Laipelí
ʻIuniti 10, ʻAho 4: Luke 8:1–10:37


ʻIuniti 10: ʻAho 4

Luke 8:1–10:37

Talateú

Naʻe hokohoko atu ʻa e Fakamoʻuí ke ngāue ʻi Kāleli, ʻi he feituʻu naʻá Ne kikiteʻi ai ʻEne pekiá mo e Toetuʻú. Naʻe fononga ʻa Sīsū ki Selusalema ʻi he taimi naʻá Ne mavahe ai mei Kālelí. ʻI Samēlia, naʻá Ne akoʻi ai ʻEne kau ākongá ko ʻEne haʻú ke fakahaofi ʻa e kakaí kae ʻikai ke fakaʻauha kinautolu. Naʻá Ne toe akonaki foki kau ki he ākonga moʻoní mo akoʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí.

Luke 8:1–9:56

Ko e fakahoko ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi maná, akoʻi ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá, pea fononga ki Selusalema

Lau ʻa e fakatātā ko ʻení: Tohi angé fekauʻaki mo e meʻa te ke ongoʻi kae pehē ki he meʻa te ke fai ʻi he taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa takitaha ko ʻení.

  • ʻI he taimi ʻokú ke kole fakalelei ai ki hao tuongaʻane/tokoua pe tuofefine/tokoua ke tokoni atu ke fakamaau ha meʻa kuo moveuveu, ʻokú ne talaatu ʻi he ʻulungaanga taʻefakaʻapaʻapa ke ke fai tokotaha pē ia ʻe koe.

  • Lolotonga hoʻo palani ha ʻekitivitī ʻa e akó, ʻoku fakaangaʻi mo kataʻi ʻe ha niʻihi homou kalasí ha fakakaukau naʻá ke vahevahe ange.

  • ʻI hoʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki hao kaungāmeʻa, ʻokú ne talaatu ʻoku faikehe ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí.

ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Luke 8–9, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ke ne fakahinohinoʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻoku lavea ho lotó ʻi he ngaahi tōʻonga mo e lea ʻa e niʻihi kehé.

Lau ʻa e ngaahi fakamāʻopoʻopo ʻo e vahe Luke 8–9, ʻo kumi ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku lēkooti ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Koeʻuhí naʻá ke ʻosi ako fakaikiiki ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ko ʻení ʻi he ngaahi lēsoni ʻia Mātiu mo Maʻaké, ʻe nofo taha pē ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he Luke 9:51–62.

Lau ʻa e Luke 9:51, ʻo kumi ki he feituʻu naʻe fili ʻa e Fakamoʻuí ke ʻalu ki aí. Ko e kupuʻi lea “ke maʻu hake ai ia ki ʻolungá”, ʻoku ʻuhinga ia ki he ofi mai ʻa e taimi ke hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí.

Lolotonga ʻa e fononga atu ʻa Sīsū ki Selusalemá, naʻá Ne fakaofi atu mo ʻEne kau ākongá ki ha kolo Samēlia. Lau ʻa e Luke 9:52–54, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau Samēliá ʻi he taimi naʻa nau ʻilo ai naʻe fie hū atu ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ki honau koló.

Naʻe fēfē e fakafeangai ʻa Sēmisi mo Sione ki he taʻe fakakaumeʻa mo e fakasītuʻaʻi ʻe he kakai Samēliá ʻa e Fakamoʻuí?

Lau ʻa e Luke 9:55–56, ʻo kumi ki he tali ʻa e Fakamoʻuí kia Sēmisi mo Sioné.

ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOku ʻikai siʻi temo ʻilo ʻa e anga ʻo homo lotó” (Luke 9:55), ko ʻEne ʻuhingá ʻoku ʻikai fenāpasi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Sēmisi mo Sione ke faí mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá.

Fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻoku faʻa tōtuʻa ai ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he kakaí koeʻuhí ko ha fakaanga pe lavea honau lotó ʻi ha tōʻonga ʻa e niʻihi kehé. Toe vakai ki he ngaahi fakatātā mei he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení, mo fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻe lava ke tōtuʻa ai ʻa e tōʻonga ʻa ha taha ʻi ha taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni.

Naʻe kehe fēfē ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí ki hono fakafisingaʻi ia ʻe he kau Samēliá mei he tali ʻa Sēmisi mo Sioné?

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he talanoa ko ʻení, ʻoku tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke tali ʻa e ngaahi tōʻonga fakalavea lotó ʻaki ʻa e faʻa fakamaʻumaʻu mo e kātaki fuoloa. Fakakaukau ke hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻakí ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Luke 9:52-56.

ʻOku tokoni ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino kiate kitautolu ko e lavea ko ia hotau lotó ko e fili pē ia, ka ʻoku ʻikai ko ha tūkunga kuo pau ke hoko:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Ko e taimi ʻoku tau tui pe pehē ai kuo lavea hotau lotó, ko ʻetau ʻuhingá ʻoku tau ongoʻi mā, ngaohi kovia, teketekeʻi, pe taʻefakaʻapaʻapaʻi. Pea kuo pau pē ke hoko ʻa e ngaahi meʻa ia ʻoku fehalaaki, fakamā, taʻeʻuhinga, mo fai ʻi he laumālie angakovi ʻi heʻetau feohi mo e kakai kehé ʻo hoko ia ke tau onogʻi ʻoku lavea hotau lotó. Neongo iá, ʻoku malava pē ke ʻikai lava ʻe ha taha ia ʻo fakalaveaʻi ho lotó pe ko hoku lotó. … Ko e lavea ʻo e lotó ko ha fili ia ʻoku tau fai; ʻoku ʻikai ko ha tūkunga ia ʻoku ʻai pe hilifaki mai kiate kitautolu ʻe ha taha kehe pe ʻe ha meʻa kehe. …

“… Kapau ʻoku ʻi ai ha lea pe meʻa ʻoku fai ʻe ha taha ʻoku tau pehē ʻoku lavea ai hotau lotó, ko hotau fuofua fatongiá ke taʻofi ke ʻoua te te maʻu ʻa e ongo ko iá pea fetuʻutaki fakataautaha, moʻoni, mo hangatonu mo e tokotaha ko iá. ʻOku fakaafea mai ʻe he tōʻonga ko iá ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní mo fakafaingamālieʻi hono fakamahino ʻo e ngaahi maʻu halá kae mahino mai ʻa e taumuʻa totonú” (“And Nothing Shall Offend Them,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 90, 92).

  1. Toe fakakaukau ki he ngaahi fakatātā mei he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení. Hili ia pea tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai pe maumau ʻe lava ke hoko ʻi he fili ke lavea hoto lotó ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ko ʻení?

    2. Te tau lava fēfē ʻo muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he tūkunga takitaha?

    3. Ko e hā nai ha founga ʻe tāpuekina ai kitautolu ʻi heʻetau fili ke tali ki he faikoví ʻi he faʻa kātaki mo e kātaki fuoloá?

Fakalaulauloto angé pē kuo ʻi ai ha taimi naʻá ke fili ai ke tuku ke fakalaveaʻi ho loto ʻe ha lea pe tōʻonga ʻa ha taha? Fokotuʻu haʻo taumuʻa ke ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki haʻo fili ke ke tali ʻa e ngaahi tōʻonga fakalavea lotó ʻaki ʻa e loto fakamaʻumaʻu mo e kātaki fuoloa. Fakakaukau ke vahevahe hoʻo taumuʻá mo ha mēmipa ho fāmilí pe hao kaungāmeʻa kae lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ia.

Fakatokangaʻi ange: Ko e feinga ko ia ke loto fakamaʻumaʻu mo e kātaki fuoloa ʻi he taimi ʻokú ke pehē ai ʻoku fai atu ʻe ha taha ha kovi kiate koe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke ke fakaʻatā ke fakahoko atu ha tōʻonga kovi fakasekisuale pe fakaesino kiate koe, ʻo kau ai hono tuku ke hokohoko atu hano ngaohikovia koe. Kapau ʻoku fakahoko atu ha ngaahi tōʻonga kovi pehē kiate koe, kole leva haʻo faingamālie ke ke sio ai ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke maʻu ha tokoni mo ha faleʻi.

Luke 9:57–62

Ko e ako ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākonga moʻoní

Lau pe ko e siakale ʻe fiha ʻi laló. Lolotonga hoʻo lau iá, hivehiva haʻo foʻi hiva manako.

ʻĪmisi
many small circles

Ko e hā ha meʻa naʻe faingataʻa ai hono lau ʻo e ngaahi foʻi siakalé lolotonga ia ʻokú ke hiva ha foʻi hiva?

Fakakaukau ki he founga ʻoku tatau ai ʻa e uesia hoʻo tokangá ʻi hoʻo hiva lolotonga hoʻo feinga ke laú mo haʻo feinga ke muimui kia Sīsū Kalaisi.

ʻI hoʻo ako ʻa e Luke 9, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lava ke nau uesia pe taʻofi hoʻo muimui ki he Fakamoʻuí.

Lau ʻa e Luke 9:57–58, ʻo kumi ki he tali ʻa Sīsū ki he tangata naʻe fie hoko ko ʻEne ākongá.

ʻOku hā mai ʻi he kupuʻi lea “ka ʻoku ʻikai ʻi he foha ʻo e tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú” ʻa e honge fiemālie mo faingofua ʻa e moʻui ʻa e Fakamoʻuí.

Lau ʻa e Luke 9:59–60, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fie fai ʻe he tangata hono uá kimuʻa pea haʻu ʻo muimui ki he Fakamoʻuí.

Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ʻoku hala ʻa e tengihiá ʻi ha mate ha taha ʻokú te ʻofa ai pe tuku ha fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻafakaʻeikí (vakai ki he T&F 42:45). Ka ko ʻEne akoʻi eni ha lēsoni mahuʻinga ki Heʻene kau ākongá. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako mei he tali ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Luke 9:60 fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mahuʻingaʻia ai ha ākonga moʻoni?

Lau ʻa e Luke 9:61–62, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ʻe he Fakamoʻuí ki he tangata hono tolu naʻe fie hoko ko ʻEne ākongá.

ʻĪmisi
President Howard W. Hunter

ʻOku tokoni ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitaá ke mahino kiate kitautolu ʻa e fakafehoanaki ʻi he Luke 9:62 ke ʻai hotau ongo nimá ki he huo tohó pea ʻoua ʻe toe sio kimui: “Ke keli ha ʻotu [pe luo] hangatonu, ʻoku fie maʻu ke tukutaha e tokanga ʻa e tangata palaú ki ha meʻa pau ʻi muʻa ʻiate ia. ʻOkú ne ʻai ia ke nofo maʻu ʻi he hala moʻoní. Ka neongo ia, kapau ʻe ʻohovale peá ne sio ki mui ke sio ki he hala kuó ne fononga mai aí, ʻe lahi ange hono ngaahi faingamālie ke hē mei he halá. Ko hono olá ʻoku pikopiko mo tungotunga ʻa e ngaahi luó. … Kapau ʻoku he ʻikai tukutaha hotau iví ki mui kae ki muʻa ʻiate kitautolu—ki he moʻui taʻengatá mo e fiefia ʻo e fakamoʻuí—ko e moʻoni te tau maʻu ia” (“Am I a ‘Living’ Member?” Ensign Mē 1987, 17).

Fakalaulauloto ki he founga ʻoku tatau ai ʻa e hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí mo hono ʻai ho ongo nimá ki ha huo toho (palau) pea ʻoua ʻe toe sio kimui.

ʻĪmisi
man and horse plowing

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he kau tangata ko ʻení, ʻi heʻetau hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, kuo pau ke ʻoua te tau ʻai ke toe mahuʻinga ange ha meʻa ʻi heʻetau muimui kiate Iá.

Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku tau faʻa ʻai ai ke toe mahuʻinga ange ʻa e ngaahi meʻa kehé ʻi hotau ngaahi fatongia ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku maʻu ʻe Sētane ha meʻangāue mālohi ke fakaʻaongaʻi ʻi he kakai leleí. Ko hono tohoakiʻi e tokangá. Te ne ʻai ke fakafonu ʻe he kakai leleí ʻenau moʻuí ʻaki e ‘ngaahi meʻa leleí’ koeʻuhí kae ʻikai ha feituʻu ki he ngaahi meʻa mahuʻingá” (“First Things First,” Ensign, May 2001, 7).

  1. Ke tokoni kia koe ke ke fakakaukau ki he meʻa ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo muimui kakato kia Sīsū Kalaisí, tā ha tatau ʻo e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa ako folofolá. Hili iá peá ke lisi ʻi hoʻo saatí ha ngaahi fatongia ʻe fā pe nima ʻo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi (ʻo hangē ko e tokoni ki he niʻihi kehé, vahevahe ʻo e ongoongoleleí, ʻalu maʻu pē ki he lotú, pe totongi ʻo e vahe hongofulú). Lisi ha sīpinga ʻo e ngaahi meʻa kehe ʻe lava ke fakamuʻomuʻa ʻe ha taha ʻi he ngaahi fatongia takitaha ko ʻeni kuó ke lisí.

Ko e ngaahi fatongia ʻo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi

Ngaahi meʻa mahuʻinga kehé

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki haʻo aʻusia ʻi ha taimi naʻá ke sio ai ki ha taha naʻe fili ke tuku ki he tafaʻakí ʻene ngaahi taumuʻa pe ngaahi meʻa kehe naʻe mahuʻinga ki aí kae muimui ki he Fakamoʻuí.

Fakalaulauloto pē ko e hā ha meʻa ʻokú ke fakaʻatā ke mahuʻinga ange ʻi hoʻo muimui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí. Tohi haʻo taumuʻa ʻi ha laʻipepa ʻo e meʻa te ke fai ke hoko ʻo toe mahuʻinga ange ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Tuku ʻa e laʻipepa ko ʻení ʻi ha feituʻu ʻe lava ke ke sio fakaʻaho pē ki ai.

Luke 10:1–24

Ko e ui, fakamālohia, mo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí, ʻa e Kau Fitungofulú

Lau ʻa e Luke 10:1–2, ʻo kumi kiate kinautolu naʻe fakanofo ʻe he ʻEikí ke tokoni ʻi hono fakahoko ʻa ʻEne ngāué.

Ko e lea toko fitungofulu ʻi he Luke 10:1 ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e tokolahi ʻo e kau tamaioʻeiki naʻe tuku atu ʻe Sīsuú, ka ʻoku toe ʻuhinga foki ki he lakanga fakataulaʻeikí. Ko e lakanga fakataulaʻeiki tatau pē eni mo ia ʻi he ʻahó ni ʻi he Siasi kuo toe fakafoki maí. Ko e kōlomu eni ʻe valu ʻo e Kau Fitungofulú, neongo ko e mēmipa pē ʻo e ongo fuofua kōlomu ʻe uá ʻoku ui ko e Kau Taki Maʻōlungá. Ko ʻenau ngāue ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí mo tokoni ki hono puleʻi ʻo e Siasí ʻoku fakahinohinoʻi ia mei he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú.

ʻOku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, ʻoku ui ʻe he ʻEikí ha kau ngāue ʻo tānaki atu ki he Kau ʻAposetoló ke fakafofongaʻi Ia mo tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngāué. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí ha niʻihi kehe ke nau fakafofongaʻi mo tokoni kiate Iá?

ʻOku ʻi ai ha fakahinohino ʻi he Luke 10:3–24 naʻe ʻoange ʻe he Fakamoʻuí ki he Fitungofulú ko e founga ke fakakakato ʻaki honau ngaahi fatongiá. Naʻe toki līpooti kimui ʻe he Fitungofulú kia Sīsū ʻenau ngāué, peá Ne ʻoange ha toe fakahinohino mo fiefia fakataha mo kinautolu. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakahinohino ʻi he Luke 10:10–11 naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he Fitungofulú ʻa ia ʻoku kehe ia mei he ngaahi fakahinohino ʻoku maʻu ʻe he kau faifekau ʻo e ʻaho ní. Naʻe ʻoange ki he Fitungofulú ʻa e ngofua ke tūtuuʻi ʻa e efu ʻo ha kolo ko e fakamoʻoni kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau tali kinautolu. ʻOku toki lava pē ke fai ʻa e meʻá ni he ʻahó ni ʻi he ngaahi taimi pau moʻoni pea ʻe toki fai pē ia ʻi hano fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ʻikai ha mafai ʻo e kau faifekau ngāue taimi kakató ke nau fai eni ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻi haʻanau fakakaukau pē ʻanautolu.

Luke 10:25null37

ʻOku akoʻi ‘e Sīsū ‘a e talanoa fakatātā ‘o e Samēlia leleí

ʻĪmisi
road in desert wilderness

Ko e hala ki Selikoó

Lau ʻa e Luke 10:25, ʻo kumi ki he fehuʻi naʻe ʻeke ʻe ha akonaki ʻi he fonó (loea) ke ʻahiʻahiʻi, pe siviʻi, ʻaki ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e hā haʻo tali kapau ʻe fai atu ʻe ha taha ʻa e fehuʻi ko ʻení kiate koe?

Lau ʻa e Luke 10:26-28, ʻo kumi ki he tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fehuʻi ʻa e akonaki ʻi he fonó.

Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke lau ʻi he Luke 10:25–28, fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, kuo pau ke tau .

Lau ʻa e Luke 10:29, ʻo kumi ki he fehuʻi hono ua naʻe ʻeke ʻe ke akonaki ʻi he fonó kia Sīsuú.

ʻĪmisi
The Good Samaritan

Ko e Samēlia Leleí

Naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fehuʻi ʻa e akonaki ʻi he fonó ʻaki ʻEne akoʻi a e talanoa fakatātā kau ki ha Samēlia Lelei (vakai ki he Luke 10:30–35). ʻI he taimi ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe mālohi ʻaupito ʻa e taufehiʻá ʻi he vā ʻo e kau Siú mo e kakai Samēliá (vakai ki he Fakahinohino ki he Folofolá, “Kakai Samēliá”). Naʻe fakatou fai ʻe he ongo matakali ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala fai ke ʻoua naʻa nau fetaulaki ai.

Lau ʻa e Luke 10:30–37, ʻo kumi ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātaá ke tau ʻilo ai pe ko hai hotau kaungāʻapí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻo e Samēlia leleí ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokoní:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Te tau takitaha fakahoko ʻi heʻetau fononga he moʻui fakamatelié, haʻatau fononga he hala ki Selikoó. Ko e hā e meʻa te ke aʻusiá? Ko e hā haʻakú? He ʻikai koā te u lava ʻo fakatokangaʻi ʻa ia kuo tofanga ʻi he kau kaihaʻá mo fie maʻu tokoní? Te ke fai ia? Te u hoko nai ko e tokotaha ʻe mamata ki ha kafo mo ongoʻi ʻa e toʻé, ka u kolosi au ki he kauhala ʻe tahá? Te ke fai ia? Pe te u hoko ko e taha ʻoku sio, mo fanongo, pea mo tuʻu, pea tokoní? Te ke fai ia?

“Naʻe ʻomi ʻe Sīsū ʻetau fakahinohinó: ʻʻAlu koe, pea ke fai pehē pē.’ Ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he fekau ko iá, ʻoku fakaava mai ki heʻetau vakaí ha meʻa ʻoku hāhāmolofia ke fakatataua pe teitei lakasi.

“ʻIo mahalo ʻe ʻikai fakaʻilongaʻi mahino ʻa e Hala ki Selikoó. Pea pehē pē foki ki he toʻe ʻa e tokotaha kafó, ke tau lava ʻo fanongo ki ai. Ka ko e taimi te tau lue ai ʻi he ngaahi sitepu ʻa e Samēlia leleí, ʻoku tau lue ʻi he hala ʻoku iku ki he haohaoá” (“Your Jericho Road,” Ensign, Fepueli 1989, 2, 4).

  1. Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻoku feinga ke ʻofa ki ha taha ʻokú ne fakamatalili, tō nounou, mo fakatupu ʻita kiate ia. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha kiʻi tohi nounou ki haʻo kaungāmeʻa, ʻo fakamatala ki he meʻa ʻoku tau ako mei he talanoa fakatātā ko ʻeni kau ki he ʻofa ki he niʻihi kehé mo e founga ʻe lava ke tau feinga ai ke tau hangē ko e Samēlia leleí.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Luke 8:1–10:37 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki