Laipelí
Talateu kia Suté


Talateu kia Suté

Ko e hā ‘Oku Ako ai e Tohí Ni?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Suté ʻa e ngaahi mālohi ʻo e hē mei he moʻoní ʻi he Siasí ʻi he kamataʻangá. ʻI hoʻo ako ʻa e tohi ní, ʻe lava ke ke ako ʻa e founga ke ʻilo ʻa kinautolu ʻoku feinga ke fakatafoki ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí mei he tuí. ʻE lava foki ke ke ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakakikihi fakamātoato koeʻuhí ko e tuí pea mo e kei tauhi moʻoni ki aí.

Ko Hai Naʻá Ne Hiki e Tohí Ni?

Naʻe fakahā ʻe he tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e tohí ko “au Sute, ko e tamaioʻeiki ʻa Sīsū Kalaisi, mo e tokoua ʻo Sēmisi” (Sute 1:1). Ne mahino fuoloa pē ko e tokotaha faʻu tohí ko Sute, ko e tokoua ʻo Sīsū Kalaisi (vakai,Mātiu 13:55; Maʻake 6:3; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Sute”).

Naʻe mahino ko Suté ko ha mēmipa ʻo e Siasí ne fakaʻapaʻapaʻi ʻi Selusalema, pea mahalo naʻe fononga holo ko ha faifekau (vakai, Ngāue 1:13–14; 1 Kolinitō 9:5). ʻOku ʻikai ha lau ki he lakanga fakataulaʻeiki ne maʻu ʻe Suté, ka ʻoku hā mai ʻi he tohí naʻá ne maʻu ha mafai feʻunga ke ne fai ha ngaahi tohi faleʻi.

Ko e Fē Taimi mo e Feituʻu ne Tohi Aí?

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe naʻe tohi ʻi fē ʻa e Tohi ʻa Suté. Kapau ko e moʻoni naʻe faʻu e tohí ni ʻe Sute ko e tokoua ʻo Sīsuú, mahalo naʻe tohi ia ʻi he vahaʻa ʻo e A.D. 40 mo e 80.

Ko Hai Naʻe Fakataumuʻa Kiate Kinautolu Hono Hikí Pea Ko e Hā Hono ʻUhingá?

Naʻe fai ʻa e Tohi ʻa Sute ki he kau Kalisitiane faivelengá—“kiate kinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he ʻOtua ko Tamaí, pea kuo fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi” (Sute 1:1). Ne fakahā ko e taumuʻa ʻa Suté ke poupouʻi kinautolu ke nau “fekuki fakamātoato koeʻuhí ko e tuí” (Sute 1:3) ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau akonaki taʻelotu ʻi he Siasí, ʻa ia naʻa nau fakatupulaki ʻa e tōʻonga taʻe-maʻa mo e ngaahi akonaki loi ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko e Hā Ha Ngaahi Fōtunga Makehe ʻo e Tohí Ni?

Neongo ko e Tohi ʻa Suté ko e taha ia ʻo e tohi nounou taha ʻi he Fuakava Foʻoú, ʻoku maʻu ai ha fakamatala ʻoku ʻikai maʻu ʻi ha feituʻu kehe ʻi he Tohi Tapú. Naʻe tohi ʻa Sute fekauʻaki mo e “kau ʻāngelo naʻe ʻikai ke nau tuʻu maʻu ʻi honau muʻaki ʻalungá” (Sute 1:6; vakai foki, ʻĒpalahame 3:26), mo ha alea ʻi he vā ʻo Maikeli mo Lusifaá ʻi he sino ʻo Mōsesé (Sute 1:9), pea mo ha kikite ʻa ʻĪnoke kau ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí (Sute 1:14–15; vakai foki, Mōsese 7:65–66).

Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga makehe ʻo e tohi ʻa Suté:

“Ko Sute pē ʻi he Tohi Tapú kotoa ne kei tauhi ai maʻatautolu e fakakaukau ko ia ko hotau ʻuluaki tofiʻá ʻa e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, pea ne ʻikai lavaʻi ʻe ha kau ʻāngeló ʻe niʻihi ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí.

“ʻOku tau maʻu meiate ia ʻetau kihiʻi ʻilo ki he alea ʻi he vā ʻo Maikeli mo Lusifā fekauʻaki mo e sino ʻo Mōsesé.

“Ko ia toko taha pē ʻokú ne lekooti ʻa e kikite nāunauʻia ʻa ʻĪnoke ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻAlo ʻo e Tangatá” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:415).

ʻOku fefeka ʻa e lea ʻa Sute kiate kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e ʻOtuá mo ʻEne kau tamaioʻeikí, pea mo kinautolu naʻa nau fakahoko ʻa e angafai taʻe-maʻa ʻo e lotu ki he tamapuá mo tala kuo fakaʻatā kinautolu ʻo ʻikai fie maʻu ke nau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e fono ʻo e angamaʻá. Naʻá ne fakamatalaʻi ha konga ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻuli ko ʻení.

Toʻo Kongokonga Lalahí

Sute 1. Ne naʻinaʻi ʻa Sute ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau “fekuki fakamātoato koeʻuhí ko e tuí” (Sute 1:3). Naʻá ne pehē kuo tolotolo fakalongolongo atu ha kakai ki he lotolotonga ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻo fakamafola ʻa e tokāteline halá mo fakatupulaki ʻa e ngaahi angafai ʻoku koví. Naʻá ne fakatokanga koeʻuhí ko e ngaahi tautea ʻe hoko mai kiate kinautolu ʻoku nau tafoki mei he ʻOtuá, pea ʻokú ne faleʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke langa hake ʻenau tuí mo “tauhiʻi [kinautolu] ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá” (Sute 1:21).

Paaki