Laipelí
ʻIuniti 5, ʻAho 2: Mātiu 21:1–16


ʻIuniti 5: ʻAho 2

Mātiu 21:1–16

Talateú

Naʻe hū langilangiʻia ʻa Sīsū ki Selusalema ʻi he kamataʻanga ʻo e uike fakaʻosi ʻo ʻEne moʻuí. Lolotonga ʻEne ʻi aí, Naʻá Ne toe fakamaʻa ʻa e fale lotu lahí, ʻa ia ko hono tuʻo uá ʻaki ia, pea fakamoʻui ʻa e kui mo e pipiki naʻe haʻu kiate Iá.

Mātiu 21:1–11

Ko e hū ikuna ʻa Sīsū ki Selusalemá

  1. Fakakaukau ki ha ʻekitivitī ʻe fakamānako ke fakahoko mo ho ngaahi kaungāmeʻá pe mēmipa ho fāmilí. Tohi ʻi ho tohinoa ako folofolá ha palakalafi nounou kau ki ha meʻa te ke lea ʻaki pe fai ke fakalotoʻi ha taha ho ngaahi kaungāmeʻá pe mēmipa ho fāmilí ke kau atu ki he ʻekitivitií.

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ha meʻa lahi kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, pea ko hotau fatongiá ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ʻilo Ia. ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 21:1–11, fakalaulauloto ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fie ʻilo lahi ange kia Sīsū Kalaisi.

Sio ki he peesi ʻi he lēsoni ko hono kaveingá ko e “Uike Fakaʻosi ʻo Sīsū Kalaisí, Fakaleleí, mo e Toetuʻú.” Ko e fakamatala fakalūkufua ko ʻeni ki he uike fakaʻosi ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní ʻoku fakamāʻopoʻopo mai ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo aʻu ki Heʻene pekia pea Toetuʻú. ʻE lava ke ne fakamahino mo fakaloloto ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ʻo kau ki he ngaahi talanoa, akonaki, tokāteline, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo e uike fakaʻosi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní.

ʻOku lēkooti ʻi he Mātiu 21 ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻe nima kimuʻa hono Tutuki ʻo e Fakamoʻuí, ʻo kamata pē Heʻene hāʻele ikuna atu ki Selusalemá. Manatuʻi naʻe muimui ha kakai tokolahi kia Sīsū mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi heʻenau fononga ki Selusalema mei Selikoó (vakai Mātiu 20:17–18, 29).

Lau ʻa e Mātiu 21:1–5, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahinohino ʻe Sīsū ki ha toko ua ʻo ʻEne kau ākongá ke faí.

Ko e kikite ʻoku lave ki ai ʻa e Mātiu 21:4–5 ʻoku maʻu ia ʻi he Sakalaia 9:9–10. Fakakaukau ke tohi e kupu folofola fekauʻaki ko ʻení ʻi he tafaʻakí hoʻo folofolá ofi atu ki he Mātiu 21:4–5. Ko e kikite ko ʻeni kau ki he Mīsaia kuo talaʻofa maí, pe “Palōfita, Taulaʻeiki, Tuʻi, mo e Tokotaha Fakahaofi kuo pani, ʻa ia naʻe nofo ʻa e kau Siú ʻo tatali fiefia ki heʻene haʻú” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Mīsaiá,” scriptures.lds.org). ʻE lava ke tokoni ke ke ʻilo ʻi he kuonga ʻo e folofolá ko e ʻasí “ko ha fakataipe ia ʻa e kakai Siú ki he tuʻi. … Naʻe fakahā foki … ʻe he heka ʻi he ʻasí naʻe haʻu ʻa Sīsū ko ha Fakamoʻui fakamelino mo ‘angavaivai’, kae ʻikai ko ha tokotaha ikuna ʻi ha hoosi-tau” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 64).

Lau ʻa e Mātiu 21:6–8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai “ʻe he kakai toko lahí” (veesi 8) ke fakahaaʻi ʻaki ʻi he loto fakaʻapaʻapa ʻenau tali ko Sīsū ʻa e Mīsaiá ʻi Heʻene hāʻele mai ki Selusalemá.

Naʻe fakahā mahino ʻi he Kosipeli ʻa Sioné naʻe ngāueʻaki ʻe he kakai toko lahí ha “ngaahi vaʻa [paame]” (Sione 12:13). Ko e vaʻa [pāmé] ʻoku fakataipe ʻia ʻe he kau Siú ki he nonga mo hono ikunaʻi ʻo e filí. Ko hono fofola ʻo ha lueʻanga, ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe he fuʻu kakai tokolahí ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi vaʻa ʻakaú mo e kofú, ko e fakaʻilonga ia ʻo e fakaʻapaʻapa ki he tuʻí pe kau tau ikuná. Ko hono fai eni ʻe he fuʻu kakai tokolahí ko ʻenau tali ia mo talitali lelei ʻa Sīsū ko honau Tokotaha Fakahaofi mo honau Tuʻi.

Vakai ki he fakatātā Ko e Hū Ikuna [ʻa Kalaisi ki Selusalemá] (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], Fika 50; vakai foki LDS.org). Fakakaukauloto ko e taha koe ʻo e kakai ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fuʻu kakai tokolahí. Lau ʻa e Mātiu 21:9, peá ke fakakaukauloto ʻokú ke kaila fakataha mo kinautolu.

ʻĪmisi
Triumphal Entry

Fakatokangaʻi naʻe toutou kaila ʻa e kakaí hosana, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he “fakamolemole ʻo fakamoʻui ʻa kimautolu” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Hōsaná”). Fakakaukau ke tohiʻi ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení ʻi he tafaʻakí ʻo ofi ki he Mātiu 21:9.

Ko e konga ʻo e meʻa naʻe kalanga ʻaki ʻe he fuʻu kakai tokolahí ko e fakamoʻoni ia ki he kikite kau ki he Mīsaiá ʻoku maʻu ʻi he Saame 118:25–26. Fakakaukau ke tohi ʻa e ngaahi potufolofola fekauʻaki ko ʻení ʻi he tafaʻakí ʻo ofi ki he Mātiu 21:9. Ko e hingoa faka-tuʻi mo faka-mīsaia ko e “Foha ʻo Tēvitá” (Mātiu 21:9) naʻe toki ngāue ʻaki pē ia ki he ʻea ki he taloni ʻo Tēvitá. Naʻe fakahaaʻi ʻeni ʻe he kakaí ʻaki ʻenau lea ʻaki ko Sīsū ʻa e Mīsaia kuo filí pea naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ke haʻu ʻo fakahaofi mo taki Hono kakaí.

Fakakaukauloto naʻá ke nofo ʻi Selusalema ʻi he taimi ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu kapau naʻá ke siotonu ki he hū langilangiʻia ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí?

Naʻe lauiafe ha kakai naʻe toe tānaki mai ki Selusalema ʻi he taimi ko ʻení ki hono kātoangaʻi ʻo e Lakaatú. Lau ʻa e Mātiu 21:10–11, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ki he niʻihi kakai ʻi Selusalemá koeʻuhí ko e tōʻonga ʻa e fuʻu kakai tokolahí.

Ko e hā ʻa e fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he kakaí ʻo makatuʻunga ʻi he tōʻonga ʻa e fuʻu kakai tokolahí?

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he talanoa ko ʻení ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ko ia ʻoku tau fakahaaʻi ai mo lea fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻao ʻo e kakaí, te tau lava ai ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ke fakatupulaki ha holi ʻiate kinautolu ke nau toe ʻilo lahi ange fekauʻaki mo Ia.

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi feituʻu makehe ange meí he ngaahi houalotú ʻe lava ke ke fakahaaʻi mo lea fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Hili iá peá ke tohi leva ʻa e ngaahi founga totonu ʻe lava ke ke fakahaaʻi ai mo lea ʻaki fekauʻaki mo Ia ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ʻilo lahi ange fekauʻaki mo Ia.

  2. Tali ha taha pe fakatouʻosi ‘o e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e fē ha taimi naʻe hoko ai ha feinga ʻa ha taha ke fakahaaʻi mo lea ʻaki ʻo kau kia Sīsū Kalaisi ʻi he ʻao ʻo e kakaí ke ne takiekina ai koe ke lahi ange hoʻo fieʻilo kau kiate Iá?

    2. Ko e fē ha taimi naʻá ke tokoni ai, pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ki ha taha ke lahi ange ʻene fieʻilo ʻo kau kia Sīsū Kalaisí koʻeuhí ko haʻo fakahaaʻi mo lea fekauʻaki mo Ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí?

Fekumi pea fakaʻaongaʻi ha ngaahi faingamālie ke ke fakahaaʻi mo lea ai ʻi he founga totonu ʻo kau kia Sīsū Kalaisi.

Mātiu 21:12–16

ʻOku fakamaʻa ʻe Sīsū ʻa e falelotu lahí pea fakamoʻui ʻa e kuí mo e pipikí

ʻĪmisi
Orlando Florida Temple

Fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo kuó ke maʻu ʻi he temipalé. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke ʻalu ki temipalé, fakakaukauloto ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu kapau naʻá ke hū ki loto.

Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he temipalé ʻoku tokoni kiate kitautolu ke tau ongoʻi ko ha feituʻu ia ʻoku toputapu.

Hili ʻa e hū ʻa e Fakamoʻuí ki Selusalemá, naʻá Ne ʻalu ki he temipalé.

ʻĪmisi
Herod’s temple seen from Mount of Olives

Lau ʻa e Mātiu 21:12–13, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi he temipalé ʻa ia naʻe ʻikai hōifua ki ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Naʻe fie maʻu ʻe he kau ʻaʻahi mai ki Selusalema ke kātoangaʻi ʻa e Lakaatú ke fakatau ha fanga monumanu ke fai ʻaki ʻenau ngaahi feilaulau ʻi he temipalé ko e konga ʻenau huú. Naʻe fakafetongi ʻe he kau fetongi paʻangá ʻa e ngaahi paʻanga Lomá mo ha ngaahi paʻanga kehe ke maʻu ʻa e paʻanga temipalé ke fai ʻaki hono fakatau ʻo e fanga monumanú, pea naʻe fakatau atu ʻe ha kau fefakatauʻaki kehe ʻa e fanga monumanu naʻe fie maʻú. Neongo naʻe fie maʻu ke fakahoko ʻa e fefakatauʻaki ko ʻení pea naʻe fai pē ʻi ha taumuʻa lelei, naʻe taʻefakaʻapaʻapa mo taʻeʻapasia ʻa hono fakahoko ia ʻi he temipalé. ʻOku tānaki atu ki ai ʻa e fokotuʻu mai ʻi he Mātiu 2:13 ko e kau fetongi paʻangá mo e kau fefakatauʻakí naʻe lahi ange ʻenau tokanga ke maʻu haʻanau tupú ʻi heʻenau tokanga ke hū ki he ʻOtuá mo tokoni ki he niʻihi kehé ke fai iá.

Fakatokangaʻi ʻi he Sione 2:16, lolotonga ʻa e fuofua fakamaʻa ʻo e temipalé, naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e temipalé ko e “fale ʻo ʻeku Tamaí.” ʻI he Mātiu 21:13, lolotonga ʻa e fakamaʻa hono uá, naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e temipalé ko “Hoku falé.”

Ko e moʻoni ʻe taha kau ki he temipalé ʻoku tau lava ʻo ako meí he ngaahi lea mo e tōʻonga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Mātiu 21:12–13 ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha feituʻu toputapu, pea ʻokú Ne fakaʻamu ke tau tauhi ia ʻi he loto ʻapasia.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Te tau lava fēfē ʻo fakahaaʻi ʻetau ʻapasia ki he fale ʻo e ʻEikí?

    2. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau taau ke hū ki he temipalé?

Lau ʻa e Mātiu 21:14, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he temipalé hili hono fakamaʻa hono ua ʻo e temipalé.

ʻE tokoni ke ke ʻilo ko e “pipiki” ʻi he Mātiu 21:14 ʻoku ʻuhinga ia kia kinautolu ʻoku nau heke pe ʻoku nau tofanga ʻi ha faingataʻa ʻoku palopalema ai ʻenau lué.

ʻOku lava ke tau ako ʻa e moʻoni ko ʻení meí he meʻa naʻe fai ʻe he ʻEikí maʻá e kui mo e pipiki naʻa nau haʻu kiate Ia ʻi he temipalé: Lolotonga ʻetau ʻi he temipalé, ʻe lava ke fakamoʻui kitautolu ʻe he ʻEikí.

Ko e hā ʻa e founga ʻokú ke ongoʻi ʻoku lava ai ʻe he ʻEikí ʻo fakamoʻui kitautolu lolotonga ʻetau ʻi he temipalé?

ʻĪmisi
President James E. Faust

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí kau ki he fakamoʻui ʻe lava ke tau aʻusia ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he temipalé aí: “ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga kuo ʻomai ʻe he ʻEikí ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu ai [ʻEne] ngāue faifakamoʻuí. ʻOku ou houngaʻia ʻi hono toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngāue fakatemipalé ki he māmaní. Ko e konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻui maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi? ʻOku ʻomai ʻe hotau ngaahi temipalé ha hūfiaʻanga ʻe lava ke tau ʻalu ki ai ʻo vete ki ai ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi mafasia ʻo e māmaní. Ko hotau ngaahi temipalé ko ha ngaahi potu ia ʻo e melino mo e nonga. ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ‘fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku loto mafesí, ʻo ne nonoʻo ho nau ngaahi laveá’ ʻi he ngaahi feituʻu hūfiaʻanga ko ʻení. (Saame 147:3.)” (“Spiritual Healing,” Ensign, May 1992, 7).

Ko e fakamoʻui ʻoku tau aʻusia ʻi he taimi ʻoku tau hū ai ʻi he temipalé ʻoku lava ke hoko mai pē ʻi he taimi ko iá, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki he kuí mo e pipikí ʻi hono fakamatalaʻi ʻi he Mātiu 21:14, pe ko ʻene toki hoko ha taimi ʻamui.

Fakalaulauloto ki ha taimi naʻá ke, aʻusia ai, pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻa e ʻEikí ʻi haʻo lotu he temipalé.

Hangē ko hono lēkooti ʻi he Mātiu 21:15–16, naʻe ʻikai saiʻia ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kau tangata tohí ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he temipalé pea mo e kalanga “Hosana” ai ʻa e kakaí kiate Iá. Naʻe fakahā mai ʻe Sīsū ko hono tali Ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí ko e fakamoʻoni ia ki he kikité (vakai Saame 8:2).

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Mātiu 21:1–16 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki