʻu e talēniti ʻe uá.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEiki ki he tamaioʻeiki naʻá ne maʻu ʻa e talēniti ʻe uá?

  • Neongo ne foaki ʻe he ʻeikí ha paʻanga lahi kehekehe ki he ongo ʻuluaki tamaioʻeikí, ʻokú ke pehē ko e hā naʻá na maʻu fakatou maʻu ai ʻa e tali tatau mei hona ʻeikí?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa e tangata ne foaki ki ai ʻa e talēniti ʻe uá? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí kapau te tau fakaʻaongaʻi faivelenga e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa te tau malava kuó Ne foaki mai kiate kitautolú, neongo pe ko e e lahi ʻoku tau maʻú pe ko e hā kinautolu. ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau akó, tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Kole ki he kalasí ke nau fakalaulauloto pe kuo ʻi ai nai ha taimi kuo nau ongoʻi ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e meʻa ko ia ʻoku malavá ʻa ha taha kehe ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú. Tuhu ki he tefitoʻi moʻoni naʻá ke toki tohi ʻi he palakipoé.

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau lava ʻo manatuʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku lahi pe lelei ange ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻoku maʻu ʻe ha taha kehe ʻiate kitautolu?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e tupulaki ʻi hotau ngaahi talēnití ʻa e meʻafua lelei taha ʻo ʻetau fakalakalaka fakatāutahá. … Ko e moʻoni he ʻikai ke tau fiefia ʻo kapau te tau fakafehoanaki e ngaahi tāpuakí. He ʻikai lava ke tau loto houngaʻia mo meheka ʻi he taimi tatau. Kapau ʻoku tau fie maʻu moʻoni ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea maʻu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká, ʻoku totonu ke tau fiefia ʻi hotau ngaahi tāpuakí mo loto houngaʻiá” (“Rejoice!” Ensign, Nov. 1996, 2930).

  • ʻE founga fēfē haʻatau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa te tau malava kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú?

ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ha laʻipepa, pea kole ange ke tohi honau hingoá ʻi he konga ki ʻolungá. Fakaafeʻi kinautolu ke ʻoange ʻenau laʻi pepá ki he tokotaha ako ʻoku tangutu hoko atu kiate kinautolú. Kole ki he kau akó ke hiki ha meʻafoaki pe meʻa ʻoku malava ʻoku nau ʻilo ʻi he tokotaha ʻoku hā hono hingoá ʻi he laʻipepá. Fakahinohinoʻi ange ke nau hokohoko atu hono paasi takai ʻo e ngaahi laʻipepá ʻi he lokí pea hiki e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa ʻoku malava kuo nau fakatokangaʻí.

Hili ha taimi siʻi, kole ki he kau akó ke fakafoki ʻa e laʻipepá ki he tokotaha ʻoku aʻana iá. ʻOange ha taimi ki he fānau akó ke nau lau fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa ʻoku nau malava ʻoku fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻiate kinautolú. Hili iá pea kole kiate kinautolu ke hiki ʻi heʻenau ngaahi laʻipepá ha tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha founga ‘e taha te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ha taha ʻo ngaahi meʻafoaki ʻokú ke maʻú ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí?

Fakamahinoʻi ange ʻoku kau ʻi he talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití ha ngaahi fakatokanga fekauʻaki mo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi meʻa ʻoku malava kuo foaki mai kiate kitautolú. Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke taufetongi ʻi hono lau mei he Mātiu 25:24–30. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he founga tali ʻa e ʻEikí ki he tamaioʻeiki naʻá ne fūfuuʻi ʻa e talēnití. Hili hono lau e veesi 27, fakamatalaʻi ange ko e fakalahi ʻoku ʻuhinga ia ki he tupu (ko e paʻanga hū mai ʻoku maʻu mei hono fakahū pe nō atu ʻo e paʻangá).

  • Ko e hā naʻe fūfū ai ʻe he tamaioʻeiki fakaʻosí ʻa ʻene talēnití? Naʻe tali fēfē ʻa e ʻEikí ki he fili ʻa e tamaioʻeiki ko ʻení?

  • Neongo naʻe ʻikai fakamoleki ʻe he tamaioʻeikí e paʻanga ʻa ʻene ʻeikí, ko e hā naʻe fehalaaki ʻi he ngāue ʻa e tamaioʻeikí?

  • ‘Okú ke pehē naʻe mei tali fēfē ʻa e ʻeikí ki he tamaioʻeikí kapau naʻá ne fakafoki mai ha talēniti ʻe ua?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau aleaʻí. Poupouʻi kinautolu ke nau paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí ʻaki e ngaahi meʻafoaki mo e meʻa ʻoku nau malavá.

ʻIuniti Hokó (Mātiu 26:31–Maʻake 3)

Fakamatalaʻi ange ʻe ako ʻe he kau akó ʻi he uike ka hoko maí ʻa e fakaikiiki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe kamata ʻaki ʻEne mamahi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea hokohoko atu ʻi he ngaahi fakamaau taʻe fakalaó, ʻa e manukí, taá, mo ʻEne pekia ʻi hono tutukí, pea faifai ʻo fakaʻosi ʻaki ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá.

Paaki