Laipelí
Lēsoni 33: Mātiu 27:51–28:20


Lēsoni 33

Mātiu 27:51–28:20

Talateú

Naʻe mavaeua ʻa e puipui ʻo e temipalé, ‘i he pekia ‘a Sīsū Kalaisí. Naʻe kole ʻa e kau taki ʻo e kau Siú kia Pailato ke maluʻi ʻa e fonualoto naʻe toka ai ʻa e sino ʻo Sīsuú. Naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ʻo ne hā ki ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi, ʻo kau ai ʻEne Kau ʻAposetoló. Naʻá ne fekau ʻEne Kau ʻAposetoló ke ʻoatu ʻEne ongoongoleleí ki he māmani kotoa.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 27:51–56

Hili ʻa e pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ne mavaeua ʻa e puipui ʻo e temipalé pea ngalulululu ʻa e kelekelé

Kole ki he kau akó ke fakakaukau angé pe ʻoku nau ʻilo pe taha ʻoku nau ʻilo ha taha ne nau vāofi kuo pekia. Hili ia, fehuʻi ange leva ki he kalasí:

  • Ko e hā ʻe lava ke faingataʻa ai ha mole ha taha ʻofaʻanga?

Kole ki he kau akó ke kumi e ngaahi moʻoní ʻi heʻenau ako ʻa e Mātiu 27:51–28:20 ʻe tokoni kiate kinautolu ke maʻu ha fiemālie ʻi he taimi ʻoku mole ai ha taha ʻofaʻanga. Ke ʻomai ha puipuituʻa ki he lēsoni ʻo e ʻaho ní, mahalo te ke fie kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa naʻe foua ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he vahaʻataimi naʻe puke pōpula aí mo Hono kalusefaí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 27:51. Kole ange ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi pe ko e hā naʻe hoko ʻi he temipalé ʻi he pekia ʻa Sīsuú.

  • Ko e hā naʻe hoko ʻi he pekia ʻa Sīsuú?

ʻĪmisi
temple veil diagram

Fakakaukau ke tā he palakipoé ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo e loto temipalé.

Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu ʻe he temipalé ha loki ʻe ua ʻi he kuonga ʻo Sīsuú, ʻa ia ko e Potu Toputapú mo e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe vaheʻi ʻaki ʻa e ongo loki ko ʻení ha veili, pe puipui. Naʻe tuʻo taha ʻi he taʻu, ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí, ʻa e hū atu ʻa e taulaʻeiki lahí mei he Potu Toputapú ʻi he veili ʻo e temipalé ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, ʻo ne afuhi ai ʻa e toto ʻo ha angahala ke fai ha fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa e kāingalotu ʻo ʻIsilelí (vakai, Levitiko 16). ʻI he taimi naʻe mavaeua ai ʻa e puipui ʻo e temipalé ʻi he pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ko ha fakaʻilonga fakaofo ne fakalaka atu he veili ʻo e pekiá ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e Taulaʻeiki Lahi Maʻongoʻongá, pea ʻe vavé ni pē Haʻane hū ki he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí.

Ke tokoni ke mahino llelei ange ki he kau akó e mahuʻinga ʻo e mavaeua ʻo e puipuí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

“ʻOku ʻatā he taimí ni ʻa e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní ki he taha kotoa, pea ʻe lava ʻe he taha kotoa pē ʻi he taimí ni, ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo e Lamí, ʻo hū ki he ngaahi feituʻu māʻolunga mo māʻoniʻoni taha ʻo e ngaahi feituʻu kotoa pē, ʻa e puleʻanga ko ia ʻoku maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. … Naʻe fakatatau ʻa e ngaahi ouau ne fakahoko ʻi he veili ʻo e ngaahi temipale ʻo e kuonga muʻá ki he meʻa naʻe ʻamanaki ke fakahoko ʻe Kalaisí, ʻa ia kuó Ne ʻosi fakahoko he taimí ni, pea ʻoku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e kakai kotoa pē ke fakalaka atu he veilí ki he ʻao ʻo e ʻEikí ke maʻu ʻa e hakeakiʻi kakató” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:830).

  • Ko e hā ha moʻoni mahuʻinga te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mei he mavaeua ʻa e puipuí? Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení he palakipoé: Koeʻuhi ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava kotoa ʻo hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo kapau te tau fakatomala mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.)

  • ʻOku lava fēfē ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo fakaʻatā kitautolu ke tau foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá?

Fakamahinoʻi ange neongo ʻe malava ke tau toe foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau fai hotau fatongiá ke moʻui taau ke nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo taʻengata.

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke moʻui taau ke nofo mo e Tamai Hēvaní ʻo taʻengata?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 27:52–56 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ne hili e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ne ʻi ai ha kakai māʻoniʻoni tokolahi ʻa ia ne ʻosi pekia ne nau toetuʻu foki ʻo hā ki ha kakai tokolahi ʻi Selusalema. ʻOku fakamatala foki ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ne kau ha ʻeikitau Loma mo ha kakai fefine tokolahi ʻi he mamata tonu ʻi he pekia ʻa Sīsuú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 27:54. Kole ki he kalasí ke kumi e founga tali ʻa e ʻeikitau Lomá pea mo kinautolu naʻe ʻi ai mo iá ʻi heʻenau mamata tonu ki he ngaahi meʻa ne hoko hili hono tutuki e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā e tali ʻa e ʻeikitaú mo kinautolu naʻe ʻi ai pea mo iá?

  • Ko e hā ne nau mamata ki ai naʻá ne fakatupu ʻenau fakahaaʻi “ko e moʻoni ko [Sīsū] ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá”?

Mātiu 27:57–66

Naʻe lototaha ʻa e kau taki ʻo e kau Siú mo Pailato ke maluʻi ʻa e fonualoto ʻo Sīsuú.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 27:57–61 ʻaki hono fakamatalaʻi ne hili e pekia ʻa Sīsuú, naʻe hanga ʻe ha ākonga koloaʻia ko Siosefa ʻo ʻAlemateá ʻo “kole ʻa e sino ʻo Sīsuú” (veesi 58). Naʻá ne takatakai ʻaki e sino ʻo Sīsuú ha konga tupenu maʻa, ʻo tuku ʻi haʻane fonualoto (pe malaʻe), pea tāpuni leva ʻa e matapā ʻo e fonualotó ʻaki ha maka lahi.

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e Mātiu 27:62–66. Kole ki he kalasí ke muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he meʻa ne kole ʻe he kau Fālesí kia Pailató.

  • Ko e hā naʻe kole ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau Fālesí kia Pailató?

  • Ko e hā ne nau fie maʻu ai ʻeni?

Mātiu 28:1–20

ʻOku toetuʻu mo pea hā ʻa Sīsū Kalaisi ki ha tokolahi

Fakamatalaʻi ange naʻe haʻu ʻa Mele Makitaline mo ha fefine ʻe taha ko hono hingoá ko Mele ki he fonualotó, ʻi he hengihengi ʻo e ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké, pe ko e Sāpaté, ke na tākai e sino ʻo Sīsuú ko hano fakahaaʻi ʻenau ʻofá mo e fakaʻapaʻapá. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Mātiu 28:1–6.

  • Ko e hā naʻe ʻilo ʻe he kau fefiné ʻi heʻenau fakaofi atu ki he fonualotó? (Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe mamata ʻa e kau fefiné ki ha ʻāngelo ʻe tokoua, kae ʻikai ko e taha pē.)

  • Ko e hā nai naʻá ke mei fai kapau naʻá ke mamata ki ha ʻāngelo ʻe tokoua? Ko e hā ne fai ʻe he kau leʻó?

  • Fakatatau ki he veesi 5–6, ko e hā naʻe talaange ʻe he ongo ʻāngeló ki he ongo fefiné?

  • Ko e hā e moʻoni ʻoku tau ako mei he ngaahi lea ko ʻení? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé: Naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he maté.

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e tokāteline ʻo e Toetuʻú, vahevahe kinautolu ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe tolu pea fakaafeʻi kinautolu ke fakakakato ʻa e ngaahi laʻipepa tufá ʻi heʻenau ngaahi kulupú:

ʻĪmisi
handout, He is risen

“He kuo toetuʻu” (Mātiu 28:6)

Tohi Lēsoni ʻo e Fuakava Foʻoú maʻá e Faiakó Seminelí—Lēsoni 33

Ako ʻa e fakamatala ʻoku ui ko e “Ressurection” ʻi he Bible Dictionary. Pea aleaʻi leva ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi laló mo lekooti hoʻo ngaahi talí ʻi he ʻatā ʻoku ʻoatú.

Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻo e fakafoki mai mei he maté mo e toetuʻú?

Ko e hā ʻe hoko ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ko ha ola ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí?

ʻOku ʻomi fēfē ʻe he mahino ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e Toetuʻú ʻo ʻomi ha fiemālie kiate kinautolu kuo mole honau ngaahi ʻofaʻangá?

Kole ki ha fānau ako ʻe niʻihi ke vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau akó ʻaki ʻenau fakakakato ʻa e laʻipepa tufá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Ko e mana ko ia ʻo e pongipongi toetuʻu ko iá, ʻa e ʻuluaki Sāpate Toetuʻu ko iá, ko ha mana maʻá e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. Ko e mana ia ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ne foaki ʻe Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa ʻEne moʻuí ke fai ha fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa e kakai fulipē, ko ha feilaulau ʻo e ʻofa ki he foha mo e ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne maumauʻi ai ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻi Heʻene fai iá. …

“Pea ʻi Heʻene fokotuʻu hake Hono sinó pea hū mai mei he fonualotó, ʻe pehē pe mo haʻatau fiefia kotoa ʻi hono fakatahaʻi ʻo e sinó mo e laumālié ke hoko ko e laumālie moʻui ʻi he ʻaho ʻo ʻetau toetuʻú.

“Ko ia ai, ʻoku tau fiefia, ʻo hangē ko e tokolahi, pea ʻoku totonu ke pehē ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻi he taimi ʻoku tau manatuʻi ai ʻa e nāunauʻia, fakafiemālie, ʻa e fakalotolahi taha ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá—hono ikunaʻi ʻo e maté” (“The Victory over Death,” Ensign, Apr. 1997, 4).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 28:7–10

  • Fakatatau ki he veesi 7, ko e hā naʻe fekau ʻe he kau ʻāngeló ʻa e kau fefiné ke fai?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ʻalu ai ʻa e kau fafiné ʻi he “manavahē mo e fiefia lahi”?

  • Ko e hā naʻe hoko ki he kau fafiné ʻi heʻenau ʻalu ke fakahoko ki he kau ākongá ʻa e meʻa ne nau aʻusiá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Mātiu 28:11–15 ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻi he lolotonga ʻa e fakatovave ʻa e kau fefiné ke fakahoko ki he kau ākonga ʻa e ngaahi ongoongo ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsuú, ne fanongo e kau taulaʻeiki lahí ʻi he meʻa kuo hokó mei he kau sōtia naʻa nau leʻohi e fonualotó. Naʻe manavahē ʻa e kau taki ʻo e kau Siú naʻa faifaiangé kuo ʻilo ʻe he kakaí ʻa e moʻoní, ko ia ai ne nau totongiʻi ʻa e kau leʻó ke fakamafola ha ngaahi talanoa loi kuo ʻave ʻe he kau ākonga ʻa Hono sinó mei he fonualotó lolotonga e mohe ʻa e kau leʻó.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 28:16–18. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kau ʻAposetolo ʻe hongofulu mā tahá ʻi heʻenau talangofua ki he ngaahi lea ʻa e kau fafiné ke nau ʻalu ki Kālelí.

  • Ko e hā e tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā tahá koeʻuhí naʻa nau talangofua ki he ngaahi lea kau fafiné?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mātiu 28:19–20 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Kau ʻAposetoló ke fai hili ʻenau mamata ki Aí.

  • Ko e hā ne fekauʻi e Kau ʻAposetoló ke fai hili ʻenau mamata ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻenau aʻusiá fekauʻaki mo hotau fatongia ʻi heʻetau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: ʻI heʻetau maʻu ha fakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke fakamoʻoniʻi Ia ki he niʻihi kehé.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau omi ki he palakipoé pea lisi ʻa e ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ki he niʻihi kehé. Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke fakamatalaʻi pe ʻomi ha sīpinga ʻo e ngaahi fakakaukau ne nau hikí. Pea fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he veesi 20, ko e hā e talaʻofa ne fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetoló?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo kau ai ʻa e ʻEikí “mo koe” pe tokoni atu ʻi hoʻo ngaahi ngāue ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí?

Poupouʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo e niʻihi kehé. Ke tokoniʻi kinautolu ke fai ia, kole ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ʻoku hiki he palakipoé ke fokotuʻu ha taumuʻa fakatāutaha ke nau fakamoʻoni ai kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ki ha kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa mo e niʻihi kehé. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi taumuʻá ʻi heʻenau pepa ki he kalasí pe tohinoa ako folofolá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Mātiu 28:19–20

Ke tokoni ki he kau akó ke maʻuloto ʻa e potufolofola fakataukei folofola ko ʻení, vahevahe e kau akó ki ha ngaahi hoa pea fakaafeʻi ha tokotaha mei he hoa takitaha ke tohi ʻa e potufolofolá ʻi ha laʻi pepa. Kole ki he kau akó ke kosikosi ʻa e laʻi pepá, kae kei pipiki pē ʻa e konga ʻoku hiki ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea mei he potu folofolá. Kole ki he kau akó ke nau tuifio ʻa e ngaahi laʻi pepá pea toe fokotuʻutuʻu kinautolu ʻi he hokohoko totonú (vakai ki heʻenau ngaahi folofolá ʻo ka fie maʻu). Fakatukupaaʻi ʻa e kau akó ke nau toutou fai ia kae ʻoua kuo ʻikai toe fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ʻenau folofolá. Poupouʻi e kau akó ke nau toʻo ha konga ʻe taha ʻo e laʻipepá pea lau maʻuloto ʻa e potufolofolá ʻo kau ai mo e kupuʻi lea ʻoku pulí. Hili hono ako maʻuloto ʻe he kau akó ha taha ʻo e ngaahi kupuʻi leá, poupouʻi kinautolu ke nau toʻo mo ha kupuʻi lea kehe ʻe taha pea lau maʻuloto ʻa e ongo kupuʻi lea ko iá. Tuku ke hokohoko atu ʻenau fakahoko e founga ko ʻení kae ʻoua kuo nau lava ʻo lau maʻuloto e potufolofolá kotoa.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Mātiu 28:6. “Kuó Ne toe tuʻu”

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí:

“Ko e ngaahi meʻa māʻongoʻonga taha kuo hoko he hisitōliá, ʻa ē ʻokú ne faitokonia e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi ha ngaahi vahaʻataimi lōloá. ʻI he tuʻunga ko ení, kuo ʻikai ai ha toe meʻa kuo hoko ʻe toe mahuʻinga ange ki he tangatá pe ngaahi puleʻangá ʻi he Toetuʻu ʻa e ʻEikí. Ko e toetuʻu ko ia ʻa e laumālie kotoa kuo moʻui pea mate ʻi he māmaní ko e meʻa ia kuo pau ke hoko ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá, pea ko ia ai ʻoku ʻikai ha toe meʻa ʻe mahuʻinga ange ke tau tokanga mo mateuteu ki ai. ʻOku hala ha meʻa ia ʻe toe hoko fakamāmani lahi ange ʻi he toetuʻú. Ko e toko taha moʻui kotoa pē ʻe toetuʻu” (“The Greatest Event in History,” New Era, Apr. 2004, 45).

Mātiu 28:19. “Ko ia ke ʻalu ʻakimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē”

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ke ngāue ʻaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e mītia fakasōsialé ke vahevahe e ongoongoleleí:

“ʻOku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué, pea ʻoku ʻikai hoko noa pē ʻa e ngaahi ʻilo mo e ngaahi fakakaukau foʻou fakafetuʻutaki mālohi ko ia ʻoku hoko ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Ko ha meʻangāue fakamāmani lahi ʻa e ngaahi sēnolo mītia fakasōsialé ʻokú ne langaki fakatāutaha mo lelei ha moʻui ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi mo ha ngaahi fāmili. Pea ʻoku ou tui kuo hokosia e taimi kiate kitautolu ko e kau ākonga ʻa Kalaisí ke tau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi meʻangāue fakalaumālie ko ʻení ʻi hono founga totonú kae mahuʻinga ange ke fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻEne palani ʻo e fiefiá Maʻa ʻEne fānaú, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní; ke malanga ʻaki ʻa hono moʻoni ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní; mo fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. ” (“To Sweep the Earth as with a Flood” [Brigham Young University Campus Education Week devotional, Aug. 19, 2014], LDS.org).

Paaki