Laipelí
ʻIuniti 15, ʻAho 3: Sione 13


ʻIuniti 15: ʻAho 3

Sione 13

Talateú

Naʻe fufulu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e vaʻe ʻo ʻEne kau ʻAposetoló hili ʻa e maʻu meʻatokoni ʻo e Lakaatú, mo fakahā ko Siutasi te ne lavakiʻi Iá pea tuku atu ha “fekau foʻou” ki Heʻene kau ʻAposetoló (Sione 13:34). Naʻe nofo taha ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he uike fakaʻosi ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi māmaní ki he talangofuá, ngāue tokoní, mo e ʻofá—ngaahi ʻulungaanga naʻe hā mai ʻi Heʻene moʻuí, pea ʻoku totonu ke hā mai ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau ākonga.

Sione 13:1–17

ʻOku fufulu ʻe Sīsū e vaʻe ʻo ʻEne Kau ʻAposetoló

ʻĪmisi
happiness continuum

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ʻa e feituʻu te ke fokotuʻu ai koe ʻi he meʻafua ko ʻení?

  • ʻOkú ke fie maʻu ke ke fiefia ange ʻi he fiefia ʻokú ke maʻu he taimí ni?

  • ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha taha ʻokú ke fie tokoni ki ai ke toe fiefia ange?

ʻI hoʻo ako ʻa e Sione 13, kumi ki ha tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai ai ʻa e meʻa ʻe lava ke tau fai ke tau toe fiefia ange aí.

Naʻe fakafiefiaʻi fakataha ʻe Sīsū mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻa e kātoanga Lakaatú, hili ʻEne hāʻele ikuna ki Selusalemá. ʻOku toe fakamatala ʻi he Sione 13:1–3, naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá Ne maʻu fakataha ai mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻa e meʻatokoni ko ʻení (ʻa e ʻOhomohe Fakaʻosí), ʻe vave pē ʻEne pekiá pea ʻe foki Hono laumālié ki Heʻene Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
Jesus Washing the Apostles’ Feet

Lau ʻa e Sione 13:4–5, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū hili ʻEne maʻu mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻa e meʻatokoni ʻo e Lakaatú. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “tuku hono kofú” ʻi he Sione 13:4 naʻe vete ʻe Sīsū Hono kofu taupotu kituʻá. ʻOku tatau eni mo hano vete ʻe ha taha hano sāketi ʻi he ʻahó ni.

“ʻI he taimi ʻo e Fuakava Foʻoú, naʻe tui ʻe he kakaí ha ngaahi senitolo ʻoku ʻikai mapuni, lahilahi lue ʻi he ngaahi hala kelekele naʻe fokotuʻunga ai ʻa e kinohaʻa ʻa e fanga monumanú, pea ʻikai faʻa maʻu ha vai kaukau. Naʻe faʻa ʻuli ʻaupito honau vaʻé, pea ko ha ngāue palakū hano fufulu ha vaʻe ʻo ha taha kehe. … Naʻe faʻa fakahoko ʻa e angafai fakakaumeʻa ko ʻení ʻe he kau tamaioʻeiki maʻulalo tahá” (New Testament Student Manual [tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2014], 242).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kapau naʻá ke ʻi ai tonu ʻi he taimi naʻe fufulu ai ʻe Sīsū ʻa e vaʻe ʻo ʻEne kau ʻAposetoló, ko e hā naʻá ke mei fai kapau naʻe kamata ke fufulu ʻe Sīsū ho vaʻé?

    2. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo Sīsuú ʻi Heʻene fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻEne kau ʻAposetoló?

Lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 13:8 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá), ʻo kumi ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Pita ʻi he taimi naʻe kamata fufulu ai ʻe he Fakamoʻuí hono vaʻé.

Hoko atu ʻo lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 13:9–10 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá), ʻo kumi ki he tali ʻa Pita ki he meʻa naʻe talaange ʻe he ʻEikí.

ʻI he Sione 13:9, ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Pita mei heʻene tali ki he meʻa naʻe talaange ki ai ʻe he ʻEikí?

ʻI hono fufulu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e vaʻe ʻo ʻEne kau ʻAposetoló, naʻe ʻikai ngata pē ʻi Heʻene fai ha ngāue tokoni fakaʻofoʻofa, ka naʻá Ne toe fakamoʻoniʻi ai ʻa e konga ʻo e fono ʻa Mōsesé mo fokotuʻu ha ouau toputapu ke tokoni ki Heʻene kau muimui tui mateakí ke nau hoko ʻo maʻa mei he angahalá. Naʻe toe fakafoki mai ʻa e ouau ko ʻení ʻi hotau kuongá ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai T&F 88:74–75, 137–41).

Lau ʻa e Sione 13:10, ʻo kumi ki he ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe Sīsū ki he kau ʻAposetoló ʻoku “maʻa ʻakimoutolu, kae ʻikai kotoa pē.”

Ko ʻEne ʻuhinga kia Siutasi ʻIsikaliote, ʻa ia ʻe vave pē haʻane lavakiʻi Iá.

Lau ʻa e Sione 13:12–17, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló hili ʻEne fufulu honau vaʻé. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e sīpinga naʻe tuku mai ʻe he Fakamoʻuí mo fakaafeʻi ʻEne kau ʻAposetoló ke muimui aí.

Makatuʻunga ʻi he palōmesi ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló kuo lekooti ʻi he Sione 13:17, ʻa e tāpuaki te tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki Heʻene sīpingá ʻo tokoni ki he niʻihi kehé? Tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki hono fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, te tau ____________________.

  1. Fakakakato ʻa e ngāue ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení: Ko e hā ʻokú ke pehē te tau fiefia ai kapau te tau tokoni ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí?

    2. Tohi fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke fiefia ai ʻi haʻo muimui ki ha sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Palati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kumi ki he meʻa naʻá ne pehē ʻe lava ke tau fai ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke tokoni ki he niʻihi kehé: “Ko ho‘o mou kole ‘i ho‘omou lotu pongipongi he ‘aho taki taha ki he Tamai Hēvaní ke fakahinohino‘i kimoutolu ke mou ‘ilo‘i ha faingamālie ke tokoni ai ki ha taha ‘o ‘Ene fānau pelepelengesí. Pea mou fononga atu he ‘ahó ʻoku fonu homou lotó ‘i he tui mo e ‘ofa, ‘o kumi ha taha ke tokoni‘i. … Kapau te mou fai ‘eni, ‘e tupulekina ho‘omou ngaahi ongo fakalaumālié, pea te mou ‘ilo‘i ‘a e ngaahi faingamālie ke mou tokoni aí, ‘a ia na‘e ‘ikai te mou ‘ilo‘i ‘i mu‘a ‘e lava ke hokó.” (“Ke Mou Femouʻekina ʻi he Ngāue Leleí,” Ensign pe Liahona, Nov. 2012, 31).

Fakakaukau ke hiki ʻa e lea ʻa ʻEletā Palatí ʻi ha laʻi pepa makehe pea tuku ia ʻi ha feituʻu ʻe lava ai ke fakamanatu kia koe ke ke lotua ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke ke lekooti ʻi ho tohinoa ako folofolá pea vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e founga naʻe tali ai hoʻo lotú ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e faleʻi ʻa ʻEletā Palatí:

Sione 13:18–30

ʻOku fakahā ʻe Sīsū ʻa e tokotaha te Ne lavakiʻi Iá

Fakatatau ki he Sione 13:18–30, hili hono akoʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló te nau fiefia kapau te nau tokoni ki he niʻihi kehé, naʻá Ne talaange ʻe lavakiʻi Ia ʻe ha taha ʻo kinautolu. ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai ʻe Sione ki he Fakamoʻuí pe ko hai te ne lavakiʻi Iá, naʻe talaange ʻe Sīsū “ko ia ia teu ʻoatu ki ai ʻa e konga maá” (Sione 13:26), pea naʻá Ne ʻatu ia kia Siutasi ʻIsikaliote.

Sione 13:31–38

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu

Kuo ʻosi tukuakiʻi koe ʻe ha taha ʻoku ʻikai ko ha Kalisitiane koe, pe ko ha tokotaha muimui moʻoni kia Sīsū Kalaisi, koeʻuhí ko e mēmipa koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻonioni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni? ʻE lava ke hoko ʻeni koeʻuhí ko ha ngaahi tui makehe ʻoku tau maʻu ʻo makatuʻunga ʻi he Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻo hangē ʻo ʻetau tui ki he Tohi ʻa Molomoná pea ko e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ko ha sino kehekehe ʻe tolu. Naʻe fēfē hoʻo talí? (Pe, kapau naʻe teʻeki hoko ha meʻa pehē kia koe, ko e hā haʻo tali ki ha taha kuó ne talaatu ʻoku ʻikai ko ha Kalisitiane koe?)

Lau ʻa e Sione 13:34–35, ʻo kumi ki he meʻa naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ʻilo ko e kau ʻAposetoló ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻi he Sione 13:34 ʻa e fekau naʻe tuku ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló.

Fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻi he Sione 13:35, ʻe ʻilo ʻe he niʻihi kehé ko e kau ʻAposetoló ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi kapau ʻe feʻofaʻaki ʻa e kau ʻAposetoló ʻiate kinautolu ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū ʻia nautolú. ʻOku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻe ʻilo ʻe he niʻihi kehé ko e kau ākonga kitautolu ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku tau feʻofaʻaki ai ʻiate kitautolu ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha founga ʻe nima ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne ʻofa ʻi he kakaí, ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako ʻi he taʻu ní.

Lau ʻa e talanoa ko ʻení, ʻa ia naʻe fai ʻe ʻEletā Paula E. Kolaika ʻo e Fitungofulú, ʻo kumi ki he founga naʻe muimui ai ʻa e kau faifekau ʻoku fakamatalaʻi ʻi he talanoá ni ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke tau feʻofaʻakí:

ʻĪmisi
Elder Paul E. Koelliker

“Ne tukituki atu ha ongo faifekau kei talavou ʻi ha ʻapi, mo e ʻamanaki ke maʻu ha taha ke fanongo ki heʻena pōpoakí. Ne ava mai e matapaá, pea tuʻu mai ha tangata sino lahi ʻo fakalea mai ʻi ha leʻo ʻafungi: ‘Pehē ʻe au ne u ʻosi talaatu ke ʻoua naʻá mo toe haʻu ki ʻapí ni. Ne u ʻosi fakatokanga atu kapau te mo toe foki mai, te mo sio ki hoʻomo totongi. Mo mavahe leva.’ Naʻá ne tāpuniʻi fakavave e matapaá.

“ʻI he mavahe atu ʻa e ongo faifekaú, ne puke mai ʻe he faifekau matuʻotuʻa mo taukei angé hono hoa faifekau kei siʻí ʻo fakafiemālieʻi mo fakalotolahiʻi ia. Ne ʻikai ke na ʻilo ne fakasio atu e tangatá he matapā sioʻatá ke ne ʻiloʻi pe ʻoku mahino lelei koā kiate kinaua e meʻa naʻá ne talá. Naʻá ne ʻamanakí te na kakata mo fakakataʻaki ʻene anga taʻefakaʻapaʻapa ki heʻena ʻaʻahí. Ka ʻi heʻene vakai atu ki he feʻofoʻofani ʻa e ongo faifekaú, ne molū ai hono lotó. Naʻá ne toe fakaava atu e matapaá peá ne ui e ongo faifekaú ke na foki ange ʻo vahevahe ʻena pōpoakí.

“… Ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e feʻofaʻakí mo hono fakatupulaki ʻetau malava ke fakatefito ʻetau fakakaukaú, leá, mo e tōʻongá ʻia Kalaisí, ʻoku mahuʻinga fau ia ki heʻetau hoko ko ha kau ākonga ʻa Kalaisi mo ha kau faiako ʻi Heʻene ongoongoleleí” (“ʻOkú Ne ʻOfa Moʻoni ʻIate Kitautolu,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 17-18).

  1. Lau ʻa e ngaahi lea ʻo e “Ke Mou Feʻofaʻaki” (Ngaahi Himi, fika 200), pea fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻilo ʻoku ʻilo ngofua ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko ʻene ʻofa ki he niʻihi kehé. Tohi ʻi ho tohinoa ako folofolá ʻa e founga ʻoku fakahaaʻiʻaki ʻe he tokotaha ko ʻení ʻene ʻofa ki he niʻihi kehé, pea mo e ngaahi founga ʻokú ke loto ke ke muimui ai ki heʻene tā sīpingá. Hiki foki mo ha taumuʻa fekauʻaki mo e meʻa te ke fai ke ʻofa ai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻia nautolú.

Fakatatau ki he Sione 13:36–38, naʻe talaange ʻe Sīsū kia Pita te ne fakafisingaʻi tuʻo tolu Ia ʻoku teʻeki ʻuʻua ʻa e moá, hili hono fakahā ʻe Pita te ne tukuhifo ʻene moʻuí koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sione 13 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki