Laipelí
ʻIuniti 10, ʻAho 2: Luke 6:1–7:18


ʻIuniti 10: ʻAho 2

Luke 6:1–7:18

Talateú

Naʻe akonaki ʻa Sīsū fekauʻaki mo e mahuʻinga e fai lelei ki he niʻihi kehé, ʻo aʻu pē ki he ʻaho Sāpaté. Hili Haʻane lotu ʻi ha pō kakato, naʻá Ne ui ʻa e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea akoʻi kinautolu fakataha mo ha kakai kehe tokolahi. Naʻá Ne toe fakamoʻui mo e tamaioʻeiki ʻa e ʻeiki taú pea fokotuʻu ʻa e foha ʻo ha uitou mei he maté.

Luke 6

ʻOku fai fakamoʻui ʻa Sīsū ʻi he Sāpaté, fili ʻa e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo akoʻi ʻa e kakaí.

Fakakaukauloto ʻokú ke ʻi hoʻomou houalotu ʻa e Siasí ʻi he Sāpaté peá ke fanongo ai hono fanongonongo ha ngāue tokoni ki ha fāmili ʻoku nau nofo ʻo ofi atu kiate koe. Hili ʻa e fanongonongó, ʻokú ke fanongo atu ki he ngaahi lea ko ʻení:

  • “Kuo foua ʻe he fāmili ko ʻení ha ngaahi meʻa lahi kimuí ni mai. ʻOku ou fiefia ke tokoni ʻi ha faʻahinga founga pē te u lava.”

  • “ʻOku totonu pē ke ʻi ai ha kiʻi fakamokomoko ke fakaʻosi ʻaki, ka ʻikai ʻe ʻikai ke u ʻalu au.”

  • “ʻOku ʻikai ke u fie ʻalu au, ka ʻoku ou fie maʻu ha tokoni ʻi ha ngāue ʻoku ou fokotuʻutuʻu ki he uike kahaʻú, pea ʻoku totonu pē ke u tokoni he ngāue ko ʻení.”

  • “Te u ʻalu pē kapau ʻe ʻalu hoku kaungāmeʻá.”

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku hā mai mei he ngaahi lea ko ʻení ʻoku makatuʻunga ai ʻa e fie tokoni ʻa e kakaí.

Fakakaukau ki he ngaahi faingamālie kuó ke maʻu ke tokoni ai ki he niʻihi kehé pea mo e ongo naʻá ke maʻu fekauʻaki mo e ngāue tokoní. ʻI hoʻo ako ʻa e Luke 6-7, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke toe mahuʻinga mālie ange ʻa hoʻo fakahoko ʻa e ngāue tokoní.

Lolotonga ʻa e ʻi Kāleli ʻa Sīsū ʻi he kamata ʻEne ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakamoʻui ʻa e tangata naʻe nima maté ʻi he Sāpaté (vakai ki he Luke 6:6–10), lotu ʻi ha pō kakato, pea ui ʻa e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai ki he Luke 6:12–13). Pea kamata leva ke Ne akoʻi kinautolu mo ha “kakai toko lahi ʻaupito” (Luke 6:17) ki he founga ʻe lava ke nau maʻu ai ʻa e ngaahi totongi fakalangí. ʻOku faʻa ui ʻa e malanga ko ʻeni ʻi he Luke 6 ko e Malanga ʻi he Potu Tafangafangá pea ʻoku natula tatau mo e Malanga ʻi he Moʻungá ʻi he Mātiu 5–7. “ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau kehekehe fekauʻaki mo e Malanga ʻi he Moʻungá naʻe hiki ʻe Mātiú mo e Malanga he Potu Tafangafangá naʻe hiki ʻe Luké pe naʻe hoko kehekehe ʻa e ongo meʻá ni pe ko ha meʻa tatau pē. Neongo iá, ko e hokohoko mo e tūkunga ʻo e lēkooti ʻa Luké ʻoku hā mai ai ʻoku hangē ko e malanga tatau pē ia ʻoku lēkooti ʻi he Luke 6 mo e Mātiu 5–7” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 152–53; vakai foki ki he Fakahinohino ki he Folofolá, “Malanga ʻi he Moʻungá”; Faaitaha ʻa e Ngaahi Kosipelí). (Fakatokangaʻi ange: Ko e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻi he Luke 6 naʻe ʻosi kau ia ʻi he meʻa naʻá ke ako ʻi he Mātiu 5–7; 10:1–4; mo e Maʻake 3:1–6.)

Lau ʻa e Luke 6:19, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū maʻá e kakaí kimuʻa peá Ne toki akoʻi kinautolú.

Lau leva ʻa e Luke 6:31, ʻo kumi ki he faleʻi naʻe fai ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá.

ʻE tokoni fēfē hoʻo manatuʻi ʻoku totonu ke tau fai ki he niʻihi kehé ʻa ia ʻoku tau loto ke fai mai kiate kitautolú ke toe lelei ange ai hoʻo tōʻonga ki he niʻihi kehé?

Lau ʻa e Luke 6:32–35, ʻo kumi ki ha toe faleʻi naʻe fai ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e ʻofa mo e tokoni ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻi he veesi 35 ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau ʻamanaki ki ai koeʻuhí ko ʻetau fai lelei ki he niʻihi kehé. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe palōmesi ʻe he ʻEikí maʻanautolu ʻoku nau fai lelei ki he niʻihi kehé ʻo ʻikai ʻamanaki ke maʻu mai ha meʻa mei ai.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, kapau te tau fai lelei ki he niʻihi kehé ʻo ʻikai ʻamanaki ke maʻu mai ha meʻa mei ai, ʻe lahi ʻetau totongí pea te tau hoko ko e fānau ʻa e Fungani Māʻolungá.

Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻe ui ʻakimoutolu ko e fānau ʻa e Fungani Māʻolungá” ʻi he (veesi 35). Neongo ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá, ko kinautolu ʻoku nau fai lelei ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Kalaisí ʻoku nau aʻusia honau tuʻunga fakalangí ʻi heʻenau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Fakakaukau ki he founga ʻe tokoni ai ki ha taha hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo ʻikai ʻamanaki ke maʻu ha meʻa mei ai, ke toe ofi ange ʻene tōʻonga ki he tōʻonga ʻa Kalaisí.

Lau ʻa e Luke 6:36–38, ʻo kumi ki he ngaahi sīpinga naʻe ʻomi ʻe Sīsū ko e founga ia ʻe lava ke tau fai lelei ai ki ha niʻihi kehe. Fakatokangaʻi ange naʻe palōmesi mai ʻe Sīsū ʻe maʻu ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá ʻe kinautolu ʻoku nau meesi ki he niʻihi kehé, ʻikai fakamaauʻi taʻetotonu ʻa e niʻihi kehé, mo faʻa fakamolemolé.

Kuó ke ʻosi feinga nai ha taimi ke faʻo ki ha puha pe katoleta ha ngaahi meʻa ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa ʻe ala hao ki loto aí? ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Luke 6:38 ʻa e lahi ʻo e meʻa te tau maʻu ko e totongi ʻetau fai leleí, ʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku kau ai ʻa e “ko e fua lahi, kuo fao lolo hifo, ʻo lulu fakataha, pea fonu mahuohua.” ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau totongi ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé?

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he Luke 6:38 ko e taimi ʻoku lahi ai ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻo toe lahi ange. Fakakaukau ke tohi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘o ofi ki he veesi 38.

  1. Fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke lahi ai ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé. Hili iá pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e fē ha taimi naʻe lahi ai haʻo tokoni, pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ki he niʻihi kehé?

    2. Kuo fai tāpuekina fēfē koe, pe ko ha ʻokú ke ʻilo, ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko e lahi hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé?

    3. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke toe lahi ange ai hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé?

Ko e taha e founga ʻe lava ke toe fakalahi ai hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé ko hoʻo tauhi ki he fono ʻo e ʻaukaí ʻaki hoʻo totongi hoʻo foaki ʻaukaí ʻi he taimi ʻokú ke ʻaukai aí. Mahalo ʻoku ʻosi totongi foaki ʻaukai pē hoʻo ongomātuʻá maʻá e fāmilí, kae kapau ʻokú ke lava peá ke toe tānaki atu ki ai. ʻI he taimi ʻokú ke feinga ai ke lahi hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé, lotua ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ke ke fai ʻa ia naʻá Ne mei faí.

Luke 7:1–10

ʻOku fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e tamaioʻeiki ʻa e ʻeiki taú

ʻOku tau ako ʻi he Luke 7:1 naʻe ʻalu ʻa Sīsū ki Kapaneume hili ʻEne akoʻi ʻa e kakaí. Lau ʻa e Luke 7:2–5, ʻo kumi ki he tokotaha naʻe kole tokoni kia Sīsū hili ʻene fanongo kuó Ne aʻu mai ki he kolo ko iá.

ʻĪmisi
ruins of ancient building

Ko e toenga ʻo e fale lotu ʻi Kapaneumé ʻi he senituli hono fā pe nima A.D

Ko e ʻeiki taú ko ha ʻōfisa ia ʻi he kau tau Lomá naʻá ne taki ʻi ha kau sōtia ʻe toko 50 ki he 100. Naʻe angamaheni ʻaki pē ke fehiʻa ʻa e kau Siú he kau ʻeiki taú koeʻuhí naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e mālohi fakapolitikale mo fakakautau ʻa e kau Lomá ʻiate kinautolu mo honau fonuá. Ka ko e ʻeiki tau eni ia naʻe angaʻofa ia ki he kau Siú.

Lau ʻa e Luke 7:6–10, mo fakalaulauloto ki he founga naʻe fakahaaʻi ʻaki ʻe he ʻeiki taú ʻa e lahi ʻene tui kia Sīsū Kalaisí pea mo e founga naʻá ne maʻu ai ʻa e totongi ʻo ʻene tuí.

ʻOku tau ako mei he talanoa ko ʻení ko e taimi ʻoku tau moʻuiʻaki ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau lava ai ʻo tokoni ke ʻomai ʻa e ngaahi tāpuakí ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava ke ke tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo ofi ki he Luke 7:10.

Luke 7:11–18

ʻOku fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e foha ʻo e uitoú mei he maté

Naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ha toe mana ʻi he ʻaho hokó pē hili ʻEne fakamoʻui ʻa e tamaioʻeiki ʻa e ʻeiki taú. Lau ʻa e Luke 7:11–12, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻi he taimi naʻa nau fakaofi atu ai ki he kolo naʻe ui ko Neiní.

ʻĪmisi
Jesus with man wrapped in white cloths

Fakatatau ki he veesi 12, ko e hā naʻe fuʻu mātuʻaki fakamamahi ai ki he fefiné ni ʻa e mate ʻa e talavou ko ʻení?

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mole ʻa e foha ʻo e fefine ko ʻení ʻi heʻene maté, ka naʻe toki molé ni atu pē foki hono husepānití. Naʻe toe tānaki atu ki he mamahi lahi naʻá ne ongoʻí ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha toe taha ke tokoniʻi fakapaʻanga ia.

Lau ʻa e Luke 7:13–15, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne mamata ai ki he tengihia ʻa e fefiné. Ko e fatá ko e tuʻuʻanga pe tuʻunga ia naʻe hili hifo ai ʻa e sinó.

Fakatatau ki he veesi 13, ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fakamoʻui ai ʻe Sīsū ʻa e foha ʻo e fefine ko ʻení? Fakatokangaʻi ange naʻe ʻikai kole ange ʻe he uitoú ia kiate Ia ke fakamoʻui hono fohá, ka naʻá Ne mamata pē ki heʻene fie maʻú peá Ne tokoni leva ke feau ia. ʻOku toe mahuʻinga foki ke mahino ko e tangatá ni naʻe ʻikai ke toetuʻu; ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe toe mate pē ia. Ko Sīsū Kalaisi naʻe ʻuluaki toetuʻú.

Kapau ʻoku maʻu, sio ʻi he foʻi vitiō ko e “The Widow of Nain” (2:22) mei he Ngaahi Vitiō Fakafolofola ʻo e Moʻui ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi he LDS.org, ʻo kumi ki he founga naʻe ngāue ai ʻa e Fakamoʻuí maʻá e fefiné neongo naʻe ʻikai ke ne kole tokoni kiate Ia.

Fakakaukau ki he ngaahi ongo ʻe lava ke ke maʻu kapau naʻá ke ʻi he tūkunga naʻe ʻi ai ʻa e uitoú peá ke mamata ki he fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ho foha ʻe tokotaha peé mei he maté.

ʻOku tau ako ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení mei he talanoa ko ʻení: ʻE lava ke tau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau fakahaaʻi ʻa e manavaʻofa ki he niʻihi kehé mo ngāue ki heʻenau ngaahi fie maʻu ʻoku ʻikai ke nau lea mai ʻakí.

ʻE lava fēfē ke tau ʻilo ʻa e fie maʻu ʻa e niʻihi kehé neongo ʻoku ʻikai ke nau vahevahe mai ʻa e ngaahi meʻa ko iá kiate kitautolu?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻOku ʻikai lahi ʻa e ngaahi talanoa kau ki he ngāue ʻa e ʻEikí naʻe malave ʻi hoku lotó ʻo lahi ange ʻi Heʻene sīpinga ʻaloʻofa ki he uitou naʻe tengihia ʻi Neiní. …

“Ko ha mālohi, angavaivai, ʻaloʻofa naʻe hā mei hotau ʻEikí! ʻE lava foki ke tau fai tāpuekina ʻo kapau te tau muimui ʻi Heʻene sīpinga māʻongoʻonga ko ʻení. ʻOku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ngaahi faingamālié. Ko e meʻa ʻoku fie maʻú ko ha mata ʻoku mamata ki he ngaahi tūkunga fakaʻofá mo ha telinga ʻoku fanongo ki he tangi fakalongolongo ʻa e loto ʻoku tengihiá. ʻIo, pea ʻe fonu ʻa e lotó ʻi he manavaʻofa, ke ʻoua naʻa tau fetuʻutaki pē ʻi he mata ki he mata pe leʻó ki he telingá, ka ʻi he founga fakaʻeiʻeiki ʻa e Fakamoʻuí, ʻo aʻu pē mei he loto ki he loto” (“Meeting Life’s Challenges,” Ensign, Nōvema 1993, 71).

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko fē ha taimi naʻá ke maʻu ai, pe ko ho fāmilí, ha manavaʻofa pe ngāue tokoni mei he niʻihi kehé, neongo naʻe ʻikai ke ke kole ia?

Lau ʻa e Luke 7:16–18, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko ki he kakaí ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e mana ʻo fokotuʻu ʻa e foha ʻo e uitoú mei he maté.

Ko e taha e ʻuhinga naʻe pehē ai ʻa e kakaí “kuo tuʻu hake ʻa e palōfita lahi ʻiate kitautolu” (Luke 7:16), ko e faitatau ʻa e fakamoʻui ʻo e foha ʻo e uitou ʻo Neiní mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Fuakava Motuʻá ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he palōfita ko ʻIlaisiā mo ʻIlaisá ha ongo foha mei he maté (vakai ki he 1 Ngaahi Tuʻi 17:17–24; 2 Ngaahi Tuʻi 4:17–22, 32–37).

ʻI hoʻo ngaahi lotu fakataautaha ʻi he uiké ní, kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke ke lava ʻo mamata mo ngāue fakatatau ki he ngaahi ueʻi te ke maʻú ke ke feau ai ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻikai ke nau lea mai ʻakí. Toe fakakaukau foki ki ha ngaahi founga ʻe lava ke toe lahi ange ai hoʻo tokoní ʻo ʻikai toe ʻamanaki ke maʻu ha meʻa mei ai.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Luke 6:1–7:18 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki