Laipelí
Talateu kia 1 Kolinitō


Talateu kia 1 Kolinitō

Ko e hā ‘Oku Ako ai e Tohí Ni?

ʻI he kamata ʻa e Siasí, naʻe faingataʻaʻia ʻa e kāingalotu naʻa nau nofo ʻi Kolinitoó koeʻuhi ko ha ngaahi palopalema naʻa nau fehangahangai mo ia, ʻa ia ʻoku hoko pē ʻi māmani he ʻahó ni, ʻo hangē ko e māvahevahé, ngaahi akonaki halá, pea mo e angahalá. ʻOku tau ako ʻi he 1 Kolinitoó naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e Kau Māʻoniʻoni ko ʻení ki he founga ke fakaʻaiʻai ai ʻa e uouangatahá ʻi he Siasí, founga ke nau ako ai ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, fatongia ʻo e sino fakaemāmaní ko e temipale maʻá e Laumālie Māʻoniʻoní, natula ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, mahuʻinga hono maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he tuʻunga taau, pea mo e moʻoni ʻo e Toetuʻú. ʻE lava ke ke ʻiloʻi ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula kuo lekooti ʻi he 1 Kolinitoó, ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi koe ke ke moʻui angatonu neongo ha kovi te ke fetaulaki mo ia.

Ko Hai Naʻá Ne Hiki e Tohí Ni?

ʻOku hā mai pē ʻi he ʻuluaki veesi ʻo e 1 Kolinitoó, ko e tohí ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mo ha ākonga ko Sositine, mahalo ko e tokotaha naʻe ngāue ko e tangata tohi ʻa Paulá (vakai 1 Kolinitō 1:1). Neongo ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻa e fatongia ʻo Sositiné, ʻoku mahino pē ko Paula naʻá ne faʻu ʻa e kakano ʻo e ngaahi tohí (vakai 1 Kolinitō 16:21–24).

Ko e Fē ʻa e Taimi mo e Feituʻu ne Hiki Aí?

Naʻe faʻu ʻe Paula ʻa e tohi naʻe ʻiloʻi ko e 1 Kolinitoó ʻi he ofi ki he fakaʻosinga ʻo ʻene ʻaʻahi taʻu ʻe tolu ki ʻEfesoó (lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau hono tolú), ʻa ia ʻoku hangē naʻe ʻosi ki he vahaʻa ʻo e A.D. 55 mo e 56 (vakai Ngāue 19:10; 20:31; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Tohi ʻa Paulá”).

Ko Hai Naʻe Fakataumuʻa Ki Ai Hono Hikí Pea Ko e Hā Hono ʻUhingá?

Naʻe faʻu ʻa e tohi ko ʻení maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he kolo ko Kolinitoó. Naʻe malangaʻaki ʻe Paula ʻa e ongoongoleleí ʻi Kolinitō ʻo mei kakato ʻa e taʻu ʻe ua (vakai Ngāue 18:1–18) mo fokotuʻu ʻi ai ha kolo ʻo e Siasí (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “Ngaahi Tohi ʻa Paulá”). Naʻe toki maʻu ʻe Paula ʻi ha taimi kimui ai, ʻi he lolotonga ʻene malanga ʻi ʻEfesō ʻi heʻene fononga fakafaifekau hono tolú, ha fetuʻutaki mei he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó. Naʻá ne fai ha tohi ko e tali ki he koló (vakai 1 Kolinitō 5:9), ka ko e meʻapangó he naʻe mole ʻa e tohi ko ʻení pea ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi heʻetau folofolá. Naʻe maʻu ʻe Paula kimui ai ha toe lipooti mei he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó kau ki he ngaahi palopalema ʻi ai ʻi he Siasí (vakai 1 Kolinitō 1:11), peá ne fai ha toe tohi ko e tali ki ai, pea naʻe ʻiloʻi ia ko e 1 Kolinitoó. Ko ia ai, ko e 1 Kolinitoó ko e tohi ia hono ua ʻa Paula ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó.

ʻI he taimi ʻo Paulá, ko Kolinitō ʻa e kolomuʻa ʻo e vahefonua ʻi he puleʻanga Lomá ko ʻAkeia, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e konga lahi ʻo Kalisi motuʻa ʻi he fakatonga ʻo Masitōniá. Naʻe hoko ʻa Kolinitō ko ha feituʻu faiʻanga fefakatauʻaki mo tuʻumālie, pea naʻe haʻu ki ai ʻa e kakaí mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e ʻEmipaea Lomá, ʻo hoko ia ko e feituʻu naʻe tokolahi taha ai ʻa e ngaahi matakali kehekehé. Naʻe lahi ʻa e lotu tamapua ʻa e ngaahi siasi ʻi Kolinitoó, pea naʻe lahi mo ha ngaahi temipale mo ha ngaahi ʻesi feilaulau ʻi he koló. ʻI he taimi naʻe ngāue fakafaifekau ai ʻa Paulá, naʻe ʻiloʻi ʻa e kakai Kolinitoó ʻi he lahi ʻenau faiangahalá. Hangē ko ʻení, naʻe angamaheni ʻaki pē hono fakahoko ʻa e paʻumutú ʻi he temipale ʻo ʻĀfolotaití.

Naʻe fakamahino ʻe Paula ʻi he tohi ko ʻení ʻa e ʻikai uouangataha ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kamata ke uesia ʻe he ngaahi tui mo e ngaahi angafai taʻe faka-ʻOtuá ʻenau tauhi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí (vakai 1 Kolinitō 1:11; 6:1–8; 10:20–22; 11:18–22). Naʻá ne tohi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó ke tokoni ki heʻenau ngaahi fehuʻí mo ʻenau ngaahi palopalemá, pea ke fakamālohia ʻa e kau ului naʻa nau faingataʻaʻia heʻenau feinga ke ʻoua ʻe toe foki ki heʻenau ngaahi tui mo ʻenau ngaahi angafai ʻi he kuohilí.

Ko e Hā ha Ngaahi Meʻa ʻoku Makehe ai ʻa e Tohí Ni?

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi faleʻi mo e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he Fuakava Foʻoú, ko e fai ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó, pea naʻe ʻikai toe lahi hake haʻane fai pehē ki ha toe kolo kehe ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní, ko e ongo tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó ko e vahe fā ia ʻe taha ʻo e ngaahi tohi ʻa Paulá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he 1 Kolinitoó, naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula hono fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fono ʻa Mōsesé. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e mahuʻinga hono “fai ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (1 Kolinitō 7:19) “moʻulaloa ki he fono kia Kalaisí” (1 Kolinitō 9:21) kae lava ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ongoongoleleí.

Toʻo Kongokonga Lalahí

1 Kolinitō 1–11. ʻOku fakatokanga ʻa Paula koeʻuhí ko e ngaahi māvahevahe ʻi he loto Siasí mo fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e uouangataha ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOkú ne fakatokanga ki he kāingalotú koeʻuhí ko e angahala fakasekisualé, akoʻi ko e sinó ko e temipale maʻá e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakaʻaiʻai ʻa e mapuleʻi kitá. ʻOkú ne lea kau ki ha ngaahi fehuʻi fakapatonu ki he nofomalí mo e ngāue fakafaifekaú, kae pehē foki ki he ouau ʻo e sākalamēnití, mo e ngofua pe ʻikai ke kai ʻa e ngaahi kakano kuo feilaulauʻi ki he ngaahi ʻotua tamapuá.

1 Kolinitō 12–14. ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻoku tau kumi ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié. ʻOkú ne fakamanatu ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó ʻa e mahuʻinga ʻo e kau ʻaposetoló, kau palōfitá, mo e kau akonakí, pea mo e fetokoniʻaki ʻoku totonu ke fai ʻe he kāingalotú ʻiate kinautolú. ʻOkú ne fakamamafaʻi mai ʻa e mahuʻinga ʻo e manavaʻofá ʻo māʻolunga ange ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kehé.

1 Kolinitō 15–16. ʻOku fakamoʻoni ʻa Paula ʻokú ne tuʻu fakataha mo ha kakai kehe tokolahi ko e kau fakamoʻoni ki he Kalaisi kuo toetuʻú. ʻOkú ne akoʻi ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē pea ʻe fakapapauʻi ʻe he papitaiso maʻá e kakai pekiá ʻa e moʻoni ʻo e Toetuʻu ʻi he kahaʻú. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻe kehekehe ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ngaahi nāunau ʻe toetuʻu hake ai ʻa e ngaahi sinó kuo toetuʻú, pea kuo toʻo ʻa e huhu ʻo e maté koeʻuhí ko e mālohi ʻa Kalaisi ʻi he maté. ʻOkú ne fokotuʻutuʻu ha tokoni maʻá e Kau Māʻoniʻoni masivesiva naʻa nau lolotonga nofo ʻi Selusalemá.

Paaki