Laipelí
Talateu kia ʻEfesoó


Talateu kia ʻEfesoó

Ko e hā ‘Oku Ako ai e Tohí Ni?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko “ʻEfesoó ko ha tohi maʻa māmani kotoa, maʻá e Siú mo e Senitailé, maʻá e husepānití mo e uaifí, maʻá e mātuʻá mo e fānaú, maʻá e ʻeikí mo e tamaioʻeikí. Ko e leʻo mo e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo Paulá; ko e leʻo ia ʻo e fakahinohinó ʻi hotau taimí; ko he tohi ʻoku manakoa mo ngāue ʻaki fakamāmani lahi.

“… ʻOku ʻi ai ha konga ʻo e ngaahi tohi lelei taha ʻa Paulá, pea ko e tohi ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi meʻa tefito, fakataha mo e ongoongolelei ʻo e ʻOtuá mo e kotoa hono ngaahi nāunau fakahaofí” (Doctrinal New Testament Commentary, vōliume 3 [1965–73], 2:489).

ʻE lava ke fakahinohino fakalaumālie koe ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ki he Kakai ʻEfesoó ke ke tuku fakatafaʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea ʻe lava ke tokoni kiate koe ke ke tupulaki fakalaumālie pe toe kakato ange hoʻo kau atu ʻo uouangataha mo fakafeohi ʻi he Siasí.

Ko Hai Naʻá Ne Hiki e Tohí Ni?

Ko e ʻAposetolo ko Paulá naʻá ne hiki ʻa e Tohi ki he Kakai ʻEfesoó (vakai ʻEfesō 1:1).

Naʻe Tohi Ia ‘Anefē pea ‘i Fē?

Naʻe fakahā ʻe Paula naʻe lolotonga tauhi ia ʻi he fale fakapōpulá ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ʻa e Tohi ki he Kakai ʻEfesoó (vakai ʻEfesō 3:1; 4:1; 6:20). ʻOku malava pē ke pehē naʻe hiki ʻa ʻEfesō he lolotonga ʻa e fuofua tauhi pōpula ʻo Paula ʻi Lomá, ʻo fakafuofua ki he T.S. 60–62 (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, Ngaahi Tohi ʻa Paulá,” scriptures.lds.org). Naʻe lolotonga tauhi ʻa Paula ʻi he fale fakapōpulá ʻi he taimi ko ʻení, ka naʻe ngofua pē ha ʻaʻahi atu kiate ia pea mo ʻene akoʻi ʻo e ongoongoleleí (vakai Ngāue 28:16–31).

Ko Hai Naʻe Fakataumuʻa Ki Ai Hono Hikí Pea Ko e Hā Hono ʻUhingá?

ʻOku fakahā ʻi he Paaki ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú, ʻEfesō 1:1 ʻoku fakataumuʻa ʻa e Tohi ki he Kakai ʻEfesoó “ki he kāinga māʻoniʻoni ʻoku ʻi ʻEfesoó.” Ka ko e ngaahi paaki kimuʻa ai ʻo ʻEfesoó ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi lea “ʻoku ʻi ʻEfesoó.” ʻOku malava ai ke pehē mahalo naʻe ʻikai tohi ʻe Paula ʻa e tohí ni ʻo fakapatonu ki he kakai ʻEfesoó, ka ki he ngaahi siasi kehekehe ʻo e Kau Māʻoniʻoní, ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻi ʻEfesoó. Naʻe fakamaʻunga ʻa Paula ki ʻEfesō ʻi he lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono tolú (vakai Ngāue 19:9–10; 20:31), pea naʻá ne tokanga lahi ki he kakai ko ʻení (vakai Ngāue 20:17, 34–38).

Naʻe lea ʻa Paula ʻi he tohi ko ʻení ki he kāingalotu senitaile ʻo e Siasí (vakai ʻEfesō 2:11) ʻa ia mahalo ko e niʻihi naʻe toki ului (vakai ʻEfesō 1:15). Naʻá ne tohi ke fakatupulaki ai ʻa e tuʻunga fakalaumālie mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa kinautolu naʻa nau ʻosi mēmipá. Ko ʻene ngaahi tefitoʻi taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e kau ului ko ʻení ke tupulaki ʻenau ʻilo fakalaumālie ʻa e ʻOtuá pea ki he Siasí (vakai ʻEfesō 1:15–18; 3:14–19); ke fakaʻaiʻai ʻa e uouangatahá, ʻo tautautefito ki he vā ʻo e Kāingalotu senitailé mo Siú (vakai ʻEfesō 2:11–22; 4:1–16; 5:19–6:9); pea ke poupouʻi ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke matuʻuaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví (vakai ʻEfesō 4:17–5:18; 6:10–18). Naʻe tokolahi ha Kāingalotu ʻi ʻEfesō naʻa nau moʻui angatonu feʻunga ke fakamaʻu kinautolu ki he moʻui taʻengatá (vakai ʻEfesō 1:13; Pulusi R. Mākongikī, Doctrinal New Testament Commentary, 2:493–94).

Ko e Hā Ha Ngaahi Fakaʻilonga ʻOku Hā Mahino Mai ʻi he Tohí Ni?

ʻOku lahi ha ngaahi akonaki mo ha ngaahi fakakaukau ʻi he tohi ʻEfesoó ʻoku ʻosi angamaheni pē ki ai ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo kau ai ʻa e tomuʻa fakanofó, ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, ʻa e mahuʻinga ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻa e fakakaukau ʻo e Siasi ʻe taha mo moʻoní, pea mo e ngaahi lakanga, uiuiʻi, mo e ngaahi fatongia kehekehe ʻi loto ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí. ʻOku maʻu foki ʻi he tohí ni ha konga ʻo e ngaahi akonaki molumalu taha kau ki he fāmilí ʻoku maʻu ʻi ha toe feituʻu kehe ʻi he folofolá.

Fokotuʻutuʻú

ʻEfesō 1:1–4:16. ʻOku tohi ʻa Paula kau ki he tomuʻa fakanofo ʻo e Kāingalotú ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí; ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá; fakamaʻu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofa; fakamoʻui ʻaki ʻa e ʻaloʻofá; ko hono fakatahatahaʻi ʻo e Kāingalotu senitaile mo Siu ʻi he Siasí; ʻEiki ʻe taha, tui ʻe taha, papitaiso ʻe taha; ʻa e taumuʻa ʻo e Siasí; mo e fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí ʻi ha tuʻunga ko e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo, fakataha mo Sīsū Kalaisi ko e fuʻu maka tulikí. ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻe tānaki fakataha ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻi he lolotonga ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

ʻEfesō 4:17–6:24. ʻOku poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline moʻoní ʻi heʻenau ngaahi moʻui fakaʻahó. ʻOkú ne poupouʻi kinautolu ke taʻofi ʻa e tangata motuʻá (ʻenau ngaahi angahala ʻi he kuohilí) pea fotu ʻaki ʻa e tangata foʻou kuo nau hoko ki ai ʻia Kalaisí. ʻOkú ne faleʻi ʻa e ngaahi uaifí, husepānití, fānaú, mātuʻá, tamaioʻeikí, ʻeikí, mo e ngaahi siasí. ʻOkú ne poupouʻi ʻa e Kāingalotú ke “ʻai kiate kimoutolu ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá” ( ʻEfesō 6:11).

Paaki