Laipelí
ʻIuniti 16, ʻAho 2: Sione 17


ʻIuniti 16: ʻAho 2

Sione 17

Talateú

Naʻe ʻohake ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Lotu Hūfekina māʻongoʻongá, kimuʻa peá Ne mamahi ʻi Ketisemaní. Naʻá Ne lotu ke ʻilo Heʻene kau ākongá pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku muimui kiate Iá ʻa e Tamai Hēvaní mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, pea naʻá Ne lotu ke nau lava ʻo taha mo Ia mo ʻEne Tamaí.

Sione 17:1–8

ʻOku fakataufolofola ʻa Sīsū Kalaisi ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu

Fakakaukau ki ha kakai ʻiloa ʻe niʻihi ʻokú ke ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo kinautolu.

Fakakaukau leva he taimí ni ki he kakai ʻokú ke ʻiloʻi lelei taha ʻi hoʻo moʻuí.

Ko e hā ʻa e faikehekehe e ʻilo fekauʻaki mo ha taha, pea mo e ʻiloʻi tonu ʻa e tokotaha ko iá? Hiki ʻi he feituʻu ʻoku fakaʻatā atú ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke ke ʻiloʻi lelei ai ha taha:

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mahuʻinga hono ʻiloʻi e Tamai Hēvaní pea mo Ia. ʻI hoʻo ako ʻa e Sione 17, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe tokoni kiate koe ke ke muimui he hala ʻe ʻikai ngata pē hoʻo ʻilo lahi ange ai fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi, kae toe ʻiloʻi lelei ange.

ʻĪmisi
Jesus Christ

Naʻe fononga fakataha ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá ki he Ngoue ko Ketisemaní, hili ʻa e ʻOhomohe Fakaʻosí. Naʻe kiʻi tuʻu ʻa Sīsū ke fai ha lotu kimuʻa pea nau aʻu ki he ngoué. ʻOku faʻa ʻiloa ia ko e Lotu Hufekiná. Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e foʻi lea hūfia ko e lea ki ha taha ʻo fakafofongaʻi ha taha kehe. Naʻe lea heni ʻa Sīsū Kalaisi ki he Tamai Hēvaní ʻo fakafofongaʻi ʻEne kau ākongá, ʻo kole ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Lau ʻa e Sione 17:1–3, ʻo kumi ki he fakamatala ʻa e Fakamoʻuí ki he moʻui taʻengatá. (Sione 17:3 ko ha potufolofola fakataukei folofola. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e vēsí ni ʻi ha founga makehe ke tokoni ke ke maʻu ia ʻi he kahaʻú.)

ʻOku tau ako ʻa e moʻoni ko ʻení mei he Sione 17:3: Kuo pau ke tau ʻilo ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, Sīsū Kalaisi, ka tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku kehekehe fēfē ʻa e ʻiloʻi e Tamaí mo e ʻAló mei he ʻilo fekauʻaki mo Kinauá?

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne pehē ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻiloʻi e Tamaí mo e ʻAló: “ʻOku kehe pē ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mei he ʻiloʻi Iá. ʻOku tau ʻilo fekauʻaki mo ia ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ko ha sino fakafoʻituitui ia naʻe ngaohi fakatatau ki ai ʻa e ʻīmisi ʻo e tangatá; ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ko e ʻAló ko e ʻīmisi ia ʻo e sino ʻo e Tamaí; ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosi ha ngaahi ʻulungaanga mo ha ngaahi mālohi pau. Ka ʻoku tau ʻiloʻi kinaua, ʻi heʻetau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻi he taimi ʻoku tau maʻu mo aʻusia ai ʻa e ngaahi meʻa tatau mo kinauá. Ko e ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻa e fakakaukau ki he meʻa ʻokú Ne fakakaukau ki aí, ʻa e ongoʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne ongoʻí, ʻa e maʻu ʻa e mālohi ʻokú Ne maʻú, ʻa e maʻu ʻa e mahino fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻoku mahino ki Aí, pea fai ʻa e meʻa ʻokú Ne faí. Ko kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau hoko ʻo hangē ko iá, pea maʻu ʻa e moʻui hangē ko ʻEne moʻuí, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá” (Doctrinal New Testament Commentary, vōliume 3 [1965–73], 1:762).

ʻOku malava ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea hoko ʻo hangē ko Iá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Ka ko e hala eni ʻe fonongaʻia ʻi he moʻuí ni pea ʻi he hili ʻa e moʻui ko ʻení (vakai Molonai 7:48; 10:32–33).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻe ʻikai lava ai ʻe ha taha ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá taʻe te ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi?

    2. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke ke toe ʻiloʻi lahi ange ai ʻa e Tamaí mo e ʻAló?

ʻOku tau ako ʻi he Sione 17:4–5 naʻe lipooti ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene Tamaí kuo kakato ʻa e ngāue naʻá Ne ʻoange ke Ne faí. Naʻá Ne kole ki Heʻene Tamaí ke fakanāunau Ia ʻaki ʻa e nāunau naʻá Ne maʻu ʻi he moʻui ʻi he maama fakalaumālié.

Lau ʻa e Sione 17:6–8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai Heʻene kau ākongá ke nau ʻiloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola —Sione 17:3

  1. Lau leʻolahi ʻa e tatau ko ʻeni ʻo e potufolofola fakataukei folofola Sione 17:3:

    “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengata, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pe taha, mo Sisu Kalaisi, ʻa ia naʻa ke fekau.”

    Hoko atu ʻo tāmateʻi ha foʻi lea ʻe tolu ke ʻoua te ke toe lava ʻo sio ki ai, pea toe lau leʻolahi ʻa e potufolofolá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi lea naʻá ke tāmateʻí. Toutou tāmateʻi pē ha ngaahi foʻi leá mo lau leʻolahi ʻa e potufolofolá kae ʻoua kuo ʻosi kotoa ʻa e ngaahi foʻi leá hono tāmateʻi. Pea feinga leva ho lelei tahá ke hiki ʻa e potufolofolá mei hoʻo manatú ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Sione 17:9–19

ʻOku lotu ʻa e Fakamoʻuí maʻa ʻEne kau ākongá

Lau ʻa e Sione 17:9, 11–18, ʻo kumi ki he meʻa naʻe lotu ki ai ʻa Sīsū maʻa ʻEne kau ākongá.

Fakatokangaʻi naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, ʻe hoko atu ʻa e moʻui ʻEne kau ākongá ʻi ha māmani ʻoku ʻi ai ʻa e koví mo fehiʻa kia kinautolu. ʻOku tau ako mei he Sione 17:14–16, ʻoku fie maʻu ke tau ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu, ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki hoʻo folofolá.

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki ai ke tau ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo e māmaní?

ʻE lava ke tokoni ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino kiate koe ʻa e founga ke moʻuiʻaki ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo e māmaní:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“ ʻOku tau faʻa leaʻaki ʻi he Siasí ʻa e lea: ‘Moʻui ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani.’ …

“Mahalo ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa e lea ko ʻení … ko ha fakatokanga kehekehe ʻe ua. ʻUluakí, ‘Moʻui ʻi māmani.’ Kau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku faí; ʻai ke lahi hoʻo ʻiló. Feinga ke ke maʻu ʻa e mahinó mo faʻa kātaki pea tali ʻa e faikehekehé. Fai ha tokoni ʻoku ʻuhinga mālie ki he sosaietí, ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoni pea kau ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko hono uá, ‘ʻOua ʻe ʻo māmani.’ ʻOua ʻe muimui ki he ngaahi hala ʻoku halá pe feliuliuaki ke fakafaingofuaʻi pe tali ʻa e meʻa ʻoku ʻikai totonú. …

“ʻOku fie maʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau fakalotoa ʻa e niʻihi kehé ʻo lahi ange ʻi hono fakalotoa ʻo kinautolú. ʻOku totonu ke tau ngāue ke taʻofi ʻa e peau ʻo e angahalá mo e koví kae ʻoua ʻe tafia fakataha ai pē. ʻOku fie maʻu ke tau takitaha tokoni ke solova ʻa e palopalemá kae ʻoua ʻe kalofi pe tukunoaʻi” (“The Effects of Television,” Ensign, Mē 1989, 80).

Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tau kei ʻi he māmaní pē, kae ʻikai ʻo e māmaní.

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá pe ʻe founga fēfē ha ʻi he māmaní ha taha kae ʻikai ʻo e māmaní ʻi he ngaahi ʻātakai takitaha ko ʻení: ʻi he ʻapiakó, mo e ngaahi kaungāmeʻá, pea ʻi he ʻinitanetí. Pea tohi ha founga pau ʻe taha te ke feinga ai ke toe lelei ange hoʻo muimui ki he Fakamoʻuí ʻaki hoʻo ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo e māmaní.

Sione 17:20–26

ʻOku lotu ʻa e Fakamoʻuí maʻá e kakai kotoa pē ʻoku nau tali ʻEne ongoongoleleí

Neongo ʻetau ngaahi feingá, ʻoku ʻikai ke tau tauhi maʻu ʻa e tuʻunga haohaoa mei he angahalá mo e kovi ʻoku ʻi he māmaní. Kapau ʻe ʻikai lava ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻe tuku kitautolu ʻi tuʻa mei he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo taʻengata, koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke nofo ha meʻa taʻemaʻa ʻi Hono ʻaó (vakai 1 Nīfai 15:33–34).

Lau ʻa e Sione 17:20–23, ʻo kumi ki he meʻa naʻe lotua ʻe Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi e foʻi lea ko e taha ʻi ha feituʻu pē ʻoku ʻasi ai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

Fakatokangaʻi naʻe lotu ʻa e Fakamoʻuí ʻo ʻikai maʻa ʻEne kau ʻAposetoló pē, kae kau ai mo kinautolu te nau tui ki heʻenau ngaahi lea ʻo fakahā ʻe lava ke nau hoko kotoa ʻo taha ʻo hangē ko e taha ʻa Sīsū mo e Tamaí. ʻOku fakamahino mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ko e Tamaí mo e ʻAló ko ha ongo sino kehekehe ʻe ua. Naʻe lotu ʻa Sīsū ke maʻu ʻa e taha ʻi he laumālié, kae ʻikai ko e taha fakatuʻasinó.

Ko e hā ʻoku malava ai ke tau hoko ʻo taha mo e Tamaí pea mo e ʻAló?

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga te tau lava ke taha ai mo e Tamaí pea mo e ʻAló: “ʻOku mahinongofua pē ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e foʻi lea faka-Pilitānia ko e Atonement: at-one-ment, ko hono fakatahaʻi mai ʻo e ngaahi meʻa kuo fakamoveteveteʻi pe vahevahe” (“Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Māʻasi 2008, 34–35).

Ko e moʻoni mahuʻinga ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he Sione 17:20–23, ʻe lava ke tau hoko ʻo taha mo e Tamaí pea mo e ʻAló ʻi heʻetau haʻu kia Sīsū Kalaisi mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakaleleí.

Fakatatau ki he meʻa ʻokú ke ʻilo kau ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí, ko e hā te ke fie hoko ai ʻo taha mo kinaua?

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kumi ki he ngaahi tāpuaki ʻe haʻu kia kinautolu ʻoku nau kumi ke hoko ʻo taha mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ʻOku totonu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻetau feinga fakamātoato ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí kae vilitaki foki, ʻo hangē ko ʻEne fakaafé, ke hoko ʻo taha mo Ia (vakai Sione 17:21), ke ‘fakamālohia kimoutolu ʻaki ʻa e malohi ʻi hono Laumālié ʻi he tangata ʻi lotó’ ( ʻEfesō 3:16). …

“ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi taimi faingataʻa eni ʻoku tau ʻi aí. Kuo pau ke tau lotolahi ʻo talangofua. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe ui kitautolu ke fakamoʻoniʻi hotau tuʻunga fakalaumālié, he ko e ngaahi ʻaho ʻoku tuʻunuku maí ʻe fonu ʻi he vaivai mo e faingataʻa. Ka te tau maʻu ha lotolahi ʻe hoko ko ha fakanonga, ʻi he fakafiemālie ʻoku fakapapauʻi mai ʻi he vā fakataautaha mo e ʻOtuá” (“That We Might Know Thee,” Ensign, Sanuali 1999, 2, 5).

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā te ke fai ke toe lahi ange ai hoʻo ʻilo ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi, mo fakamālohia ho vā mo Kinauá?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sione 17 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki