Laipelí
ʻIuniti 17, ʻAho 1: Ngāue 1:1–8


ʻIuniti 17: ʻAho 1

Ngāue 1:1–8

Talateú

Naʻe malanga ʻa Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻi ha ʻaho ʻe 40 hili ʻEne Toetuʻú. Naʻá Ne teuteuʻi kinautolu ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni kiate Ia ki māmani kotoa.

Ngāue 1:1–8

ʻOku malanga ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻi ha ʻaho ʻe 40

Fakakaukauloto ʻoku ʻalu atu hao kaungāmeʻa pe tokotaha mei ha siasi kehe mo ʻene fakaʻamu ke ʻilo lahi ange ki he Siasi ʻokú ke kau ki aí, peá ne fehuʻi atu, “Ko hai ʻokú ne tataki homou Siasí?” Te ke tali fēfē ia?

ʻI hoʻo ako ʻa e Ngāue 1:1–8, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni atu ke ke tali ʻa e fehuʻi ko iá mo mahino kiate koe ko e kau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻa e Kau ʻAposetolo naʻa nau tataki ʻa e Siasí ʻi he kuonga muʻá, pea naʻe ʻi ai honau fatongia ke vahevahe ʻa e fakamoʻoni ko iá ki māmani kotoa. Ko e tāpuaki mo e fatongia tatau ʻoku maʻu ʻe he Kau ʻAposetolo ʻoku nau tataki ʻa e Siasí he ʻaho ní.

Huke hake hoʻo folofolá ki he Tohi ʻa Ngāué ʻo sio ki he hingoa kakato ʻo e tohi ko ʻení.

ʻOku ʻi he tohi ʻa Ngāué ha vahaʻa taimi naʻe hoko ai ha liliu mahuʻinga ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku fakamatala ʻa e ngaahi Kosipeli ʻa Mātiu, Maʻake, Luke mo Sioné ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní pea mo ʻEne Fakaleleí. Ka ʻoku fakamatala ʻa e tohi ʻa Ngāué ki he ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetoló hili ʻa e Hāʻele Hake ki langi ʻa e Fakamoʻuí.

Lau ʻa e Ngāue 1:1–2, ʻo kumi pe ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai hono hiki ʻo e tohí ni.

Ko Luke naʻá ne hiki ʻa e tohi ʻa Ngāué, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e “fuofua tohi” ʻoku lave ki ai ʻa e veesi 1 ki he Kosipeli ʻa Luké, ʻa ia naʻe toe hiki pē mo ia ʻo fakataumuʻa ki ha tokotaha naʻe ui pē ko Tiofilusi ka naʻe ʻikai ʻilo pe ko hai ia. Naʻe hiki ia ʻe Luke ke tokoni kia Tiofilusi ke maʻu haʻane fakamoʻoni fakataautaha kia Sīsū Kalaisi (vakai Luke 1:1–4).

Lau ʻa e Ngāue 1:2, ʻo kumi ki he founga naʻe kei hokohoko atu ai hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí hili ʻEne Toetuʻú.

Fakatatau ki he veesi 2, naʻe kei fakahinohino fēfē ʻe Sīsū Hono Siasí hili ʻEne mavahe mei māmaní?

ʻOku tau ako mei he Ngāue 1:2, ʻoku tataki ʻe Sīsū Hono Siasí ʻaki Hono fakahā mai Hono finangaló ki Heʻene Kau ʻAposetoló, ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e kei hokohoko atu hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí hili ʻEne Toetuʻú:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Ko e veesi ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Ngāué … ʻoku fakahā ai ʻe hokohoko atu hono tataki ʻo e Siasí ʻaki ha fakahinohino fakalangi, kae ʻikai ʻe ha kakai ʻi māmani. … Ko e moʻoni, naʻe mei feʻunga ange hano ʻai kakato ʻa e hingoa ʻo e tohi ʻa Ngāué ʻo hangē ko e ‘Ngaahi Ngāue ʻa e Kalaisi kuo Toetuʻú, ʻo Fakafou ʻi he Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa ʻEne Kau ʻAposetolo Kuo Fakanofó.’ …

“Naʻe kei hinoiʻi ai pē ʻa e Siasí ʻi he founga tatau. Neongo kuo ʻi he feituʻu kehe ʻa e Fakamoʻuí, ka naʻe kei tatau pē hono fakahinohino mo hono tataki ʻo e Siasí” (“Teaching, Preaching, Healing,” Ensign, Sānuali 2003, 37).

Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻa e kei hokohoko atu hono tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi he fakahā.

  1. Fakalaulauloto ki ha ngaahi meʻa naʻe hoko ne fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni ki hono kei tataki ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí he ʻahó ni ʻo fakafou ʻi he fakahā. Tohi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Kapau ʻokú ke ongoʻi naʻe teʻeki hoko ha meʻa pehē kiate koe, kole ki ha mēmipa tui mateaki ʻo e Siasí ke ne vahevahe atu ʻa e founga naʻá ne ʻilo ai ʻoku tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahā. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa kuó ke ako mei hoʻomo talanoá.

Naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe 40 hono ʻoatu ʻe Sīsū ha fakahinohino fakataautaha ki he Kau ʻAposetoló ki muʻa peá Ne Hāʻele Hake ki he langí, pea kamata hono tataki ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e Siasí ʻi māmani ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Lau ʻa e Ngāue 1:3, ʻo kumi ki he meʻa naʻe aʻusia mo ako ʻe he kau ʻAposetoló ʻi he ʻaho ʻe 40 ko iá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e mate ʻi he veesi 3, ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne mamahí. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi fakamoʻoni ʻilongofua,” ki he fakamoʻoni taʻe toe ʻekeʻi ne ʻomi ʻe Sīsū ke fakamoʻoniʻi kuó Ne toetuʻú.

Lau ʻa e Ngāue 1:4–5, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe Sīsū ki Heʻene Kau ʻAposetoló ke nau faí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

Naʻe fekau ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetoló ke nau nofo ʻi Selusalema kae ʻoua kuo papitaiso kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga eni ki heʻenau maʻu ʻa e tākaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe ʻikai fie maʻu ʻe he Kau ʻAposetoló ʻi he taimi naʻe ʻiate kinautolu tonu ai ʻa e ʻEikí ʻi he kakanó.

Lau ʻa e Ngāue 1:8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ki he Kau ʻAposetoló ke nau fai hili ʻenau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku tau ako mei he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he veesi 8, ko e Kau ʻAposetoló ko e kau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi pea ʻoku nau fakamoʻoniʻi Ia ki māmani kotoa.

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻo e ʻaho ní ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi: “Kuo ui ʻe he ʻEikí ʻi he ʻahó ni ha kau fakamoʻoni makehe ʻe toko 15 ke nau fakamoʻoni ki Hono tuʻunga fakalangí ki māmani kotoa. ʻOku taʻe hano tatau honau uiuiʻí; ko e Kau ʻAposetolo kinautolu ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, naʻá Ne fili peá Ne fekauʻi. Kuo fekau ke nau fakamoʻoni ko e moʻoni ʻokú Ne moʻui, ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakaʻaposetolo toputapu kuo foaki kiate kinautolú” (ʻi he “Special Witnesses of Christ,” Ensign, ʻEpeleli 2001, 4).

ʻĪmisi
The Living Christ

Lau ʻa e fakamoʻoni “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” ʻa ia ʻoku ʻoatu fakataha mo e lēsoni ko ʻení. Fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi konga ʻokú ke mahuʻingaʻia taha ai ʻi he fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.

ʻOku maʻu ʻa e ngaahi vitiō ʻo e fakamoʻoni fakataautaha kia Sīsū Kalaisi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he “Special Witnesses of Christ” ʻi he LDS.org. Te ke lava ʻo fili ke sio ʻi ha vitiō ʻe ua pe tolu ʻi he ngaahi vitiō ko ʻení.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku tokoni fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo e ʻaho ní ki hoʻo fakamoʻoni fakataautaha kia Sīsū Kalaisí?

Neongo ʻoku lave fakapatonu ʻa e Ngāue 1:8 ki he fatongia ʻo e Kau ʻAposetoló ko e kau fakamoʻoni makehe ki he Fakamoʻuí, ʻoku toe akoʻi foki ai kitautolu fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke tokoni mai ke tau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani kotoa.

ʻOku tau ako mei he talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kau ʻAposetoló ʻi he Ngāue 1:8, ʻe lava ke tau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku tokoni mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau hoko ko e kau Fakamoʻoní ʻa e Fakamoʻuí?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko e niʻihi naʻa nau vahevahe ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

    2. Ko fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hano tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fakamoʻoni ki he niʻihi kehé kau kia Sīsū Kalaisi?

Kumi ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ki he niʻihi kehé hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, mo falala ʻe fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni ʻo e meʻa ʻokú ke fakamoʻoniʻi kiate kinautolú.

Ngāue–Fakahā: Vakai Fakalūkufua ki he Konga Hono Ua ʻo e Fuakava Foʻoú

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi mai ʻi he Ngāue 1:8 ʻa e ngaahi moʻoni kau ki he fatongia ʻo e kau ʻAposetoló, ka ʻoku toe ʻomai ai ha vakai fakalūkufua ki he konga hono ua ʻo e Fuakava Foʻoú. Fakatatau ki he Ngāue 1:8, ko fē ʻa e feituʻu naʻe kikiteʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻe fakahoko ai ʻa e fakamoʻoni ʻa ʻEne kau ākongá fekauʻaki mo Iá?

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mape ʻoku maʻu ʻi he fakamatala fakalahi ki he Tohi Tapú, pe ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ʻo kumi ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku hā ʻi he folofolá ke tokoni atu ke ke sioloto ki he ngaahi fefonongaʻaki ʻa e Kau ʻAposetoló mo hono fakamoʻoniʻi ʻa e kikite ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku lekooti ʻi he Ngāue 1–5 ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetoló ʻi Selusalemá, Ngāue 6–9 ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetoló ʻi Siutea mo Samēliá, pea ʻi he Ngāue 10–28 ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kau ʻAposetoló ʻi he ʻEmipaea Lomá kotoa, pe “ki he ngataʻanga ʻo mamaní” (Ngāue 1:8). ʻE lava ke ke hiki ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e tohi ʻa Ngāué ʻi he tafaʻakí ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he Ngāue 1:8.

ʻĪmisi
map, Overview of the Acts of the Apostles

Huke hake ʻa e Tohi Tapú ki he hokohoko ʻo e ngaahi tohí. Sio ki he ngaahi tohi ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku muimui mai ʻi he tohi ʻa Ngāué. Ko e ngaahi ʻipiseli (ngaahi tohi) naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku ʻi he tohi ʻa 1 Kolinitoó ʻo aʻu kia Hepelū. Te ke ako fekauʻaki mo e ului pea mo e ngāue fakafaifekau ʻa Paulá ʻi he taimi te ke ako ai ʻa e Ngāue 9, 13–28.

Sio ki he mape “[Vakai Fakalūkufua ki he Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló]”, ʻa ia ʻoku ʻasi ai ʻa e ngaahi kolo pe ngaahi feituʻu ʻoku fekauʻaki mo e konga lahi ʻo e ngaahi ʻipiseli ʻa Paulá. Naʻe tohi ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi ʻipiseli ʻi he Fuakava Foʻoú ʻo fakataumuʻa ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe, pea naʻe fekauʻaki tonu pē mo ʻenau ngaahi fie maʻú. Hangē ko ʻení, ko e kakai Tesaloniká ko ha kakai naʻa nau nofo ʻi he kolo ko Tesalonika, pea ʻoku pehē ko e tohi ʻa 1 Tesaloniká ko e fuofua ʻipiseli ia naʻe tohi ʻe Paulá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tohi ʻa Paula ki he kāingalotu Māʻoniʻoní, ka naʻá ne tohi fakataautaha foki ki ha niʻihi hangē ko Tīmote, Taitusi, mo Filimone.

Sio ki he hokohoko ʻo e ngaahi tohí pe ko e ngaahi ʻipiseli fē ʻoku muimui mai ʻia Hepeluú. Naʻe ʻikai ko Paula pē naʻe tohi ki he kau mēmipa ʻo e Siasí, ka naʻe fai pehē foki mo ha Kau ʻAposetolo kehe pea mo e kau taki ʻo e Siasí. ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻipiseli ko ʻení ʻa e ngaahi tohi ʻa Sēmisi, Pita, Sione, mo Suté. ʻOku lekooti ʻi he tohi Fakahaá ʻa e mata-meʻa-hā-mai ʻa e ʻAposetolo ko Sioné.

Faʻa lotu ʻi he hokohoko atu hoʻo ako ʻa e konga hono ua ʻo e Fuakava Foʻoú, ke ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha maama ʻe tokoni kiate koe ke maʻu ha toe mahino ʻoku lahi angé mei he ngaahi akonaki ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo e Fuakava Foʻoú.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Ngāue 1:1–8 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki