Laipelí
Lēsoni 26: Mātiu 23


Lēsoni 26

Mātiu 23

Talateú

Lolotonga e uike fakaʻosi ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne fakamalaʻiaʻi e mālualoi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí pea Ne tangi mamahi ko e ʻikai ke tali ʻe he kakai ʻo Selusalemá ʻEne ʻofá mo e maluʻí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 23:1–12

ʻOku fakamalaʻiaʻi ʻe he Fakamoʻuí e mālualoi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí

Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻaliʻali ʻenau seti folofolá ki he niʻihi kehé pea fakapapauʻi pe ko hai ʻokú ne maʻu ʻa e seti lahi tahá.

  • Te ke tali fēfē kapau ʻe pehē ʻe ha taha ko e māʻoniʻoni tahá ʻa ia ʻoku haʻana e seti folofola lahi tahá.

  • Ko e hā ʻoku ʻikai hoko ai ʻa e founga ko ʻení ko ha founga lelei ki hono tala ʻo e māʻoniʻoni ʻa ha tokotaha fakafoʻituitui?

  • Ko e hā ʻe hoko kapau te tau tala ʻa e māʻoniʻoni ʻa e niʻihi kehé mei heʻenau ngaahi fakafōtunga ki tuʻá? (Makehe mei he ngaahi palopalema kehe, ʻe lava ke ne tataki ha kakai ʻe niʻihi ke mālualoi.)

  • Ko e hā ʻa e mālualoi? (“Ko hono ʻuhinga angamahení ko ha taha ʻokú ne fakangalingali ʻoku anga fakalotu ka ʻoku ʻikai pehē” [Bible Dictionary, “Hypocrite”]. ʻE lava foki ke ʻuhinga ki ha taha ʻoku fakangalingali ʻoku ʻikai moʻui fakalotu kae hili ko iá ʻokú ne pehē.)

Fakamatalaʻi ange koeʻuhí ko e konga ʻo e pōpoaki fakaʻosi ʻa e Fakamoʻuí naʻe fai ʻi he temipale ʻi Selusalemá lolotonga e uike fakaʻosi ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní, naʻá Ne valokiʻi ai ʻa e mālualoí ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí.

Fakaafeʻi e kau akó ke kumi e ngaahi moʻoni ʻi he Mātiu 23 ʻe tokoni kiate kinautolu ke ʻilo e founga tali te nau fai ʻi heʻenau sio ki he niʻihi kehe ʻoku mālualoí pea mo e meʻa te nau lava ʻo fai ke ikunaʻi ʻa e mālualoí ʻi heʻenau moʻuí.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e Mātiu 23:1–7. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki he ngaahi founga mālualoi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “nofo ʻi he nofoʻa ʻo Mōsesé” (veesi 2) ki he maʻu ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí ha tuʻunga mafai ke akoʻi e tokāteliné pea fakaʻuhingaʻi mo fakahoko ʻa e fonó. ʻE lava foki ke ʻuhinga ʻa e kupuʻi leá ki ha nofoʻanga naʻe ʻiloa ʻi ha ngaahi falelotu ʻi he kuonga muʻá ʻa ia naʻe fakatatali maʻanautolu ne nau tala ʻoku nau taau ange ʻi ha toe taha ʻi he falelotú.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe mālualoi ai ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí.

ʻĪmisi
Jewish man wearing phylacteries

Ko ha tangata Siu ʻokú ne tui failaketeli

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha taha ʻoku tui failaketeli, ʻa ia naʻe ui foki ko e tefillin [tefilini]. Fakamatalaʻi ange naʻe angamaheni ʻaki ʻe he kau Siú hono tui ʻo e failaketelí, ʻa ia ko ha fanga kiʻi puha leta iiki ne haʻi ki he foʻi laʻé mo e umá. ʻI loto ʻi he failaketelí naʻe ʻi ai ha takainga tohi siʻisiʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻe toʻo mei he folofola faka-Hepeluú. Naʻe tui ʻe he kau Siú ʻa e failaketelí ke tokoni kiate kinautolu ke nau manatu ke muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, Teutalōnome 6:4–9; 11:13–21; ʻEkesōtosi 13:5–10, 14–16). Naʻe ʻikai fakamalaʻiaʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ne nau tui failaketelí, ka naʻá Ne fakamalaʻiaʻi ʻa kinautolu ne fakaʻaongaʻi ia ʻi he mālualoi pe ke fakatokangaʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehé pe ke hā mahuʻinga ange ai.

  • Fakatatau ki he Mātiu 23:5, ko e hā naʻe fakalahi ai ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí honau failaketelí pea mo e “tapa ʻo honau kofú”?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kehe ne nau feinga ai “ke mamata ki ai ʻa e kakaí” (veesi 5), pe maʻu ʻa e fakalāngilangi ʻo e māmaní?

  • Fakatatau ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ʻi he Mātiu 23:3, ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau mamata ki he niʻihi kehé ʻoku nau ngāue mālualoi, pe fakangalingali ʻoku nau māʻoniʻoni kae hili ko iá ʻoku ʻikai? (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke kumi e moʻoni ʻoku tatau mo ʻení. Te tau lava ʻo fili ke talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē kapau kapau ʻoku tau sio ki ha niʻihi ʻoku ngāue fakamamata pē.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e moʻoni ko ʻení kiate kitautolu ʻi hotau kuongá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Mātiu 23:8, pea kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe enginaki ʻe he ʻEikí e kakaí ke ʻoua ʻe faí. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Fakamahinoʻi ange ko e kupuʻi lea “ko e kāinga pe ʻa kimoutolu kotoa pē” (veesi 8) pea fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakaí ke ʻoua naʻa nau pehē ʻoku nau lelei ange ʻi he niʻihi kehé, he ko e fānau kotoa kinautolu ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau pē ʻi Hono ʻaó.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 23:9–10 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí ko e Tamai Hēvaní ʻa hotau Fakatupú, pea ko Ia, ʻa e Kalaisí, naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamaí pea ko hotau ʻEiki moʻoní Ia ʻa ia ʻokú ne foaki e moʻuí (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 23:6.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakakaukau ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻe ngaohi kinautolu ʻe he lakangá mo e tuʻungá ke nau maʻongoʻonga. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Mātiu 23:11–12, pea kole ki he kalasí ke kumi pe ko hai naʻe folofola ʻe he Fakamoʻuí ʻe pehē ʻoku lelei ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  • Fakatatau ki he veesi 11, ko hai ʻe pehē ʻoku lelei ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  • Fakatatau ki he veesi 12, ko e hā ʻe hoko kapau te tau hangē ko e kau Fālesí, ʻo feinga ke “hiki hake” kitautolu ʻo mauʻolunga he niʻihi kehé? (ʻI he tali ʻa e kau akó, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau feinga ke hiki hake kitautolu ʻo laka hake ʻi he niʻihi kehé, ʻe fakavaivaiʻi kitautolu. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e fakavaivaiʻí ki hono tukuhifo pe fakangalivaleʻi pe hoko ʻo ʻikai fakaʻapaʻapaʻi.)

  • Fakatatau ki he veesi 11-12, ko e hā ʻe hoko kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo pea tokoniʻi e niʻihi kehé? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau loto-fakatōkilalo pea tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻe hākeakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga mai ʻa e kupuʻi lea “ʻe hiki hake ia” (veesi 12) ʻe hiki hake kitautolu ʻe he ʻEikí mo tokoni mai ke tau hoko ʻo hangē ko Iá.

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako ʻi he Mātiu 23, ko e hā hono ʻuhinga ʻo e pehē ke loto-fakatōkilaló?

Tā ʻa e meʻafua ko ení ʻi he palakipoé: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki heʻenau ngaahi ngāue lelei ʻi he akó, ʻapi, mo e Siasí. Kole ange ke nau fakakaukau pe te nau fokotuʻu ʻa kinautolu ʻi fē ʻi he meʻafua ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai kinautolu ke fai e ngaahi ngāue leleí mo ʻenau feinga ke maʻu e loto fakatōkilaló.

ʻĪmisi
continuum, good works

Poupouʻi e kau akó ke nau manatu ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní. Mahalo te ke fie poupouʻi foki kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ke tokoniʻi ha taha he ʻaho kotoa pē ʻi he māhina ka hokó. Fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke nau tohi fekauʻaki mo e aʻusia ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa fakatāutahá.

Mātiu 23:13–36

Naʻe fakamalaʻiaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí

Kimuʻa pea toki kamata e kalasí, teuteuʻi ha ipu ʻe tolu ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo sio ki loto. Vali ʻaki ha pelepela pe ngako e tuʻaʻi ipu ʻuluakí pea mo e lotoʻi ipu hono uá, pea tuku maʻa pē ʻa e ipu hono tolú. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi ipú, pea kole ki he kalasí pe ko ko e ipu fē te nau fie inu mei aí. Kole ki he kalasí ke nau siviʻi ʻa e lotoʻi ipú kotoa pea fakamatalaʻi pe ko e ipu fē te nau fie inu mei aí pea mo hono ʻuhingá.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakafofongaʻi ai ʻe he ngaahi ipu ʻulí ʻa e kau mālualoi?

Fakamatalaʻi fakanounou e Mātiu 23:13–36 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe valokiʻi ʻe he Fakamoʻuí e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻi heʻenau mālualoí. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo kumi e foʻi lea naʻe toutou lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi veesí. Kole ange ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e foʻi lea ko e malaʻia ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e malaʻiá ki he mamahí, faingataʻaʻiá mo e loto-mamahí.

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé.

Mātiu 23:23–24.

Mātiu 23:25–26

Mātiu 23:27–28

Mātiu 23:29–36.

Naʻe mālualoi fēfē ʻa e kau tangata tohí mo e kau Fālesí?

Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e mālualoí ʻoku tau sio ki ai ʻi hotau kuongá ni?

Vahevahe e kau akó ke tautau toko ua. Fakaafeʻi e hoa takitaha ke lau leʻolahi ʻa e fakamoʻoni fakafolofola takitaha ʻi he palakipoé pea aleaʻi e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé hili ʻenau lau e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá takitaha. (Encourage students to read the Joseph Smith Translation excerpts in the footnotes for their assigned passages.)

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke lipooti ʻenau ngaahi talí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 23:26, pea kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Fālesí ke nau fai ke ikunaʻi ʻa e mālualoí.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Fālesí ke faí?

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Fālesí, ko e hā ʻe hoko mai kiate kitautolu ʻi heʻetau feinga ke hoko ʻo maʻa fakalaumālie ʻi lotó? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau feinga ke hoko ʻo maʻa fakalaumālie ʻi lotó, ʻe hāsino mai ia ʻi heʻetau ngaahi filí.)

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke hoko ʻo maʻa fakalaumālie ʻi loto?

  • ʻE hā fēfē ʻa ʻetau anga māʻoniʻoni ʻi lotó ʻi heʻetau ngaahi filí ʻi tuʻá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ipu ʻokú ne fakafofongaʻi lelei taha honau tuʻunga fakalaumālie lolotongá. Fakamoʻoniʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni kimuʻá, pea poupouí ʻa e kau akó ke fokotuʻu ha taumuʻa ʻe tokoni kiate kinautolu ke nau maʻa fakalaumālie.

Mātiu 23:37–39

Naʻe tangilaulau ʻa e Fakamoʻuí ko e ʻikai ke haʻu kiate Ia ʻa e kakai ʻo Selusalemá.

ʻĪmisi
hen, chicks

Fakaʻaliʻali pe tā ha fakatātā ʻo ha motuʻa-moa ʻokú ne maluʻi hono fanga ʻuhikí.

  • Ko e hā ʻoku tānaki fakataha ai ʻe he fanga motuʻa-moá ʻenau fanga ʻuhikí ʻi honau lalo kapakaú? (Ke maluʻi kinautolu mei he fakatuʻutāmakí. Fakamahinoʻi ange ʻe feilaulauʻi ʻe ha motuʻa moa ʻene moʻuí ke maluʻi ʻa hono fanga ʻuhikí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 23:37–39. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ki he founga ne pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻokú Ne tatau ai mo e motuʻa-moá.

  • ʻOku founga fēfē ʻa e tatau ʻa e Fakamoʻuí mo ha motuʻamoá ʻokú ne tānaki ʻene fanga ʻuhikí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻo e pehē ke tānaki fakataha ʻe he Fakamoʻuí?

Fakamahinoʻi ange ʻa e kupuʻi lea “kuo siʻaki homou falé kiate kimoutolu ke lala ʻaupito” (veesi 38), pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e lala ʻaupitó ki he hala pe liʻekina.” Koeʻuhí naʻe ʻikai loto fiemālie e kakaí ia ki hono tānaki fakataha kinautolu ʻe he Fakamoʻuí, naʻe tuku taʻemaluʻi ai kinautolu. ʻE lava foki ke ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakaí ʻi he kuonga ʻo Sīsuú kae pehē ki he kahaʻú ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻa Selusalemá.

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa ne akoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo e motuʻa-moá mo hono fanga ʻuhikí, ko e hā te tau lava ʻo maʻu kapau ʻoku tau loto fiemālie ke tānaki fakataha kitautolu ʻe he Fakamoʻuí? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau loto fiemālie ke tānaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, te tau maʻu leva ʻEne tokangá mo e maluʻí.)

  • Te tau lava fēfē ʻo fakahā ki he Fakamoʻuí ʻoku tau loto fiemālie ke Ne tānaki fakataha kitautolu? Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino ha founga ʻe taha te nau lava ʻo tānaki fakataha ai ki he Fakamoʻuí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

“ʻNe tuʻo lahi ha folofola [ʻa e Fakamoʻuí] ʻo pehē te Ne tānaki fakataha kitautolu kiate Ia ʻo hangē ko hono tānaki ʻe ha motuʻa-moa hono ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú. ʻOkú ne pehē kuo pau ke tau fili ke haʻu kiate Ia. …

Ko e founga ʻe taha ki hono fai iá ko e tānaki fakataha mo e Kāingalotú ʻi Hono Siasí. ʻAlu ki hoʻomou ngaahi fakatahaʻangá, neongo ʻene ngali faingataʻá. ʻE tokoni atu kiate koe ke maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻaki iá, kapau ʻokú ke maʻu ha loto fakapapau.” (“In the Strength of the Lord,” Ensign pe Liahona, May 2004, 18).

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAealingi te tau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻetau loto fiemālie ke tānaki fakataha kitautolu ʻe he Fakamoʻuí?

Kole ki he kalasí ke nau vakai ki he lisi ʻi he palakipoé ʻo e ngaahi founga te tau lava ʻo fakahaaʻi ʻetau loto fiemālie ke tānaki kitautolu ʻe Kalaisí. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e founga ne nau maʻu ai ʻa e tokanga mo e maluʻí ʻi heʻenau tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi ha taha ʻo e ngaahi founga ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ʻa ia te nau fai ke tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí koeʻuhí ke hokohoko atu ʻenau maʻu ʻEne tokangá mo e maluʻí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 23. Faʻahinga ʻo e Mālualoí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni N. ʻElatoni Tena (1898–1982) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e faʻahinga ʻe ua ʻo e mālualoí.

“Naʻe pehē ʻe Heuli ʻEmasoni Fositiki ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻe ua ʻo e mālualoí: ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke hā lelei ange ʻi hotau tuʻunga totonú, pea mo e taimi ʻoku tau tuku ai ke tau hā kovi ange ʻi hotau tuʻunga totonú. Kuo tau faʻa lau ki he faʻahinga ‘o e mālualoí ʻa ia ʻoku hā fakangalingali ai ʻa e kakaí ke pehē ʻoku nau lelei ange ʻi honau tuʻunga totonú. Ka neongo iá, ʻi ha ngaahi taimi lahi, ʻoku tau vakai ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku nau ʻilo honau lotó mo maʻu e tuí, ka ʻi he ʻenau manavahē ki he fakakaukau ʻa e kakaí ʻoku ʻikai ai ke nau tuʻu pea kau he laú. ʻOku mamafa tatau pē ʻa e faʻahinga mālualoi ko ʻení mo e mālualoi ko ē ʻe tahá” (“Woe unto You … Hypocrites,” Improvement Era, Dec. 1970, 33).

Mātiu 23:35. “Sakalia ko e foha ʻo Palakia, ʻa ia naʻa mou tāmateʻi ʻi he vahaʻa ʻo e potu tuputapú mo e ʻesi feilaulaú”

ʻI he makasini ʻo Sepitema 1842 ʻo e Times and Seasons, ʻa ia ne pulusi lolotonga e hoko ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e ʻētitá, ne fai ai ha fakamatala ʻo kau ki he ikuʻanga ʻo Sakalia, ko e tamai ʻa Sione Papitaisó:

“ʻI he taimi ne fanongonongo ai ʻe Hēlota ke fakaʻauha ʻa e fānau īkí, ne ʻosi lahi ʻaki ʻe Sione ha māhina ʻe ono ʻia Sīsū, ʻo ne moʻulaloa ki he fanongonongo fulikivanu ko ʻení, naʻe fekau ai ʻe Sakalia ʻa ʻene faʻeé ke ʻave ia (Sione) ki he ngaahi moʻungá, ʻa ia naʻe ohi hake ia ʻaki e fanga heʻé pea mo e huʻa honé. ʻI he taimi naʻe fakafisingaʻi ai ʻe heʻene tamaí ke fakahā hono toitoiʻangá, pea ʻi heʻene hoko ko e taulaʻeiki lahi naʻe fakahoko ouau ʻi he Temipalé he taʻu ko iá, naʻe tāmateʻi ai [ia] ʻi ha tuʻutuʻuni ʻa Hēlota, ʻi he vahaʻa ʻo e hūʻangá pea mo e ʻesi-feilaulaú, ʻo hangē ko ia naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū” (“Persecution of the Prophets,” Times and Seasons, Sept. 1, 1842, 902).

Paaki