Laipelí
ʻIuniti 13, ʻAho 1: Sione 2


ʻIuniti 13: ʻAho 1

Sione 2

Talateú

Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi Kena ʻi he ʻao ʻo e kakaí ʻa e fuofua mana lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, ʻi he taimi naʻá Ne liliu ai ʻa e vaí ko e uainé. Naʻe fononga ki Selusalema ki he fuofua kātoanga Lakaatu lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú, peá Ne fuofua fakamaʻa ai ʻa e temipalé ʻaki hono tuli ʻa e kau fakafetongi paʻanga naʻa nau fakaʻuliʻi ʻa e fale ʻo ʻEne Tamaí.

Sione 2:1–11

ʻOku liliu ʻe Sīsū e vaí ko e uaine

Fakakaukau ki he ngaahi “fuofua” taimi naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo moʻuí: ko e fuofua ʻaho naʻá ke ʻalu ai ki he akó, ko hoʻo fuofua ngāué, pe fuofua taimi ʻokú ke manatuʻi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā ha toe fuofua taimi naʻe hoko ai ha meʻa naʻá ke mahuʻingaʻia ai?

Ko e hā ʻoku tau faʻa fakamahuʻingaʻi ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e “fuofua” hoko ha ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻuí?

ʻI ha kiʻi taimi nounou hili hono papitaiso ʻo Sīsuú, naʻá Ne kau atu mo ʻEne kau ākongá ki ha kātoanga mali ʻi Kena, ko ha kolo ofi ki Nāsaleti ʻa e kolo tupuʻanga ʻo Sīsuú. Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻi Kena ʻEne fuofua mana kuo lekootí.

Lau ʻa e Sione 2:1–3, ʻo kumi ki he palopalema naʻe hoko lolotonga ʻa e kātoanga malí.

Ko e uainé ʻa e inu angamaheni ʻi ha kātoanga mali. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku laui ʻaho hono kātoangaʻi ʻo e malí. Ko ha meʻa fakamā ia kiate kinautolu ʻoku ʻo nautolu ʻa e kātoangá kapau ʻe ʻosi ʻa e uainé. Naʻe kole ʻa Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú, kia Sīsū ke tokoni ki hono fakalahi mai ʻa e uainé. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo fakapapauʻi ʻa e fatongia ʻo Mele ʻi he kātoanga malí, ka ʻoku mahino pē naʻá ne ongoʻi ʻe uesia hono fatongiá ʻi ha taimi ʻe maha ai ʻa e uainé.

ʻOku tokoni ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ke mahino kiate kitautolu ʻa e tali ʻa Sīsū ki Heʻene faʻeé: “[Fefine, ko e hā te ke loto ke u fai maʻaú? te u fai ia; he ʻoku teʻeki ai hokosia hoku ʻahó]” . ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe faʻa ngāue ʻaki ʻa e “fefiné” ko ha founga ʻofa mo fakaʻapaʻapa ke leaʻaki ki heʻete faʻeé.

Lau ʻa e Sione 2:5, ʻo kumi ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Mele ki he kau tamaioʻeikí. Fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he fakahinohino ʻa Mele ki he kau tamaioʻeikí fekauʻaki mo ʻene tui kia Sīsuú.

Lau ʻa e Sione 2:6–7, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe Sīsū ke fai ʻe he kau tamaioʻeikí.

ʻĪmisi
limestone pots

Ko e ngaahi hina vai makalahe mei he taimi ʻo e Fuakava Foʻoú ʻi ʻIsileli

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fakamaʻa faka-Siú” ʻi he veesi 6 ki he ouau ʻoku fai ʻe he kau Siú ʻi heʻenau fanofano honau nimá ʻaki ʻa e vaí kimuʻa pea maʻu ha meʻatokoni. Ko e ngaahi hina vai maka lalahi naʻe tānaki ai ʻa e vai naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi angafai peheé. “Ko e ‘talamú’ naʻe fakafuofua ki he kalani ʻe hiva (lita ʻe 34), ʻa ia ko e hina vai ʻe onó naʻe mei lava ʻo tānaki ai ha kalani ʻe 100 ki he 160 (fakafuofua ki he lita ʻe 380 ki he 600)” (New Testament Student Manual [Tohi Lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2014], 207). Fakatokangaʻi ʻi he Sione 2:7 hono fakapito ngutungutu ʻa e ngaahi hina vaí.

Lau ʻa e Sione 2:8, ʻo kumi ki he meʻa hoko naʻe fekau ʻe Sīsū ke fai ʻe he kau tamaioʻeikí.

Kapau ko e taha koe ʻo e kau tamaioʻeikí, ko e hā naʻá ke mei fakakaukau ki ai pe ongoʻi ʻi he taimi naʻá ke ʻave ai ʻa e ipu fonu ʻi he inú ni ki he pule ʻo e kātoangá?

Lau ʻa e Sione 2:9–10, ʻo kumi ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he pule ʻo e kātoangá hili ʻene ʻahiʻahiʻi ʻa e inu naʻe ʻoatu kiate iá.

Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki he vaí?

ʻE tokoni ke mahino kiate koe ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he pule ʻo e kātoangá ʻi haʻo ʻilo ko e uaine lelei tahá ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ia ʻi he kamata ʻa e kātoangá, pea toki fakaʻaongaʻi kimui ʻi he kātoangá ʻa e uaine ʻoku ʻikai fuʻu leleí.

Naʻe ʻikai ke ʻomi ʻe Sīsū ha fakaʻuhinga fakapatonu e ʻuhinga pe fakataipe ʻi he fuofua mana ko ʻeni naʻe lekooti ʻi Heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní. Neongo iá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku lava ke tau ako mei he talanoa ko ʻení kau ki he fuofua mana ʻa Sīsū kuo hikí.

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi moʻoni ʻokú ke lava ʻo ʻilo mei he Sione 2:1–10 fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, Hono vā mo ʻEne faʻeé, pea mo Hono mālohí.

ʻE lava ke faitatau ʻa e taha ʻo e ngaahi moʻoni naʻá ke ʻilo mei he Sione 2:1–10 mo ʻeni: ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke puleʻi ʻa e ngaahi nāunau ʻo e māmaní.

Lau ʻa e Sione 2:11, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ki he kau ākonga ʻa Sīsuú koeʻuhí ko e mana ko ʻení.

ʻOku hā ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá “[naʻe fakamālohia ʻa e tui ʻa ʻene kau ākongá ʻiate ia]” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 2:11).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE lava fēfē ke fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻi ha mahino kiate koe ʻa e mana ko ʻení, pea mo e mahino ko Sīsū Kalaisi ko e Toko Taha Fakatupu ʻo e langí mo māmani pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke puleʻi ʻa e ngaahi nāunau ʻo e māmaní?

    2. Ko e hā ha ngaahi talanoa kehe ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku toe fakahaaʻi mai ai ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi ke puleʻi ʻa e ngaahi nāunau ʻo e māmaní?

Sione 2:12–25

ʻOku fakamaʻa ʻe Sīsū ʻa e temipalé

Fakakaukau ki ha vaʻinga longomoʻui ʻi tuʻa naʻá ke faʻa vaʻinga ai ʻi hoʻo kei siʻí. Neongo ko ha vaʻinga fāinoa mo fakalata ʻeni, te ke ongoʻi fiemālie nai ke ke vaʻinga pehē ʻi he kelekele toputapu ʻo e temipalé? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI he fuofua taʻu ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻá Ne ʻalu ki Selusalema ke kātoangaʻi ʻa e Lakaatú. Lau ʻa e Sione 2:12–17, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ʻi he temipalé ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa Sīsuú.

ʻĪmisi
Jesus cleansing the temple

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē naʻe lotomamahi ai ʻa Sīsū ʻi he meʻa naʻe hoko ʻi he temipalé? Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ke fakatonutonu ʻa e palopalemá.

Naʻe fie maʻu ʻe he kau ʻaʻahi ʻe toko laui afe naʻa nau haʻu ki Selusalema ki hono kātoangaʻi ʻo e Lakaatú ke fakatau ha fanga monumanu ke foaki ko ha ngaahi feilaulau ʻi he temipalé ko e konga ʻo ʻenau lotú. Naʻe fakafetongi ʻe he kau fetongi paʻangá ʻa e paʻanga Lomá mo ha paʻanga kehe ki he paʻanga ʻa e temipalé kae lava ke fakatau ʻa e fanga monumanu feilaulaú, pea naʻe fakatau atu ʻe he kau fakatau koloa kehé ʻa e fanga monumanu naʻe fie maʻú. Neongo naʻe fie maʻu ke fai ʻa e fefakatauʻaki ko ʻení, naʻe taʻefakaʻapaʻapa mo taʻeʻapasia hono fakahoko ʻo e fakatau ko iá ʻi he lotoʻā kituʻa ʻo e temipalé. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe hilifaki ʻe he kau fetongi paʻangá ha totongi naʻe fuʻu hulu ʻi hono fakataua e fanga monumanú, mo feinga ke maʻu ha tupu taʻefakaʻatuʻi.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa naʻe hokó: “ʻI he taimi naʻe hū atu ai ʻa Sīsū ki he lotoʻā kituʻa ʻo e temipalé, … naʻe ʻi muʻa ʻiate ia ha ngaahi palepale ko e fanga pulu, ʻā sipi, puha ʻoku ʻi ai ha fanga lupe ʻo fakataumuʻa ke feilaulauʻi, mo ha kau fai fakatau mānumanu [kau fai fakatau] naʻa nau hilifaki ha totongi mamafa [totongi taʻefakaʻatuʻi]. Naʻe fonu ʻa e feituʻu kotoa ʻi he fanga kiʻi tēpile ʻa e kau fetongi paʻangá, ʻa ia naʻa nau fakafetongi, ke maʻu ai ha tupu, ʻa e ngaahi silini kopa Lomá mo e ngaahi silini kopa kehé ki he silini kopa ʻa e temipalé, kae lava ke fakatau ʻa e fanga monumanu ki he feilaulaú” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:137–38).

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku toputapu ʻa e fale ʻo ʻEne Tamaí, ʻo fakafou ʻi Heʻene ngaahi ngāué mo ʻEne ngaahi leá.

Fakatokangaʻi naʻe lea ʻa Sīsū ʻi he Sione 2:16 ʻo pehē ko e temipalé ko e fale ʻo ʻEne Tamaí. ʻOku tau ako mei heni ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻOtuá.

ʻOku hoko ʻa e ngaahi temipalé ko e ngaahi fale ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ko e ngaahi feituʻu ia ʻe lava ke hāʻele mai ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakahoko ʻi he ngaahi temipalé ʻa e ngaahi ouau fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku lava ke ongoʻi ʻe kinautolu ʻoku ʻalu ki he temipalé ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Koeʻuhí ko e temipalé “ko e Fale ʻo e ʻEikí,” ʻo hangē ko hono tohi ʻi tuʻá, ʻe lava ke ʻafio tonu ai ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e ngaahi temipalé ʻa e ngaahi feituʻu toputapu taha ʻi he māmaní ke fai ai ha lotu.

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitaá, ʻo kumi ki he ʻuhinga naʻe kapusi ai ʻe Sīsū ʻa e kau fetongi paʻangá mo e kau fakatau koloá mei he temipalé:

ʻĪmisi
President Howard W. Hunter

“ʻI he hala fononga ʻo e hōloa fakamōlalé, ko e ʻapasiá ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fuofua mōlia atú. … Naʻe afuhia ʻa e loto ʻo e kakai ʻi he fonua ʻo Sīsuú ʻi he ʻofa he paʻangá. Naʻa nau tokanga ke maʻu mai ha meʻa ʻo lahi ange ʻi heʻenau tokanga ki he ʻOtuá. Ko e hā ka nau tokanga ai ki he temipale ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ke nau tokanga kiate ia? Naʻa nau fulihi ʻa e lotoʻā kituʻa ʻo e temipalé ke hoko ko ha feituʻu fefakatauʻaki pea naʻe hoko ʻenau mānumanu ʻi heʻenau fakafetongi paʻangá mo e tangi ʻa e fanga sipi taʻemelé ke ʻikai faʻa ongona ʻa e ngaahi lotu mo e lotu tāumaʻu ʻa e kakai tui mālohí. Naʻe ʻikai ha toe taimi naʻe hā ai meia Sīsū ha ʻita naʻe toe lahi ange ʻi he taimi ko ia naʻe fakamaʻa ai ʻa e temipalé. …

“ʻOku ʻākilotoa ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻitá ʻi ha kiʻi foʻi lea pē ʻe tolu: ‘Fale [ʻo] ʻEku Tamaí.’ Naʻe ʻikai ko ha fale angamaheni pē; ka ko e fale ʻo e ʻOtuá. Naʻe langa ia ke fai ai ʻa e lotu ki he ʻOtuá. Ko e ʻapi ia maʻá e loto ʻapasiá. Naʻe fakataumuʻa ke hoko ko ha feituʻu ke fakanonga ai ʻa e ngaahi hohaʻa mo e faingataʻaʻia ʻa e tangatá, ʻo hoko ko ha matapā hūʻanga ki he langí. ‘Naʻá Ne pehē, ʻAve ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi heni: ʻoua ʻe ngaohi ʻa e fale ʻo ʻeku Tamaí ko e fale fakatau.’ (Sione 2:16.) Naʻe tafunaki ʻe Heʻene tauhi maʻu ki he Fungani Māʻolungá ha afi ʻi hono lotó pea fakamālohia ʻene ngaahi leá ke mahuhuhuhu ai ʻa e kau faihalá ʻo hangē ha taó” (“Hallowed Be Thy Name,” Ensign, Nov. 1977, 52–53).

  1. Hiki ʻa e lea ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE lava keu fakahaaʻi ʻeku ʻapasia ki he temipalé ʻaki ʻeku … Pea lisi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke fakakato ai ʻa e lea ko ʻení ki he lahi taha te ke ala lavá ʻi ha miniti ʻe ua. Manatuʻi maʻu pē te ke kei lava ʻo fakahaaʻi hoʻo ʻapasia ki he temipalé neongo ʻoku ʻikai ke ke ʻi he temipalé.

Fili ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ʻi hoʻo lisí, pea fakaʻaongaʻi ia ke fokotuʻu ha taumuʻa ke fakahaaʻi ʻa e ʻapasia ki he temipalé.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sione 2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki