Laipelí
ʻIuniti 25, ʻAho 2: ʻEfesō 4–6


ʻIuniti 25: ʻAho 2

ʻEfesō 4–6

Talateú

Ne akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene tohi ki he Kāingalotu ʻi ʻEfesoó naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí Hono Siasí pea uiuiʻi ha kau taki ke nau fakahaohaoaʻi mo fakatahatahaʻi ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne toe poupouʻi foki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau siʻaki ʻenau ngaahi moʻui ki muʻá pea kamata ha ngaahi moʻui foʻou ko e kau muimui ʻo Kalaisi. Naʻe akoʻi leva ʻe Paula kiate kinautolu ʻa e founga ke fakamālohia ai honau ngaahi vā fakafāmilí pea fakaʻaiʻai ke nau “ʻai kiate [kinautolu] ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá” ( ʻEfesō 6:11) ke nau lava ai ʻo tekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

ʻEfesō 4:1–16

ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

Fakakaukau ki he ongo fakatātā ko ʻení:

  • ʻOku kole ʻe hoʻo faiako ʻi he akó ki he kalasí ke nau ʻomai ʻenau ngaahi fakakaukaú fekau mo ha kaveinga faingataʻa. ʻI he vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku tokolahi ange ʻa e poupou ki ha tuʻunga ʻoku kehe ia mei he ngaahi akonaki ʻa e Siasí.

  • ʻOku fakakaukau ʻa e kau faʻu lao ʻi ho fonuá ke fakalaoʻi ha tōʻonga kuo akoʻi mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻoku hala.

Ko e hā ʻe lava ke faingataʻa ai ha ngaahi tūkunga peheni ki ha mēmipa ʻo e Siasí?

ʻI hoʻo ako ʻa e ʻEfesō 4:1–16, kumi ki ha moʻoni fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ke ʻilo ai ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá ʻi ha māmani ʻoku feliuliuaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamahuʻingaʻí mo e ngaahi tuí.

Lau ʻa e ʻEfesō 4:1–6, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá kau ki he Siasí mo ʻene tokāteliné.

Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi he taimi naʻá ne akoʻi ai ko e “ʻEiki pē taha, ko e tui pē taha, ko e papitaiso pē taha” ( ʻEfesō 4:5)?

ʻI he taimi ʻo Paulá, pea ʻi hotau taimí, ʻoku taha pē ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he funga ʻo e māmaní (vakai T&F 1:30).

Hangē ko hono lekooti ʻi he ʻEfesō 4:7–10, ne akoʻi ʻe Paula kuo ʻomi maʻatautolu kotoa ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá (Hono mālohi ke fakahaofi kitautolú) ʻo fakafou mai ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ne toe akoʻi foki kuo ʻomi ʻe Kalaisi mo ha ngaahi meʻaʻofa kehe maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá.

Lau ʻa e ʻEfesō 4:11, ʻo kumi ki he ngaahi fatongia naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí, pe fokotuʻu, ʻi Hono Siasí. ( ʻEfesō 4:11–14 ko ha potufolofola fakataukei folofola. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ia ʻi ha founga makehe ke tokoni ke ke maʻu ia ʻi he kahaʻú.)

ʻOku malava pē ke kehekehe ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeiki he ʻahoní mo e ngaahi hingoa naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he taimi ʻo Paulá, pea naʻe malava pē ke ʻikai kau kotoa ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí he ʻahoní ʻi he taimi naʻe kamata mai ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “Ko e ʻevangelioó ko e Pēteliake” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 159). Pea ko e faifekaú ko e tauhi sipi, pe tokotaha ʻokú ne taki ʻa e fanga sipí—ko ha fakamatala ʻoku hoa mo e kau pīsope, kau palesiteni fakakolo, kau palesiteni siteiki, mo e kau palesiteni fakavahefonua he ʻaho ní. ʻE lava ke ke tohiʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e ngaahi hingoa ʻoku ngāue ʻaki ʻi he ʻahoní.

  1. Tohi ʻa e moʻoni taʻekakato ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Kuo uiuiʻi ʻe he ʻEikí ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, mo ha kau taki kehe ʻi he Siasí ke nau tokoni ke … (Te ke toki fakakakato ʻa e fakamatala ko ʻení.)

Lau ʻa e ʻEfesō 4:12–13, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ki he Siasí ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, mo ha kau taki kehe.

Fakatokangaʻi naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí maʻá e kāingalotu Hono Siasí ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, mo ha kau taki kehe ʻi he Siasí ke fakahaohaoaʻi ʻa e Kau Māʻoniʻoní. Tānaki atu ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he moʻoni taʻekakato naʻá ke hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Hiki foki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he kau ʻaposetoló, kau palōfitá, mo e kau taki kehe ʻi he Siasí ke fakahaohaoaʻi kitautolu.

Lau ʻa e ʻEfesō 4:14, ʻo kumi ki ha toe ʻuhinga ʻe taha naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ki Hono Siasí ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, mo ha kau taki kehe.

ʻOku tau ako foki mei he veesi ko ʻení naʻe toe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki ko ʻení maʻá e Kau Māʻoniʻoní ke maluʻi kinautolu mei he tokāteline halá. Tānaki atu ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he fakamatala naʻá ke hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

ʻOku tau ako mei he ʻEfesō 4:11–14 ʻa e moʻoni ko ʻení: Kuo ui ʻe he ʻEikí ha kau ʻaposetolo, kau palōfita, mo ha kau taki kehe ʻi he Siasí ke tokoni ki hono fakahaohaoaʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoní pea maluʻi kinautolu mei he ngaahi tokāteline halá.

ʻĪmisi
boat in storm

Fakakaukau ki he meʻa ʻe ala hoko ki ha vaka ʻoku liaki holo ʻi he tahí he lolotonga ha matangi mālohi.

  1. Toe lau ʻa e ongo fakamatala fakatātā ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení. Pea tali leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE lava fēfē ke fakatatau ha vaka kuo liaki holo ʻi ha tahi hou mo ha havili mālohi ki ha taha ʻoku “feliliaki” ( ʻEfesō 4:14) ʻi he ngaahi matangi feliuliuaki ʻo e ngaahi akonaki hala mo e ngaahi fakakaukau ʻa e kakaí?

    2. ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetoló, kau palōfitá, mo e kau taki kehe ʻi he Siasí ʻa e kau muimui ki he ʻOtuá ke nau folaua ʻa e ngaahi tahi hou ko ʻení pea foki malu ki he Tamai Hēvaní?

  2. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha taimi ne tokoniʻi ai koe ʻe ha ʻaposetolo, palōfita, pēteliake, pīsope, pe faiako ke ke fakalakalaka pe tupulaki fakalaumālie pe maluʻi koe mei ha tokāteline hala mo ha takihala. Kapau ko e tokotaha naʻá ke filí ko ha takimuʻa fakafeituʻu, fakakaukau ke ke fai ha tohi fakamālō ki he tokotaha ko ʻení ʻo fakamatalaʻi ʻene tokoni kiate koé.

Lau ʻa e ʻEfesō 4:15–16, ʻo kumi ki he founga ʻoku totonu ke akoʻi ʻaki kiate kitautolu ʻe hotau kau taki ʻi he Siasí ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola— ʻEfesō 4:11–14

  1. Ke tokoni kiate koe ke ke akoako hono fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ne akoʻi ʻi he ʻEfesō 4:11–14, akoʻi ki ha mēmipa ho fāmilí pe hao kaungāmeʻa ʻa e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí Hono Siasí pea ui mo e kau taki ke nau ngāue aí. Fakapapauʻi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he ʻEfesō 4:11–14 ko e konga hoʻo akoʻí. ʻI he ʻosi hoʻo akoʻí, kole ange ki he tokotaha ne akoʻí ke fakamoʻoni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

ʻEfesō 4:17–32

ʻOku poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke siʻaki ʻa e koví pea hoko ʻo foʻou ʻia Sīsū Kalaisi

Mahalo ko e tokolahi ʻo e kakai ʻi ʻEfesō naʻe fakataumuʻa kiate kinautolu ʻa e tohi ʻa Paulá ko ha kau ului foʻou ki he Siasí. ʻI hoʻo ako ʻa e ʻEfesō 4:17–32, kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ki he kāingalotu ko ʻeni ʻo e Siasí ʻoku fie maʻu ke nau fai ʻi heʻenau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e ʻEfesō 4:17–20, ʻo kumi ki he ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakai Senitaile naʻe teʻeki ke nau kau ki he Siasí. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe Paula ko e tupunga ia ʻo e tuʻunga fakalaumālie ne ʻi ai ʻa e kau Senitaile kehé.

Lau ʻa e ʻEfesō 4:21–24, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tokoni ke kehekehe ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mei he kakai kehé. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e meʻa naʻá ke maʻú ʻi hoʻo folofolá.

Ko e hā naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke “siʻaki” ʻe ha tokotaha kuo akoʻi kiate ia ʻa e moʻoní ( ʻEfesō 4:22)?

ʻOku tau “ʻai ʻe [kitautolu] ʻa e tangata foʻoú” ( ʻEfesō 4:24) ʻi he taimi ʻoku tau moʻui fakamātoato fakaʻaho ʻaki ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau fakatupulaki ʻetau tui kia Kalaisí, fakatomala heʻetau ngaahi angahalá, maʻu ʻa e ngaahi ouau fakahaofí, mo tauhi ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku lava ke tau ako ʻa e moʻoni ko ʻení mei he ngaahi akonaki ʻa Paulá: ʻOku siʻaki ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻenau ngaahi founga motuʻa mo angahalá pea ʻai ʻa e ngaahi founga foʻou mo māʻoniʻoní.

Lau ʻa e ʻEfesō 4:25–32, ʻo kumi ki he ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke “siʻaki” ʻe he kau ākonga ʻa Kalaisí (veesi 22) pe “mamaʻo” (veesi 31) mo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke “ʻai” (veesi 24) ʻe he kau ākonga ʻa Kalaisí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú. Fakatokangaʻi ʻoku kamata ʻaki ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e ʻEfesō 4:26 ʻa e “Te mou lava ʻo ʻita, kae ʻikai fai angahala ai?” (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, scriptures.lds.org).

  1. Tā ha fakatātā pe fakamatalaʻi ha fakatātā ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tōʻonga ʻoku malava ke hā mai mei ha tokotaha ʻoku fie maʻu ke ne siʻaki hono natula faiangahala ʻi he taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe fakamatala ki ai ʻa Paulá. Toe tā ha fakatātā pe fakamatalaʻi ha fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tōʻonga ʻe malava ke hā mei he tokotaha tatau ʻo kapau te ne haʻu kia Kalaisi pea hoko ko ha tangata foʻou. ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi hoʻo aʻusia pē ʻaʻaú pe ngaahi aʻusia ʻa ha niʻihi kehe ʻi hoʻo fakakakato hoʻo ngāué.

Manatuʻi ko hono siʻaki ʻo ʻetau ngaahi founga motuʻá mo muimui kakato kia Sīsū Kalaisí ko ha meʻa ke hokohoko hono faí ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻoku hoko tuʻo taha pē.

ʻEfesō 5–6

ʻOku faleʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoní fekauʻaki mo honau ngaahi vaá pea ke “ʻai kiate [kinautolu] ʻa e mahafu tau kotoa ʻa e ʻOtuá”

ʻOku tau lau ʻi he ʻEfesō 5 naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku totonu ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e vā ʻo e Fakamoʻuí mo e Siasí ko ha fakahinohino ki honau ngaahi vā fakafāmilí pea mo e niʻihi kehé foki. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fefakavaivaiʻaki ʻa kimoutolu kiate kimoutolu” ʻi he ʻEfesō 5:21 ki hono fakamuʻomuʻa ʻo e niʻihi kehé ʻiate kitautolú, pea ʻoku lave ʻa e kupuʻi lea “manavahē ki he ʻOtuá” ki heʻetau ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá.

Lau ʻa e ʻEfesō 6:1–4, ʻo kumi ki he faleʻi ʻa Paula ki he fānaú fekauʻaki mo honau vā mo ʻenau mātuʻá.

Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke fakamālohia ai ho ngaahi vā fakafāmilí ʻi hoʻo muimui ki he faleʻi ko ʻení.

Hili hono fakaʻaiʻai ʻe Paula ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke “ʻai ʻe kimoutolu ʻa e tangata foʻoú” ( ʻEfesō 4:24) ke nau hoko ʻo angatonu mo toputapú, naʻá ne faleʻi kinautolu ke nau ʻai mo ha ngaahi meʻa kehe ko honau maluʻi.

Lau ʻa e ʻEfesō 6:11–13, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ʻoku totonu ke ʻai ʻe he Kāingalotu ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú.

Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ai ke tau “ʻai kiate [kitautolu] ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá” ( ʻEfesō 6:11)? ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

Lau ʻa e ʻEfesō 6:14–17, ʻo kumi ki he ngaahi kongokonga ʻo e mahafu tau fakalaumālie naʻe pehē ʻe Paula ʻoku fakatahatahaʻi ʻo maʻu ai ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá?

ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻi haʻatau tui ʻa e ngaahi kongokonga ko ʻeni ʻo e mahafu taú ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he faiangahalá? Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tui fakaʻaho maʻu pē ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá?

  1. Hiki ʻeni ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahoní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e ʻEfesō 4–6 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki