Laipelí
ʻIuniti 23, ʻAho 1: 1 Kolinitō 15:1–29


ʻIuniti 23: ʻAho 1

1 Kolinitō 15:1–29

Talateú

Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá hono akoʻi ʻe he niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó ʻoku ʻikai ke moʻoni e Toetuʻu ʻo e maté. Naʻá ne fakamoʻoni naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he pekiá mo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e Toetuʻú maʻá e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní.

1 Kolinitō 15:1–10

ʻOku ʻoatu ʻe Paula ha fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “ʻE hoku ngaahi tokoua mo hoku ngaahi tuofāfine, ʻoku tau kata, ʻoku tau tangi, ʻoku tau ngāue, ʻoku tau vaʻinga, ʻoku tau ʻofa, ʻoku tau moʻui. Pea te tau mate leva. Ko e maté ko hotau tukufakaholo fakamāmani lahi. Kuo pau ke tau fou kotoa ʻi hono ngaahi matapaá. ʻOku ʻave ʻe he maté ʻa e matuʻotuʻá, ʻa e ongosiá mo e ongoongosiá. ʻOku ʻaʻahi mai ki he toʻu tupú lolotonga ʻenau fonu ʻamanakí mo kei ʻi he lāngilangi ʻo e fakatetuʻá. Pea naʻa mo e fānau īkí ʻoku ʻikai ke nau hao mei hono nimá. ʻI he ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ‘Kuo pau ke mate ʻo tuʻo taha ʻa e kakaí’ [Hepelū 9:27]” (“I Know That My Redeemer Lives!” Ensign pe Liahona Mē 2007, 24).

Fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo naʻá ke maʻu ʻi he taimi naʻe mate ai ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

ʻI hoʻo ako ʻa e 1 Kolinitō 15:1–29, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni kiate koe ʻi ha taimi ʻe mate ai ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó, naʻá ne lave ki ha tui fakalotu taʻemoʻoni naʻe akoʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí. Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:12, ʻo kumi ki he tui fakalotu taʻemoʻoni naʻe akoʻí.

Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe hohaʻa ai ʻa Paula ki he tui fakalotu taʻemoʻoni ko ʻení?

Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:3–8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tohi ʻe Paula ke tokoni ke mahino ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí. (Fakatokangaʻi ange ko e Kīfasí ko ha hingoa ia ʻe taha ʻo e ʻAposetolo ko Pitá.)

ʻOku lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení naʻe fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló naʻe pekia ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá pea naʻe toetuʻu mei he pekiá. (ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.)

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Ne vahevahe ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e fakamoʻoni ko ʻení: “ʻOku ou ʻohake hoku leʻó ʻi he kotoa ʻo hoku lotó mo e fakamātoato ʻo hoku laumālié, ko ha fakamoʻoni makehe, ke u fakahā ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa Hono ʻAló, ko e ʻAlo Tofu Pē Taha ʻo e Tamaí kuo fakatupu ʻi he kakanó. Ko Ia hotau Huhuʻí; ko Ia hotau Taukapo ki he Tamaí. Ko Ia naʻe pekia he kolosí ke fakalelei ʻetau ngaahi angahalá. Ko e ʻuluaki fua Ia ʻo e Toetuʻú. Koeʻuhí naʻá Ne pekia, kuo pau ke toe moʻui ʻa e kakaí kotoa. ‘ʻIo, ko e fiefia lahi ʻoku ʻomi ʻi he sētesi ko ʻení: “ ʻOku moʻui hoku Huhuʻí!” [“ ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himi, fika 68.] Fakatauange ʻoku ʻiloʻi ia ʻe māmani kotoa pea nau moʻui ʻaki ʻa e ʻilo ko iá” (“I Know That My Redeemer Lives!” 25).

Fakalaulauloto ki he founga kuo tokoni ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ke fakamālohia hoʻo tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Toetuʻú.

1 Kolinitō 15:11–29

ʻOku fakamatala ʻe Paula ʻa e tokāteline ʻo e Toetuʻú

Hangē ko hono lekooti ʻi he 1 Kolinitō 15:11–15, naʻe fehuʻia ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e ʻuhinga naʻe kamata fakafehuʻia ai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó ʻa e moʻoni ʻo e Toetuʻú. Naʻá ne pehē kapau naʻe ʻikai Toetuʻu ʻa e maté, ta naʻe ʻikai toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ia. Pea kapau naʻe teʻeki toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he maté, ta naʻe loi kotoa ʻa e kau fakamoʻoni ki Heʻene Toetuʻú pea ʻoku ʻikai ha taumuʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 57; ko e ngaahi tānakí ko ha tānaki atu ki ha meʻa pe ngaahi konga ʻoku fakatahaʻi ke maʻu ai ha meʻa ʻoku lahi ange).

  1. Hiki ha tatau ʻo e saati ʻoku ʻoatú ki hoʻo tohinoa ako folofolá: Hili ia pea lau ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku hiki ʻi he kōlomu toʻohema ʻo e saatí, ʻo kumi ki he founga te ke fakakakato ʻaki ʻa e ngaahi sētesi fekauʻaki ʻi he kōlomu toʻomataʻú. Fakakakato leva ʻa e ngaahi sētesí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Fakatokangaʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e ʻuluaki fua ʻi he 1 Kolinitō 15:20 ki he ʻuluaki fua ʻoku utu ʻe ha tangata faʻa. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻuluaki fua naʻe toetuʻú, ʻo hangē pē ko e hoko ʻa e ngaahi ʻuluaki fua ko ʻení ko e fuofua utu ʻi ha ngaahi utu ʻe hokohoko mai. (Fakatokangaʻi ko e 1 Kolinitō 15:20–22 ko ha potufolofola fakataukei folofola. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe kae lava ke ke ʻilo ia ʻi he kahaʻú.)

    1 Kolinitō 15:16–19

    Kapau naʻe ʻikai ke toe tuʻu ʻa Sīsū mei he maté, ʻe …

    1 Kolinitō 15:20–22

    Koeʻuhí naʻe toe tuʻu ʻa Sīsū mei he maté, ʻe …

Vakai ki he lea ʻa Paula ʻi he 1 Kolinitō 15:19: “Kapau ʻoku ngata ki he moʻuí ni ʻetau ʻamanaki lelei kia Kalaisí, ko e malaʻia lahi taha pē ʻa kitautolu ʻi he kakai kotoa pē.” Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he fakamoʻoni ko ʻeni ʻa Paula ʻi he veesi 20–22, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí koeʻuhí ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ha ʻamanaki lelei kiate koe ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha ʻokú ke ʻiloʻi pe ʻi ha taimi ʻokú ke manavahē ai ki haʻo mate.

  2. Fai ha ngāue ‘e taha pe fakatouʻosi ʻa e ongo ngāue ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Hiki hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Toetuʻú pea mo hono mahuʻinga ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí. Fakakaukau ke vahevahe ki ha tokotaha kehe hoʻo fakamoʻoni ki he Toetuʻú.

    2. Kole ki ha taha he ongomātuʻá, ha kaungāmeʻa, pe takimuʻa ʻi he Siasí ke ne vahevahe atu kiate koe ʻene fakamoʻoni ki he Toetuʻú. Tohi kau ki he meʻa naʻá ke ako mo ongoʻi ʻi he taimi naʻá ke fanongo ai ki he fakamoʻoni ko iá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he 1 Kolinitō 15:23–24, naʻe akoʻi ʻe Paula ʻe ʻi ai ʻa e hokohoko ʻo e Toetuʻú. ʻE fuofua toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, pea ʻe toki toetuʻu ʻEne kau muimui tui mateakí. ʻOku akoʻi mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻe maʻu ʻe he kau muimui tui mateaki ko ʻení ʻa e nāunau fakasilesitialé (vakai T&F 76:50–70; 88:97–98). ʻE toki toetuʻu ʻamui ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau loto-toʻa ʻi heʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo kinautolu ʻoku faiangahalá (vakai T&F 76:71–86; 88:99–101). Naʻe toe akoʻi foki ʻe Paula ʻi heʻene aʻu ki he “ikuʻangá” (lolotonga ʻa e Nofo Tuʻí), ʻe “[ʻohake] ai ʻa e puleʻangá” ki he Tamai Hēvaní ʻi he hili hono ikuna ʻa e “fekau kotoa pē, mo e mālohi” ʻi he māmaní (pe fakamatelié) (1 Kolinitō 15:24).

Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:25–26, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ʻe hoko ki he ngaahi fili ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he lolotonga ʻa e Nofo Tuʻí.

Fakatokangaʻi ʻa e fili ʻe fakaʻauha fakamuimui ʻe Sīsū Kalaisí. Ko e hā ka lau ai e maté ko ha fili kia Sīsū Kalaisi pea ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní? (Vakai Mōsese 1:39.)

Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:29, ʻo kumi ki he ouau naʻe lolotonga fakahoko ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó.

Fakamatala nounou ʻi hoʻo ngaahi lea pē ʻaʻaú ʻa e meʻa naʻe fehuʻi ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoní fekauʻaki mo ʻenau kau atu ki he papitaiso maʻá e kau pekiá:

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he 1 Kolinitō 15:29, ko kinautolu naʻa nau mate ʻoku teʻeki papitaisó ʻe malava ke nau maʻu ʻa e ouau mahuʻinga ko ʻení.

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻoku tuʻu ʻa e ngaahi temipalé ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau tui ki he Toetuʻú: “Ko e temipale kotoa pē, pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi, motuʻa pe foʻou, ko e fakahā ia ʻetau fakamoʻoni ʻoku moʻoni mo pau ʻa e moʻui hili ʻa e maté ʻo hangē pē ko e moʻui ʻi he māmaní. Naʻe mei ʻikai toe fie maʻu ha ngaahi temipale kapau naʻe ʻikai ke taʻengata ʻa e laumālie mo e moʻoniʻi laumālie ʻo e tangatá. ʻOku taʻengata ʻa e ola ʻo e ouau kotoa pē kuo fakahoko ʻi he ngaahi fale toputapu ko ʻení” (“This Peaceful House of God,” Ensign, Mē 1993, 74).

ʻĪmisi
Payson Utah Temple

Temipale Peisoni ʻIutaá

Kapau ʻokú ke nofo ʻo ofi ki ha temipale, fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fakahoko ai ha papitaiso maʻá e kau pekiá pe teuteuʻi ha ngaahi hingoa hoʻo ngaahi kuí ke ʻave ki he temipalé. Ko e hā ʻa e ngaahi ongo naʻá ke maʻu ʻi hoʻo teuteuʻi ʻa e ngaahi hingoá pe fakahoko ʻa e ngāue maʻanautolu ʻi he temipalé? Kapau ʻoku ʻikai ke ke nofo ʻo ofi ki ha temipale, fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke tokoni ki he ngāue ke fakamoʻui ʻa e kakai pekiá.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke toe kakato ange hoʻo ngāue ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue he temipalé, pea ʻokú ke pehē ʻe tokoni fēfē hoʻo ngāue ko iá ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Toetuʻú?

Tohi ʻi ha lauʻi pepa haʻo taumuʻa fakatāutaha fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke toe lelei ange ai hoʻo ngāue ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. Tuku ʻa e lauʻi pepá ʻi ha feituʻu ʻe lava ke ke manatuʻi ai ke ngāueʻi hoʻo taumuʻá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—1 Kolinitō 15:20–22

  1. ʻE tokoni kiate koe haʻo maʻuloto ʻa e potufolofola fakataukei folofola ko ʻení (1 Kolinitō 15:20–22) ke ke maʻu ʻa e ngaahi lea mo e mahino ʻe tokoni kiate koe ke akoʻi ʻa e tokāteline ʻo e Toetuʻú ki he niʻihi kehé. Fakamoleki ha ngaahi mōmeniti ke ako maʻuloto ʻa e veesi 22, pea lau maʻuloto ia ʻo ʻoua toe sio ki hoʻo folofolá. Toe fai pehē ki he veesi 21, ʻo lau maʻuloto ʻa e veesi 21–22; pea hoko atu leva ki he veesi 20, ʻo lau maʻuloto hokohoko ʻa e ngaahi veesí. Fakaʻosi ʻaki haʻo feinga ke hiki maʻuloto kakato ʻa e potufolofola fakataukei folofolá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 1 Kolinitō 15:1–29 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki