Laipelí
ʻIuniti 14, ʻAho 4: Sione 10


ʻIuniti 14: ʻAho 4

Sione 10

Talateú

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Tauhi Sipi Leleí pea te Ne foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ko ʻEne fanga sipí. Naʻe tukuakiʻi Ia ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻoku fie ʻOtua koeʻuhí ko ʻEne fakahā ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Sione 10:1–24

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Tauhi Sipi Leleí pea te Ne foaki ʻEne moʻuí maʻa Hono kakaí

Kapau naʻe haʻi ho matá pea talaatu ke ke feinga ke ʻilo ʻa e ngaahi mēmipa ho fāmilí pe hao kaungāmeʻa ofi ʻaki hoʻo ala ki honau fofongá, ʻokú ke pehē te ke lava? Kapau naʻe haʻi e mata hoʻo faʻeé, ʻokú ke pehē te ne lava ʻo ʻilo ʻa ʻene fānaú kotoa ʻaki ʻene ala pē ki honau fofongá?

Naʻe fai ha fehuʻi ki ha tauhi sipi ʻi he Hahake Lotolotó fekauʻaki mo ʻene ʻilo ʻene fanga sipí. Naʻá Ne tali ange, “Kapau te ke ʻai ha tupenu ʻi hoku ongo matá, pea ʻomi kiate au ha sipi pē peá u ʻai hoku ongo nimá ki hono fofongá, teu lava ʻo ʻilo ʻi ha kiʻi taimi nounou pē pe ko e sipi ia ʻaʻaku pe ʻikai” (hiki ʻi he G. M. Mackie, Bible Manners and Customs [ʻikai ha ʻaho], 35).

Kapau ko ha tauhi sipi koe, ko e hā ʻokú ke pehē ʻe fie maʻu ke ke fai ke ʻilo ha sipi ʻi hoʻo fanga sipí ʻo hangē ko e tauhi sipi ko iá?

  1. Lau ʻa e Sione 10:14, mo fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe ui ai ʻe Sīsū Ia ko e Tauhi Sipi Leleí. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tauhi Sipi Leleí. ʻI hoʻo ako ʻa e Sione 10, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e Fakamoʻuí ko hotau Tauhi Sipi Leleí. Hiki ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi lalo ʻi he fakamatala ko ʻení ʻi ho tohinoa ako folofolá.

Ko kinautolu naʻa nau fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū naʻe lekooti ʻi he Sione 10, naʻa nau ʻilo ki he fanga sipí, kau tauhi sipí, mo e ʻā sipí. ʻI he taimi ʻo e Fakamoʻuí, naʻe taki ʻe he kau tauhi sipí ʻa e fanga sipí ki he mohukú, vaí pea mo ha mālōlōʻanga ʻi he taimi ʻahó. ʻI he poʻulí, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe ha kau tauhi sipi ʻe niʻihi ʻenau fanga sipí ki ha ʻā sipi pē ʻe taha. Ko e ʻā sipí ko ha ʻana pe feituʻu ʻoku ʻaaʻi holisi maka pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa tui māsila ʻi ʻolunga ke taʻofi ʻa e hū ki loto ʻa e fanga manu fekaí mo e kau kaihaʻá.

ʻĪmisi
sheepfold

Lau ʻa e Sione 10:1–5, ʻo kumi ki he meʻa ʻoku fai ʻe he tauhi sipi leleí. Tohi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú ʻi lalo ʻi he lea “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tauhi Sipi Leleí” ʻi ho tohinoa ako folofolá.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Sione 10:3 ʻa e hū ʻa e tauhi sipi takitaha ʻi he matapā hūʻangá mo ui e hingoa ʻene fanga sipí. Ko e fanga sipi pē ʻaʻaná te nau muimui ai kituʻa mei he ʻā sipí, pea ʻe nofo pē ʻa e fanga sipi kehé.

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe muimui ai pē ʻa e fanga sipí ʻi honau takitaha tauhí?

Fakatokangaʻi ʻi he veesi 1 mo e 5 ʻa e meʻa naʻe uiʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu naʻa nau feinga ke hū ki he ʻā sipí ʻi ha ngaahi founga kehe kae ʻikai ʻi he matapā hūʻangá.

ʻE ala tokoni ke fakatokangaʻi naʻe kau ʻa e kau Fālesí ʻi he faʻahinga kakai naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú (vakai Sione 9:40). Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe tatau ai ʻa e tokolahi ʻo e kau Fālesí mo e kau kaihaʻá, fakamālohí, mo e solá.

ʻOku tau ako ʻi he Sione 10:6, naʻe ʻikai mahino ki he kau Fālesí ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. Lau ʻa e Sione 10:7–10, ʻo kumi ki he kamata fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakataipe ʻo e ʻā sipí.

Fakatokangaʻi ange ʻoku fakamahino ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻi he veesi 7 mo e 8:

“[Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko au ko e matapā ki he fanga sipí.

“Ko kinautolu kotoa pē naʻe muʻomuʻa ʻiate au kae ʻikai fakamoʻoni kiate aú, ko e kau kaihaʻa mo e fakamālohi: ka naʻe ʻikai fanongo ʻa e fanga sipí kiate kinautolu]” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 10:7–8).

Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene pehē “Ko au ko e matapā” ʻi he veesi 7 mo e 9?

“Naʻe tuʻu ʻa e kau tauhi sipi ʻi ʻIsilelí ʻi he matapā ki he ʻā sipí pea sivisiviʻi ʻa e sipi takitaha ʻi heʻene hū atú, ʻo faitoʻo ha ngaahi lavea naʻe fie maʻu ke faitoʻo. Hili hono tānaki ʻo e fanga sipí ki he loto ʻaá ko e teuteu ki he poʻulí, ʻe tokoto hifo ʻa e tauhi sipí ʻo mohe ʻi he matapaá ʻo taʻofi ʻa e halá koeʻuhí ke ʻoua naʻa lava ʻa e fanga manu fekaí mo e kau kaihaʻá ʻo fakalaveaʻi ʻa e fanga sipí” (New Testament Student Manual [Tohi Lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí , 2014], 231–32).

ʻOku tatau fēfē ʻa e ngāue ʻa e kau tauhi sipi ko ʻení mo e meʻa ʻoku fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú?

ʻOkú ke pehē ʻoku fēfē hono ʻomai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e moʻuí “ʻo lahi ʻaupito” (Sione 10:10) kiate kinautolu ʻoku muimui kiate Iá?

Lau ʻa e Sione 10:11–15, ʻo kumi ki he toe meʻa kehe naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí ʻoku fai ʻe he kau tauhi sipi leleí. (Ko e unga ngāué ʻoku taumuʻa pē ʻene ngāué ke maʻu ha totongi.) Tohi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e kau tauhi sipi leleí ʻi lalo ʻi he kupuʻi lea “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tauhi Sipi Leleí” ʻi ho tohinoa ako folofolá.

Fakatokangaʻi ʻi he Sione 10:11, 13, 15 ʻa e meʻa ʻoku mateuteu ʻa e tauhi sipi leleí ke fai, ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻe he unga ngāué.

ʻOku akoʻi mai ʻi he Sione 10:11–15, ʻi he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tauhi Sipi Leleí, ʻokú Ne ʻilo kitautolu fakafoʻituitui pea naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi lalo ʻi he “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tauhi Sipi Leleí” ʻi ho tohinoa ako folofolá.

  1. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he tauhi sipi ʻi he Hahake Lotolotó fekauʻaki mo ʻene ʻilo lelei ʻene sipi takitaha, pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha peesi foʻou ʻi ho tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā e lahi ʻa e ʻilo ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo koé? Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻa e meʻa ko ʻení?

    2. ʻE tokoni fēfē ki hoʻo moʻui fakaʻahó haʻane mahino kiate koe ʻoku ʻilo koe ʻe he Fakamoʻuí pea naʻe loto ke foaki ʻEne moʻuí maʻau?

Hili hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí te Ne foaki ʻEne moʻuí maʻatautolú, naʻá Ne fakahā ha toe meʻa kehe te Ne fai. Lau ʻa e Sione 10:16, ʻo kumi ki he toe meʻa kehe naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí te Ne fai maʻa ʻEne fanga sipí (ʻo ʻuhinga ki Hono kakaí).

ʻI he Sione 10:16, naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Siú ʻi Selusalema te Ne ʻaʻahi ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi fonua kehé, akoʻi kiate kinautolu ʻEne ongoongoleleí, pea ʻomi kinautolu ki Heʻene tākangá (Hono Siasí). ʻOku ʻomi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha fakamatala ʻoku toe lahi ange fekauʻaki mo e veesi ko ʻení. Lau ʻa e 3 Nīfai 15:14–24, pea fakakaukau ke tohiʻi ʻa e potu folofola ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Sione 10:16. Toe fakakaukau foki ke tohiʻi ʻa e potu folofola fekauʻaki Sione 10:16 ʻo ofi ki he 3 Nīfai 15:14–24.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi veesi ko ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke toe mahino ange kiate kitautolu ʻa e Sione 10:16?

Lau ʻa e Sione 10:17–18, ʻo kumi ki ha tokāteline fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.

Fakaʻosi ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ke maʻu ai ʻa e tokāteliné ko iá: ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá, naʻá Ne maʻu ʻa e mālohi ke . Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻokú ne akoʻi ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

Naʻe maʻu ʻe Sīsū mei Heʻene faʻeé, ko Mele ko ha fefine fakamatelie, ʻa e tuʻunga fakamatelié, ʻo kau ai ʻa e maté. Naʻá Ne maʻu meia ʻElohimi, ko ʻEne Tamai fakalangí, ʻa e tuʻunga taʻefaʻamaté mo e mālohi ke moʻui ʻo taʻengata. Ko ia ai, naʻe lava ke mate pea toetuʻu. Naʻe fie maʻu eni kae lava ʻe Sīsū ʻo fakahoko ʻa e Fakaleleí.

ʻOku tau ako ʻi he Sione 10:19–24, hili hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe tō kehekehe ʻa e kakaí ʻi heʻenau ngaahi fakakaukau pe ko hai ʻa Sīsuú. Naʻa nau ʻalu atu kia Sīsū ʻi he temipalé pea feingaʻi Ia ke fakahā Hono tuʻunga totonu ko e Kalaisí, pe Mīsaiá.

Sione 10:25–42

ʻOku fakahā ʻe Sīsū ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá

Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e kakai ʻoku mou fetaulaki fakaʻahó, pea feinga ke manatuʻi pe ʻoku ongo fēfē honau ngaahi leʻó. Ko e hā ʻoku faingofua ange ai ke ke ʻilo e ngaahi leʻo ʻe niʻihi ʻi ha niʻihi?

Lau ʻa e Sione 10:25–27, ʻo kumi ki he tali ʻa e Fakamoʻuí ki he kole mei he kakaí ke talaange kia kinautolu pe ko e Kalaisí Ia. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne talamai pe ko ha sipi ʻa e Fakamoʻuí ha taha.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Sione 10:28–30, naʻe lea ʻa Sīsū kau ki Heʻene Tamaí mo fakamoʻoni, “Ko au mo e Tamaí ʻokú ma taha pē” (Sione 10:30).

ʻĪmisi
President Joseph F. Smith

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e fakamatala ko ʻení ki he founga ʻokú Na taha aí: “Sīsū mo ʻene Tamaí … ʻokú na taha ʻi he ʻilo, moʻoni, poto, mahino, pea mo e ngāue; ʻo tatau tofu pē ʻeni mo e naʻinaʻi ʻa e ʻEiki ko Sīsuú ki heʻene kau ākongá ke nau taha pē mo iá, pea ke nau ʻiate Ia pea ke Ne ʻiate kinautolu foki. Ko e ʻuhinga ʻeni ia ʻoku mahino kiate au fekauʻaki mo e ngaahi lea ko ʻení, kae ʻikai ko ia ʻoku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ko Kalaisi mo ʻene Tamaí ko ha tangata pē ʻe toko taha. ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ko ha toko taha pē kinaua, ka ko ha ongo tangata ʻe toko ua, ko ha sino ʻe ua ʻoku mavahevahe mo kehekehe, pea hā mavahevahe ʻo hangē ko ha tamai mo hano fohá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 417).

Lau ʻa e Sione 10:28–30, ʻo kumi ki he tāpuaki ʻe foaki kia kinautolu ʻoku nau fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí pea muimui kiate Iá.

ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení kapau te tau ʻilo ʻa e leʻo ʻo e Tauhi Sipi Leleí pea muimui ki Ai, te Ne tataki kitautolu ki he moʻui taʻengatá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi lalo ʻi he “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tauhi Sipi Leleí.” ʻE lava ke ke toe tohiʻi ia ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Sione 10:27–28.

Lau ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení, ʻo kumi ki he founga ʻoku nau tokoni ai ke mahino kia koe ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻĪnosi 1:4–8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 1:38; 8:2–3; 18:34–36.

ʻĪmisi
shepherd leading sheep

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi takitaha ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke fai ke ke toe feangai ange ai mo e leʻo ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe ʻilo lahi ange ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā kuo ueʻi koe ke ke fai ʻi hoʻo moʻuí ke lelei ange hoʻo muimui ki he Fakamoʻuí?

Tohi ʻi ha laʻi pepa makehe ha taha ʻo e ongo meʻá ni, (1) ha taumuʻa ke fanongo tokanga ange ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí mo e ngaahi founga pau te ke fai ai iá, pe (2) ha taumuʻa ke toe lelei ange ai hoʻo muimui ki Hono leʻó mo e founga ʻokú ke palani ke fai ai iá. Tuku hoʻo taumuʻá ʻi ha feituʻu te ke sio ai ki ai mo fakamanatu atu ke ke ngāue ki ai.

ʻOku lekooti ʻi he Sione 10:31–42, hili ʻa e fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí ki Hono vā mo ʻEne Tamaí, naʻe kumi Ia ʻe he kau Fālesí ke tolo makaʻi ko ʻene fie ʻOtuá. Ka naʻe tali ʻa e Fakamoʻuí ki heʻenau tukuakiʻí ʻaki hono lau ʻa e Saame 82:6, ʻa ia ʻoku pehē, “Naʻa ku pehe, Ko e ngaahi ʻotua ʻakimoutolu; pea ko e fānau ʻa e Fungani Māʻolungá ʻa kimoutolu kotoa pē” (vakai Sione 10:34). Naʻe fehuʻi ange leva ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Siú pe ko e hā te nau tukuakiʻi ai Ia ʻoku fie ʻOtua ʻo makatuʻunga Heʻene pehē ko Ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kae hili ko iá ʻoku talamai ʻi he folofolá ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea te tau lava ʻo hoko ko e ngaahi ʻotua. Naʻá Ne akonakiʻi kinautolu ke nau tui kiate Ia mo ʻEne ngaahi ngāué, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kiate Ia mo e Tamaí naʻá Ne fekau mai Iá.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sione 10 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki