Laipelí
ʻIuniti 27, ʻAho 2: Taitusi


ʻIuniti 27: ʻAho 2

Taitusi

Talateú

Naʻe poupouʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa Taitusi ʻi he tohi ko ʻení, ko hono kaungā ngāue fakafaifekau ʻi he taimi ko iá naʻe ngāue ʻi Keliti, ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tokāteline totonú. Naʻe toe faleʻi foki ʻe Paula ʻa Taitusi ke ne akoʻi e Kāingalotú ke nau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga anga māʻoniʻoni, ke nau ʻamanaki lelei ki he huhuʻí ʻo fakafou he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ke hoko atu ʻa e fai leleí.

Taitusi 1

ʻOku poupouʻi ʻe Paula ʻa Tautusi ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline totonú ke akoʻi mo fakatonutonu ʻaki ʻa e Kāingalotú mo e kakai kehe pē ʻi Kelití

Kumi ke ʻilo ʻa e motu ko Kelití ʻi he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá.” ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e moʻui ʻa Paulá, naʻá ne fai ha tohi kia Taitusi ʻa ia ne hoko ko e taki ʻi he Siasí ʻi Keliti. Ne fakaului ʻe Paula ʻa Taitusi ʻi ha ngaahi taʻu ki muʻa ai, pea naʻe ngāue fakataha mo Paula ʻi ha ngaahi ngāue kehekehe hili hono papitaisó. Naʻe poupouʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ʻi heʻene tohí mo faleʻi ia fekauʻaki mo hono fatongiá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Taitusi 1:1–6, ne fakamoʻoni ʻa Paula ki he ʻamanaki naʻá ne maʻu ki he moʻui taʻengata ne talaʻofa ʻe he ʻOtuá kimuʻa hono faʻu ʻo e māmaní (vakai Taitusi 1:2). Naʻá ne fakamatala ki heʻene ʻave ʻa Taitusi ke ne fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí ʻi Keliti mo uiuiʻi ha kau tangata ke nau hoko ko e kau pīsope.

Lau ʻa e Taitusi 1:7–8, ʻo kumi ki he ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha pīsope mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai ha pīsope. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku ʻuhinga ʻa e lea ʻi he Taitusi 1:7 ko e fai ki hono lotó ki he kia kekeva pe taʻefieauna, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “koloa ʻuli” ki he paʻanga ʻoku maʻu ʻi he founga taʻetotonu pe kovi.

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku fie maʻu ai ke maʻu pe fakaʻehiʻehi ʻa e kau pīsopé mei he ngaahi ʻulungaanga naʻe lisi ʻe Paulá?

Lau ʻa e Taitusi 1:9, ʻo kumi ki ha ʻulungaanga kehe ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau pīsopé. ʻOku ʻuhinga ʻa e “akonaki totonú” ki he tokāteline totonú.

ʻOku tau ako ʻi he Taitusi 1:9 ʻoku mahuʻinga ki he kau pīsopé ke nau puke maʻu ʻa e lea ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline totonú ke fakalotolahi ki he niʻihi kehé ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí pea mo “valoki tonu ʻa e kau lea koví.” Ko e lea koví ha taha ʻokú ne lea ʻo fakafepaki pe fakahalaki ha fakakaukau (ʻa ia ko e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he tūkunga ko ʻení). ʻOku lava ke hoko ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo kinautolu ʻoku ʻikai kau ki he Siasí fakatouʻosi ko e kau lea kovi.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi akonaki ʻa Paula kau ki he kau pīsopé ʻe lava ʻe heʻetau puke maʻu e lea ʻa e ʻOtuá ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline totonú ke fakalotolahi ki he niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí mo fakahalaki kinautolu ʻoku nau fakafepaki ki aí.

Fakakaukau ki he lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he mālohi ʻoku maʻu ʻe he tokāteline totonú ke tokoniʻi ʻaki ʻa e fakafoʻituituí ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“ʻI he mahino ʻa e tokāteline moʻoní, ʻokú ne hanga ʻo liliu ʻa e fakakaukaú mo e ʻulungāngá.

“ʻE vave ange e liliu ʻo e ʻulungāngá ʻi hono ako e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻi hono fai ha ako ki he ʻulungāngá. ʻE lava ʻe he fakakaukau pē ki he tōʻonga taʻetaaú ʻo tākiekina koe ke ke iku fakahoko ai pē ʻa e tōʻonga taʻetaaú. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mau fuʻu fakamamafaʻi ai ʻa hono ako ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí” (“Little Children,” Ensign, Nov. 1986, 17).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke mateuteu ai ke akoʻi ʻa e tokāteline totonú kae lava ke ke poupouʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí? (Vakai T&F 11:21.)

    2. Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei he folofolá ʻo e ngaahi taimi ne akoʻi ai ʻe ha taha ha tokāteline totonu ki ha taha ne hā mei ai ha veiveiua pe fehiʻa ki he Siasí pe ko ʻene ngaahi tokāteliné? (Fakakau ai ha sīpinga ʻe taha pe lahi ange ʻo ha taimi naʻe fakatomala ai ha taha koeʻuhí ko hono akoʻi kiate ia ʻa e tokāteline totonú.)

Fakakaukau ki ha taimi naʻe tokoni ai hono ako ʻo e tokāteline totonú ke poupouʻi pe liliu hoʻo fakakaukaú, pe ha taha ʻokú ke ʻilo, ke toe leleiange ʻene moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Neongo e lava ʻe he tokāteline totonú ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau poupouʻi e niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo tali ʻi he tui mo e fakamoʻoni kiate kinautolu ʻoku nau fakafepaki ki he Siasí, ʻoku ʻikai fakapapauʻi ia ʻe tali ai ʻe ha taha ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí. Koeʻuhí ko e maʻu ʻe he tokotaha fakafoʻituitui kotoa ʻa e tauʻatāina ke filí, ʻe lava ai ke nau fili ke tali pe taʻetali ʻa e tokāteline totonú.

  1. Tohi ʻa e meʻa ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Lisi ha potufolofola fakataukei folofola ʻe tolu pe lahi ange kuó ke ako ʻi he taʻú ni ʻe lava ke tokoni ki hono poupouʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Fakamatalaʻi pe ʻe ʻaonga fēfē ʻa e potufolofola takitaha.

    2. Lisi ha potufolofola fakataukei folofola ʻe tolu pe lahi ange ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ke tokoni ke tali kiate kinautolu ʻoku nau fakafepaki ki he akonaki pe angafai ʻa e Siasí. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe tokoni ai ʻa e potufolofola takitaha ke akoʻi ʻa e tokāteline totonú ke tali ʻaki ha fakafepaki.

Hokohoko atu hoʻo ako ke ʻilo ʻa e ngaahi potufolofola tefitó kae lava ke ke mateuteu ke akoʻi ʻa e tokāteline totonú ki he niʻihi kehé.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Taitusi 1:10–16, naʻe akoʻi ʻe Paula kia Taitusi ʻa e fie maʻu ke fakafalala ʻa e Kāingalotú ʻi Kelití ki he tokāteline totonú koeʻuhí ne tokolahi ʻa e kau takihalá mo e kau akonaki halá ʻi honau haʻohaʻongá. Naʻá ne faleʻi ʻa Taitusi ke valokiʻi ʻa e kau akonaki halá ke nau lava ʻo siʻaki ʻenau ngaahi fehalākí pea nau hoko ʻo “haohaoa ʻi he tuí” (Taitusi 1:13). Naʻe toe fakamatala foki ʻa Paula ki hono fakahaaʻi ʻe he kakaí ʻenau vāofi mo e ʻOtuá ʻi heʻenau ngaahi tōʻongá.

Taitusi 2

ʻOku faleʻi ʻe Paula ʻa Taitusi ke akoʻi ʻa e Kāingalotu ʻi Kelití ke nau moʻui ʻaki e tokāteline totonú

Lau ʻa e Taitusi 2:1, ʻo kumi ki he meʻa kehe naʻe fakahinohino ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ke fakaʻaongaʻi ki ai ʻe Taitusi ʻa e tokāteline totonú.

Lau ʻa e Taitusi 2:3–5, ʻo kumi ki he faleʻi ʻa Paula kau ki he tōʻonga moʻui ʻoku totonu ke moʻui ʻaki ʻe he kakai fefine matuʻotuʻá pea mo e meʻa ke nau akoʻi ki he kau finemuí. Lau leva ʻa e Taitusi 2:2, 6–8, ʻo kumi ki he fakahinohino ʻa Paula ki he tōʻonga moʻui ʻoku totonu ke moʻui ʻaki ʻe he kakai tangata matuʻotuʻá mo e kakai tangata kei talavoú. ʻOku ʻuhinga ʻa e lea ʻi he veesi 2 ko e faʻa tokanga ki he nonga pe fakamātoato, pea ʻuhinga ʻa e fakapotopoto ki he mapuleʻi kitá. ʻI he veesi 7, ʻoku ʻuhinga hono fakahaaʻi ʻo e anga fakamotuʻá ki he molumalu mo fakaʻapaʻapa. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fakahā koe ʻi he meʻa kotoa pē ko e fakaʻilonga ʻo e ngāue lelei” ʻi he Taitusi 2:7 ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ha taha ʻo e ngaahi fakahinohino ʻa Paula ʻoku fekauʻaki tonu mo koé.

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako mei he fakahinohino ʻa Paula kia Taitusí ʻoku totonu ke hoko ʻa e kau muimui kia Sīsū Kalaisí ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he niʻihi kehé.

  1. Fakakaukau ki ha mēmipa matuʻotuʻa ange ʻi ho uootí pe koló kuo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí peá ʻokú ne faivelenga hono fakahoko iá. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he sīpinga ʻa e tokotaha ko ʻení.

Fili ha taha ʻo e ngaahi tōʻonga kuo lisi ʻi he Taitusi 2:2–8, pea fokotuʻu ha taumuʻa ke toe lelei ange hoʻo fakahoko ʻa e tōʻonga ko iá ʻi hoʻo moʻuí ke lava ʻe hoʻo sīpinga leleí ʻo faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku lekooti ʻi he Taitusi 2:9–10 hono fakahinohino ʻe Paula ʻa Taitusi ke akoʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia ne nau ngāue ko e kau tamaioʻeiki ke nau faitotonu mo talangofua ʻi heʻenau ngāué mo honau ngaahi ʻeikí. ʻE fakalangilangiʻi ʻe he kāingalotu ko ʻeni ʻo e Siasí ʻa e ʻEikí mo tā ha sīpinga lelei ki heʻenau kau ngāué, ʻi heʻenau faitotonu mo talangofuá.

Lau ʻa e Taitusi 2:11–15, ʻo kumi ki he meʻa ʻoku fai ʻe he ongoongoleleí maʻá e Kāingalotú pea mo ia ʻoku fai ʻe Kalaisi maʻatautolu kotoá. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻoku tākiekina ʻe he ongoongleleí ʻa e kakaí ke nau ʻamanaki lelei ki aí. ʻOku fakalea peheni ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Taitusi 2:11, “[He kuo hā mai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻomi ai ʻa e fakamoʻuí ki he tangata kotoa pē]” .

Makatuʻunga ʻi he ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he Taitusi 2:14, ʻoku tau ako ne foaki ʻe Sīsū Kalaisi Ia maʻatautolu koeʻuhí ke Ne huhuʻi kitautolu mo fakamaʻa kitautolu. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ha kakai lelei lahi” ʻi he veesi 14 ki he kakai ʻofeina ʻa e ʻEikí ʻa ia kuó Ne totongi pe huhuʻí (vakai 1 Pita 1:18–19; 2:9) pea kuo nau fuakava ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai ʻEkesōtosi 19:5–6).

Taitusi 3

ʻOku tala ʻe Paula kia Taitusi ʻa e meʻa kuo pau ke fai ʻe he Kāingalotu ʻi Kelití hili hono papitaiso kinautolú

Hangē ko hono lekooti ʻi he Taitusi 3:1–2, ne fakahinohino ʻe Paula ʻa Taitusi ke ne akoʻi ʻa e Kāingalotu ʻi Kelití ke nau talangofua ki he lao ʻo e fonuá pea ke tā ha sīpinga lelei ʻaki ʻenau anga-fakatōkilalo pea ʻoua ʻe lea kovi fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Lau ʻa e Taitusi 3:3–8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Paula kau ki he founga ne liliu ai ia ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kelití, pea mo e Kāingalotú kotoa.

Fakatokangaʻi ʻi he Taitusi 3:3 hono fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e tuʻunga ne ʻi ai pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí ki muʻa pea nau ʻilo ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻi he Taitusi 3:4–6 ʻa e meʻa naʻá ne liliu ʻa e kakaí. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ʻi he Taitusi 3:5 “ʻi he fufulu ʻo e fakatupu foʻoú” ki he papitaisó.

Fakakaukau ki he founga kuó ke liliu ai koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  1. Fakatokangaʻi naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoní ʻi he Taitusi 3:8 ke nau “loto tokanga ke fai ʻa e ngaahi ngāue leleí.” Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha ngāue lelei ʻokú ke faí pea te ke hokohoko atu hono fakahokó ke fakahaaʻi hoʻo tui ki he ʻOtuá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Taitusi 3:9–15, ne faleʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau fakamamaʻo mei he fakakikihí pe kē mo e kakai taʻetuí. Naʻá ne toe talaange foki kia Taitusi te ne ʻoatu ha kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau ʻaʻahi atu ki Keliti.

  1. Hiki ʻeni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻaho ní:

    Kuó u ako ‘a Taitusi peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki