Laipelí
ʻIuniti 18, ʻAho 2: Ngāue 8


ʻIuniti 18: ʻAho 2

Ngāue 8

Talateú

Naʻe hoko hono fakatangaʻi ʻa e Siasí ʻi Selusalemá ke movete holo ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Siutea mo Samēlia. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Filipe ʻi Samēlia, ʻa e feituʻu naʻe tokolahi ai ʻa e kakai naʻa nau tali ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe feinga ha tangata ngāue fakalouʻakau ko Saimone ke ne fakatau ʻaki ha paʻanga ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, hili hono foaki ʻe Pita mo Sione ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ului foʻoú. Naʻe toki hoko kimui ai hono taki ʻe he ʻOtuá ʻa Filipe ki ha tangata ʻItiopea naʻe akoʻi ʻe Filipe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea papitaiso.

ʻE lava ke ke vakai lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení ki he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá,” pea kumi ke ʻilo ʻi ai ʻa e ngaahi kolo mo e ngaahi feituʻu ʻokú ke laukonga fekauʻaki mo iá.

Ngāue 8:1–25

ʻOku ngāue fakafaifekau ʻa Filipe ʻi Samēlia, ʻa e feituʻu naʻe feinga ai ʻa e tangata ngāue fakalouʻakau ko Saimone ke fakatau ʻaki ha paʻanga ʻa e lakanga fakataulaʻeikí

Ko e hā ha meʻa te ke fakatau kapau te ke maʻu ha paʻanga ʻoku lahi?

ʻOku tui ʻa e kakai ʻe niihi ʻe lava ke fakatau ha meʻa pē ʻaki ʻa e paʻangá. Ka, ʻoku ʻikai lava ke fakatau ʻaki ha paʻanga ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí. ʻI hoʻo ako ʻa e Ngāue 8, kumi ki ha meʻa-foaki mei he ʻOtuá ʻoku ʻikai lava ke fakatau ʻaki ʻa e paʻangá.

Naʻá ke ako ʻi he Ngāue 7 fekauʻaki mo e mate ʻa e ākonga ko Sitīvení ʻi he nima ʻo e kau fakatangá. Lau ʻa e Ngāue 8:1–5, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ko e fakatanga ki he Siasí ʻi Selusalemá. ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ko e toho ʻi he veesi 3 ki he toho fakamālohi.

Fakatokangaʻi ʻa e hingoa ko e Filipe ʻi he veesi 5. Ko Filipe ko e taha ia ʻo e kau ākonga ʻe toko fitu naʻe fakanofo ke nau tokoni ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngāue ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí (vakai Ngāue 6:5).

Sio ki he mape “[Vakai Fakalūkufua ki he Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló]” ʻi he ʻIuniti 17: Lau ʻi he lēsoni ʻo e ʻAho 1 ʻa e fekau ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetoló naʻe lekooti ʻi he Ngāue 1:8. Fakatatau ki he Ngāue 8:5, naʻe tokoni fēfē ʻa Filipe ki hono fakahoko ʻo e fekau ko ʻení?

Lau ʻa e Ngāue 8:6–8, ʻo kumi pe naʻe tali fēfē ʻe he kau Samēliá ʻa e malanga mo e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Filipé.

Lau ʻa e Ngāue 8:9–11, mo fakatokangaʻi ʻa hono fakamatalaʻi ʻa e tangata ko Saimone ʻi he kolo ko iá.

Ko e hā e mālohi naʻe maʻu ʻe Saimone ke fakalotoaʻaki ʻa e kakaí?

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e ngāue fakalouʻakaú ko hono “fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻoku maʻu mei he tokoni pe puleʻi ʻo e ngaahi laumālie ʻulí” (Mormon Doctrine, paaki hono uá [1966], 747).

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e fakaofo, ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he Ngāue 8:11, ki he toʻoa.

Lau ʻa e Ngāue 8:12–13, ʻo kumi ki he tali naʻe fai ʻe Saimone ki he malanga ʻa Filipé.

Fakatatau ki he veesi 13, naʻe fakalotoa fēfē ʻa Saimone ʻe he “ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi” naʻá ne mamata ki aí?

ʻOku tau ako ʻi he Ngāue 8:14–16, naʻe haʻu ʻa Pita mo Sione ki Samēlia hili ʻena fanongo kuo tali ʻe he kakai aí ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá na lotu ke maʻu ʻe he kau Samēlia kuo uluí ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Lau ʻa e Ngāue 8:17, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Pita mo Sione maʻá e kāingalotu foʻou ʻo e Siasí ʻi he kolo ko Samēliá.

ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he fakamatalá ni ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻOku foaki ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hili ʻa e papitaisó, ʻi he hilifaki nima ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kuo fakamafaiʻí.

Lau ʻa e Ngāue 8:18–19, ʻo kumi ki he meʻa naʻe kole ʻe Saimone kia Pitá?

Ko e hā ha tali naʻá ke mei fai kia Saimone kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa Pitá?

Lau ʻa e Ngāue 8:20–24, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Pita kia Saimone fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻĪmisi
coins and bills

ʻOku ʻikai lava ke fakatau ʻaki ha paʻangá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻe toki foaki pē ʻo fakatatau ki Hono finangaló. ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí (vakai Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5).

Fakatatau ki he Ngāue 8:21–23, ko e hā naʻe teʻeki taimi ai ke maʻu ʻe Saimone ʻa e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻokú ke pehē naʻe “ʻikai lelei [ai ʻa e loto ʻo Saimoné] ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 8:21)? Vakai ki he ʻAlamā 41:11 ke maʻu ha toe ʻilo makehe fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e “ʻi he kona ʻo e ʻahú” (Ngāue 8:23).

ʻOku akoʻi mai ʻi he fakamatalá ni ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau ki he finangalo mo e tuʻunga taau ʻa e ʻOtuá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo ʻoku toki foaki pē ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau ki he finangalo mo e tuʻunga taau ʻa e ʻOtuá.

    2. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 121:36–42. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku makatuʻunga ai hono ngāueʻaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he kau tangata ʻoku nau feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí “ʻi ha kihiʻi momoʻi founga taʻe-māʻoniʻoni” (T&F 121:37)?

ʻOku tau ako ʻi he Ngāue 8:25, naʻe malangaʻaki ʻe Pita mo Sione ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi kolo Samēlia lahi.

Ngāue 8:26–40

ʻOku akoʻi pea papitaiso ʻe Filipe ha tangata ʻItiopea

  1. Fakakaukau ki ha ngaahi tuʻunga naʻá ke fie maʻu, pe te ke fie maʻu, ke fakahinohinoʻi ai koe ʻe ha taha. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi tuʻunga peheni, ʻa ia ʻe lava ke ke fakahinohinoʻi ai ha taha. (Fakakaukau ki ha ngaahi feituʻu pe kaveinga ʻokú ke ʻilo lahi ki ai, pe ko ha ngaahi talēniti kuó ke fakatupulaki.)

ʻI hoʻo ako ʻa e toenga ʻo e Ngāue 8, kumi ki ha founga mahuʻinga ʻe lava ke ke fakahinohinoʻi ai ha taha.

Lau ʻa e Ngāue 8:26, ʻo kumi ki he tokotaha naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Pita ke fononga ki Kasá. (ʻE lava ke ke kumi ke ʻilo ʻa Kasa ʻi he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 11, “Ko e Fonua Tapú ʻi he Taimi ʻo e Fuakava Foʻoú.”)

Lau ʻa e Ngāue 8:27–28, ʻo kumi ki he tokotaha naʻe fetaulaki mo Filipe ʻi he halá.

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe lolotonga fai ʻe he tangata ʻItiopeá ʻi heʻene salioté? (ʻE ʻaonga ke ke ʻilo ko e Esaias ko e tohi faka-Kiliki ia ʻo e ʻĪsaiá.)

Lau ʻa e Ngāue 8:29–35, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ʻi he vā ʻo Filipe mo e tangata ʻItiopeá.

Fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi ʻi he veesi 29 pe ko hai naʻá ne fakahinohino ʻa Filipe ke ʻalu ki he saliote ʻa e tangata ʻItiopeá. ʻE lava ke ke toe fakaʻilongaʻi foki ʻi he veesi 31 ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe he tangata ʻItiopeá naʻá ne fie maʻu kae lava ke mahino ki ai ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá. Fakakaukau ke ke tohiʻi ʻi hoʻo folofolá ko ha potufolofola fekauʻaki ʻa e ʻĪsaia 53:7–8 ʻo ofi ki he Ngāue 8:32–33.

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea tataki, ngaahi ueʻi, mo e ngaahi faingamālie, ke fakakakatoʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Filipé: ʻI heʻetau tokanga ki he ____________________ mei he ʻOtuá, ʻe lava ke tau maʻu ha ____________________ ke tokoni ke ____________________ ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

Naʻe akonaki ‘a ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mahuʻinga ʻo e tokoni ke tataki e niʻihi kehé ki he Fakamoʻuí: “Ko e moʻoni ko e taumuʻa māʻolunga mo māʻoniʻoni taha ʻo ʻetau moʻui ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ke tau ‘haʻu kia Kalaisi’ [T&F 20:59], pea ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo muimui ki Heʻene ngaahi sīpingá ke tau toe foki ai ki he Tamaí. Ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai pehē—ke akoʻi, fakalotoʻi, mo tataki foki kinautolu ʻi he faʻa lotu ke nau ʻalu ʻi he hala ʻe maʻu ai ʻa e huhuʻí—ʻoku pau pē ko e moʻoni ko e fika ua ia ʻi he ngāue ʻoku mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí. Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe lea ai ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai ha toe fatongia lahi ange ʻe hilifaki ki ha tangata [pe fefine], ka ko ʻene hoko ko ha faiako ki he fānau ʻa e ʻOtuá’ [in Conference Report, ʻOkatopa 1916, 57]” (“A Teacher Come from God,” Ensign, Mē 1998, 25).

  1. Fili ha tuʻunga ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi tuʻunga ko ‘ení:

    Tuʻunga 1: ʻOku kau ha talavou ʻokú ke kaungāmeʻa mo ia ki ha siasi faka-Kalisitiane kehe. Naʻá ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻa e taimi maʻu meʻatokoni hoʻataá ke ke talanoa ki ai fekauʻaki mo e Siasí.

    Tuʻunga 2: ʻOkú ke sio ki ha finemui ʻoku tangi lolotonga hoʻo lue ki ʻapi mei he ʻapiakó. ʻOkú ke fakatokangaʻi atu ko ha tokotaha eni ʻoku mēmipa ʻi ho uootí, ka kuo laui taʻu ʻa e teʻeki ke ne toe haʻu ki ha houalotu ʻa e Siasí. ʻOkú ke ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie ke ke talanoa ki ai. ʻOkú ne fakamatala ʻene ngaahi palopalemá pea lolotonga hoʻo feinga ke fakafiemālieʻi iá kuó ne fehuʻi atu, “Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke u fiefiá?”

    Tuʻunga 3: Naʻe toki mate ha faʻē ʻa ha talavou ʻokú mo fetuʻutaki ʻi he mītia fakasōsialé. ʻOkú ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie ke fai haʻo tali ki he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻá ne toki tohi kimuí ni mai: “Ongoʻi tuenoa he taimí ni. Fakaʻamu ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku mahino ki ai.”

    Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa te ke leaʻaki mo fai ke tokoni ʻi hono tataki ʻa e tokotaha ko ʻení kia Sīsū Kalaisi. Fakakau ʻi hoʻo fakamatalá ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    1. Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí te ke vahevahe ke tokoni ke tataki ʻa e tokotaha ko ʻení kia Sīsū Kalaisi?

    2. Ko e hā ha folofola ʻe taha te ke fakaafeʻi ʻa e tokotaha ko ʻení ke ne ako?

    3. Ko e hā te ke fakaafeʻi ke fai ʻe he tokotaha ko ʻení?

Lau ʻa e Ngāue 8:36–40, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ʻo makatuʻunga ʻi hono akoʻi ʻe Filipe ʻa e tangata ʻItiopeá fekauʻaki mo Sīsuú?

  1. Tali ha taha pe fakatouʻosi e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko fē ha taimi naʻá ke tokoni ai ke tataki ha taha kia Sīsū Kalaisi, pea ko e hā ʻa e founga naʻá ke fakaʻaongaʻí?

    2. Ko fē ha taimi naʻe tokoni ai ha taha ke tataki koe kia Sīsū Kalaisi, pea ko e hā ʻa e founga naʻá ne fakaʻaongaʻí?

Kole ʻi hoʻo lotu fakataautaha ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻahó, ke ke maʻu ʻa e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakahinohino koe. Ka lava ia peá ke fakaongo ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó ki he ngaahi ueʻi mei he ʻOtuá ʻe tokoni kiate koe ke tataki ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Ngāue 8 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki