Laipelí
ʻIuniti 16, ʻAho 4: Sione 20–21


ʻIuniti 16: ʻAho 4

Sione 20–21

Talateú

Naʻe ʻilo ʻe Mele Makitaline ʻi he Sāpate hili ʻa e Tutukí ʻoku ʻikai ke ʻi he fonualotó ʻa e sino ʻo Sīsuú, pea naʻá ne ʻalu ʻo tala kia Pita mo Sione ʻo na lele mai ki he fonualotó. Naʻe hā ʻa Kalaisi kuo toetuʻú kia Mele pea toki hā ki Heʻene kau ākongá. Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ʻi he matātahi ʻo e Tahi Kālelí ke fakahaaʻi ʻene ʻofa ʻiate Iá ʻaki hono fafanga ʻEne fanga sipí.

Sione 20:1–10

ʻOku ʻilo ʻe Mele Makitaline ʻoku lala ʻa e fonualoto ʻo Sīsuú, peá ne tala kia Pita mo Sione ʻo na lele atu ki he fonualotó

ʻĪmisi
Burial of Jesus

Fakakaukauloto pe te ke ongoʻi fēfē kapau naʻá ke ʻi ai ʻi he taimi naʻe tuku ai ʻa e sino ʻo Sīsuú ki he fonualotó. Ko e ʻaho Falaite, pea naʻe fie maʻu ke ʻosi hono telió ʻoku teʻeki kamata ʻa e Sāpate ʻa e kakai Siú, ʻa ia ʻoku kamata mei he tō ʻa e laʻaá ʻo hokohoko atu ai ʻo toki ʻosi ki he tō ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho Tokonakí. ʻI hoʻo lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fakakaukauloto pe ko e hā ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú:

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

“ʻOku ou fakakaukau atu ki he fakapoʻuli ʻo e ʻaho Falaite ko ia naʻe hiki hake ai ʻa Kalaisi ki he funga kolosí.

“Naʻe ngalulu pea fakapoʻuli ʻa māmani ʻi he Falaite fakamamahi ko iá. Naʻe tō mai ha ngaahi afā fakamanavahē ki māmani.

“Naʻe fiefia ʻa e kau tangata kovi ko ia naʻa nau feinga ke toʻo ʻEne moʻuí. ʻOku pau pē ʻe movete ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú he kuo ʻikai toe ʻi heni ʻa Sīsū. Naʻa nau tuʻu fietangata ʻi he ʻaho ko iá.

“ʻNaʻe mahae ʻa e veili ʻo e temipalé ʻi he ʻaho ko iá.

“Naʻe fakatou mafasia ʻa Mele Makitaline mo Mele, faʻē ʻa Sīsuú, ʻi he mamahí pea siva mo e ʻamanakí. Kuo tautau mei he kolosí ʻo ʻikai ke toe ngaue ʻa e tangata māʻongoʻonga naʻá na fakatou ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻí.

“Naʻe mamahi ʻa e kau ʻAposetoló ʻi he Falaite ko iá. Ko Sīsū, honau Fakamoʻuí—ʻa e tangata naʻe lue ʻi he fukahi tahí mo fokotuʻu ʻa e maté—kuó Ne moʻulaloa ki he kau tangata angahalá. Naʻa nau sio pē ʻo ʻikai toe lava ke tokoni lolotonga hono tukuhifo Ia ʻe Hono ngaahi filí.

“Naʻe manukia pea tāpalasia, ngaohi kovia pea leakovia ʻa e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he Falaite ko iá.

“Naʻe fonu ʻi he mamahi fau pea hulu ʻo tō loloto ki he loto ʻo kinautolu naʻa nau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he Falaite ko iá.

“ʻOku ou tui ko e Falaite ko iá ʻa e ʻaho fakapoʻuli taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi ʻahó, ʻo talu mei he kamata ʻo e hisitōlia ʻo e māmani ko ʻení” (“Sunday Will Come,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 29–30).

  1. Fakakaukauloto ko e tokotaha faiongoongo koe ʻi he taimi naʻe pekia pea Toetuʻu ai ʻa Sīsuú, pea naʻe fekau atu ke ke faʻu ha fakamatala ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ko ʻení. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha lipooti ongoongo ʻo hangē pē naʻá ke fakaʻekeʻeke ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú hili ʻEne pekiá mo hono telió. ʻE lava ke ke fakaʻasi ai ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo naʻa nau pehē naʻa nau maʻu ʻi he taimi ne nau sio ai ki hono songo e fonualoto ʻo Sīsuú.

Neongo ʻa e meʻa fakamamahi naʻe hoko ʻi he pekia mo e telio ʻo e Fakamoʻuí, naʻe pehē ʻe ʻEletā Uefilini, “Ka naʻe ʻikai tolonga ʻa e mala ko iá” (“Sunday Will Come,” 30).

ʻI hoʻo ako ʻa e Sione 20, kumi ki he ʻuhinga “naʻe ʻikai tolonga [ai] ʻa e mala ko iá.”

Lau ʻa e Sione 20:1–2, ʻo kumi ki he meʻa naʻe ʻilo ʻe Mele Makitaline ʻi he taimi naʻe aʻu pongipongia atu ai ki he fonualoto ʻo Sīsuú ʻi he pongipongi Sāpaté.

Ko e hā naʻe fai ʻe Mele ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai kuo ueʻi ʻa e makakafú mei he hūʻanga ki he fonualotó? Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne pehē naʻe hokó?

Lau ʻa e Sione 20:3–10, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Pita mo Sione, ʻa ia naʻe pehē ko e “ākonga ʻe toko taha” (veesi 2) pea mo e “akonga ko ia ʻe tahá” (veesi 3), hili ʻena fanongo ki he ongoongo ʻa Melé.

Ko e hā naʻe fai ʻe Sione ʻi heʻene sio ki he lala ʻa e fonualotó? Ko e hā e meʻa naʻá ne pehē ʻoku hokó?

Kimuʻa pea sio ʻa Sione ki he lala ʻa e fonualotó, naʻe teʻeki mahino kakato ki ai hono fakahā ʻe he Fakamoʻuí te Ne toetuʻu mei he maté ʻi he ʻaho hono tolú. Naʻe manatu pea tui ʻa Sione, ʻi heʻene mamata ki he lala ʻa e fonualotó (vakai Sione 20:8–9).

Sione 20:11–31

ʻOku hā ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú kia Mele mo Mele Makitaline pea ki Heʻene kau ākongá

Lau ʻa e Sione 20:11–15, ʻo kumi pe ko hai naʻe lea kia Mele hili ʻa e mavahe ʻa Pita mo Sione mei he fonualotó.

Lau ʻa e Sione 20:16–18, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe Sīsū kia Mele ke faí.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e kupuʻi lea “ʻoua naʻa ala kiate au” ʻi he Sione 20:17: “ʻOku ʻasi ʻi he Paaki ʻa Kingi Sēmisí ʻa e lea ʻa Sīsū ʻo pehē ‘ʻOua naʻa ala kiate au.’ ʻOku hā eni ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ko e ‘[ʻOua ʻe fāʻofua kiate au].’ ʻOku hā ʻi he ngaahi liliu kehekehe mei he faka-Kalikí ʻo e kupuʻi leá ko e ‘ʻOua ʻe piki kiate au’ pe ‘ʻOua ʻe fāʻofua kiate au.’ ʻOku ʻomi ʻi he fakaʻuhinga ʻe niʻihi ko e ‘ʻOua ʻe toe piki kiate au,’ pe ‘ʻOua ʻe toe fāʻofua kiate au.’ ʻOku lea ʻa e niʻihi ki he taʻofi ʻa e fāʻofua ki aí pe piki ki aí, ʻo ʻomi ai ʻa e fakakaukau naʻe ʻosi fāʻofua ʻa Mele ki ai. ʻOku ʻi ai ʻa e makatuʻunga lelei ke pehē ai ko e fakakaukau eni naʻe ʻoatu kia Mele ʻe he ʻEiki kuo Toetuʻú: ‘ʻE ʻikai lava ke ke fāʻofua ʻo taʻofi au heni, he teu ʻalu hake au ki heʻeku Tamaí’” (The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary, vōliume 4 [1979–81], 4:264).

ʻĪmisi
Christ and Mary

Naʻe hā ʻa Sīsū kuo toetuʻú kia Mele Makitaline.

Fakatatau ki he Sione 20:17, ko e hā ha toe meʻa naʻe fekau ʻe Sīsū kia Mele ke ne fai?

  1. Foki ki hoʻo fakakaukauloto ko e tokotaha faiongongo koe ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha lipooti ʻo ha ongoongo ʻo hangē pē naʻá ke fakaʻekeʻeke ʻa Mele Makitaliné. ʻE lava ke ke tohi fekauʻaki mo ʻene fakamoʻoni ki he ʻEiki kuo toetuʻú pea mo ʻene ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā naʻá ke fakakaukau ki ai ʻi he taimi naʻá ke ʻilo ai ʻoku lala ʻa e fonualotó? Ko e hā ʻa e meʻa hoko naʻá ke faí? Ko e fē ʻa e taimi naʻá ke ʻilo ai ʻoku kei moʻui ʻa Sīsū Kalaisí? Fakaʻasi ʻi hoʻo lipootí pe naʻá ke mei tui nai ki he fakamatala ʻa Melé pea mo hoʻo ʻuhinga ki aí.

Manatuʻi naʻe faingataʻa ki ha kau ākonga ʻe niʻihi ke tui ki he fakamoʻoni ʻa Melé (vakai Maʻake 16:11). Lau ʻa e Sione 20:19–20, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ʻi he efiafi ko iá.

ʻOku tau ako mei he fakamatala ko ʻení naʻe ʻikuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

Fakatatau ki he Sione 20:20, ko e hā ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻi he taimi naʻa nau sio ai ki he ʻEiki kuo toetuʻú?

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ki he ʻuhinga “naʻe ʻikai tolonga ʻa e mala [ʻo e Falaite fakapoʻuli] ko iá”:

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

“Naʻe ʻikai fuoloa e siva ʻa e ʻamanakí he naʻe vete ʻe he ʻEikí e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne tuʻu hake mei fonualotó ʻo ne ikuna nāunauʻia ʻi Heʻene hoko ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. …

“ʻE takitaha ʻi ai pē hotau ngaahi ʻaho Falaite—ʻa e ngaahi ʻaho ko ia ʻoku hangē ka movete ai ʻa māmaní pea movetevete hono ngaahi kongokongá ʻiate kitautolu. Te tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi taimi fakamamahi ʻo hangē ka ʻikai lava ke toe fakatahatahaʻí. Te tau aʻusia kotoa pē hotau ngaahi ʻaho Falaite.

“Ka ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo e Tokotaha naʻá Ne ikunaʻi ʻa e maté—ʻe hoko mai ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻE hoko mai ʻa e ʻaho Sāpaté, lolotonga e fakapoʻuli lōlō ʻo hotau mamahí.

“Neongo pe ko e hā ʻa e mea ʻoku tau loto hohaʻa pe loto mamahi aí, ʻe hoko mai ʻa e Sāpaté. Neongo pe ʻe hoko mai ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui kahaʻú, ka ʻe hoko mai ʻa e Sāpaté” (“Sunday Will Come,” 30).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE tokoni fēfē kiate kitautolu ʻetau ʻilo kuo toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi haʻatau tengihia ʻi ha mate ha taha ʻoku tau ʻofa ai?

    2. ʻE lava fēfē ke tokoni mai kiate kitautolu ʻa e palōmesi ʻo e Toetuʻú, ʻi he ngaahi taimi faingataʻa kehe ʻi heʻetau moʻuí?

ʻOku lekooti ʻi he Sione 20:21–23, naʻe fekau ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke fai ʻEne ngāué, hili ʻEne fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu Hono ngaahi matakafo ʻi Hono ongo toʻukupú mo Hono vakavaká. Naʻá Ne pehē kiate kinautolu, “Maʻu ʻe kimoutolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni” (Sione 20:22), ʻa ia naʻe lava pē ke ʻuhinga kuó Ne tāpuakiʻi kinautolu ke maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka te nau toki maʻu kakato ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻamui. Naʻá Ne toe akonaki foki fekauʻaki mo honau fatongia ke tokoni ki he niʻihi kehé ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá.

Lau ʻa e Sione 20:24–25, ʻo kumi ʻa e hingoa ʻo e ʻAposetolo naʻe ʻikai ʻi ai ʻi he taimi toputapu ko iá.

Fakatokangaʻi ʻi he veesi 25 ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe Tōmasi naʻá ne fie maʻu kae lava ke tuí. Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe faingataʻa ai ki ai ke tui kuo toetuʻu ʻa Sīsuú?

Naʻe faingataʻa ke mahino ʻa e fakakaukau ʻo e toetuʻú ki he meimei kotoa pe kātoa ʻo e kau ākongá, lolotonga ʻa e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní. Naʻe ʻikai lava pea teʻeki mahino kia Tōmasi kae pehē ki he kau ākonga kehé pe ko e hā ʻa e toetuʻu, pea naʻá ne fie maʻu ha fakamoʻoni fakatuʻasino.

Lau ʻa e Sione 20:26–29, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko kia Tōmasi hili ha ʻaho ʻe valu mei ai.

Fakatokangaʻi naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Tōmasi ke “ʻoua naʻá ke taʻetui, kae tui” (Sione 20:27). ʻOku tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Tōmasí ʻe tāpuakiʻi kitautolu kapau te tau fili ke tui kia Sīsū Kalaisi neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio kiate Ia.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Gerrit W. Gong ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻĪmisi
Elder Gerrit W. Gong

“Ko e tuí ko ha fili. …

“Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke tau tuí, ʻoku kehe leva ʻa e mahino ʻoku tau maʻú mo e anga ʻetau sió. ʻI he taimi ʻoku tau sio ai ki ai pea moʻui ʻi he founga ko iá, ʻoku tau fiefia mo vēkeveke ʻi he founga ʻe toki lava pē ʻo maʻu ʻi he ongoongoleleí” (“Choose Goodness and Joy,” New Era, ʻAkosi 2011, 44).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻokú ke fili ai ke tui kia Sīsū Kalaisi neongo ʻoku teʻeki ke ke sio ʻiate Ia ʻaki ho ongo mata fakamatelié?

    2. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakahaaʻi kuo tau fili ke tui kia Sīsū Kalaisi?

    3. Kuo tāpuakiʻi fēfē koe ʻi hoʻo fili ke tui kia Sīsū Kalaisí?

Lau ʻa e Sione 20:30–31, ʻo kumi ki he ʻuhinga naʻe lekooti ai ʻe Sione ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ko ʻení.

ʻOku lava ke tau ako mei he ngaahi veesí ni ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi kae lava ke tau tui ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻi heʻetau fili ke tui ki he fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi kuo ʻomi ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá pea moʻuiʻaki ʻa e fakamoʻoni ko iá.

  1. Tohi ha palakalafi ʻe ua pe lahi hake ʻo tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻI he ngaahi meʻa kotoa kuo hiki ʻi he ngaahi Kosipeli ʻa Mātiu, Maʻake, Luke, mo Sioné, ko e hā ʻa e talanoa, meʻa naʻe hoko, pe akonaki mei he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, kuo tokoni kiate koe ke tui ko Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá? Ko e hā hono ʻuhingá? Teuteu ke vahevahe ʻa e meʻa kuó ke tohí mo hoʻo kalasí.

Sione 21:1–17

ʻOku hā ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki he niʻihi ʻo ʻEne kau ākongá ʻi he Tahi ʻo Taipilioó

ʻOku lekooti ʻi he Sione 21:1–17 naʻe toe hā ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki ha niʻihi ʻo ʻEne kau ākongá lolotonga ʻenau toutaí. Naʻa nau foki fakavave ki ʻuta ʻi he taimi naʻa nau sio ai kia Sīsuú, pea nau maʻu meʻatokoni fakataha mo Ia mei he ika mo e mā. Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa Pita lolotonga ʻenau maʻu meʻatokoní ke fakahaaʻi ʻene ʻofa kiate Iá ʻaki hono siʻaki ʻene moʻui ko ha tangata toutaí kae tokoniʻi ʻa e kakai ʻa e ʻEikí.

Sione 21:18–25

ʻOku tomuʻa fakahā ʻe Sīsū ʻa e fakapoongi ʻo Pitá pea mo e liliu ʻa Sioné

ʻOku tau lau ʻi he Sione 21:18–19, naʻe kikite ʻa Sīsū ko e taimi ʻe motuʻa ai ʻa Pitá ʻe “mafao atu [hono] nima” (Sione 21:18) pea ʻe ʻave ia ki he feituʻu ʻe ʻikai fie ʻalu ki ai. ʻOku pehē ʻe he tala-tukufakaholó naʻe mate ʻa Pita ʻi hano tutuki. Ka naʻe pehē naʻe kole ʻa Pita ke tutuki fakatūʻulu ia, koeʻuhí naʻá ne tui ʻi he loto-fakatōkilalo ʻoku ʻikai feʻunga ke mate ʻi he founga tatau mo e Fakamoʻuí (vakai Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, vōliume 3 [1954–56], 3:151–52).

Hili ʻa e fanongo ʻa Pita ki he kikite ko ʻení, naʻá ne ʻeke pe ko e hā ʻe hoko ki he ʻAposetolo ko Sioné, pe Sione ko e ʻOfeiná (vakai Sione 21:20–21). Lau ʻa e Sione 21:22–23, ʻo kumi ki he tali ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea tatali ʻi he veesi 22 ke kei moʻui ʻi he māmaní. Ko ia ai, ʻe kei moʻui pē ʻa Sione ʻi he māmaní ʻo hangē kuo liliú, kae ʻoua kuo Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisi. Ko e kakai sino liliú ʻa e “kakai kuo liliu koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau fepaki mo e mamahí pe maté kae ʻoua ke aʻu ki heʻenau toetuʻu ki he moʻui taʻe-faʻa-maté” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kakai Sino Liliú,” scriptures.lds.org).

Fakatatau ki he Sione 21:22, ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Sīsū ke tokanga taha ki ai ʻa Pita kae ʻoua ʻe hohaʻa ki he meʻa ʻe hoko kia Sioné?

Lau ʻa e Sione 21:24–25, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe Sione ke ʻilo ʻe he taha kotoa ʻi heʻene fakaʻosi ʻene tohí.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sione 20–21 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki