Laipelí
Talateu kia Sēmisí


Talateu kia Sēmisí

Ko e hā ‘a e ‘Uhinga ʻoku Ako ai ʻa e Tohí Ni?

ʻOku ʻiloa ʻa e Tohi ʻa Sēmisí ʻi he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he potufolofola mahuʻinga ʻi he Sēmisi 1:5 ʻa ia naʻe tataki ai ʻa Siosefa Sāmita ke fekumi ki he moʻoní mei he ʻOtuá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sēmisi ʻi he kotoa ʻo ʻene tohí, ʻoku totonu ke tau “fai … ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó” (Sēmisi 1:22). ʻE lava ke tokoni atu hono ako e tohi ko ʻení ke mahino e mahuʻinga ʻo hono fakahaaʻi hoʻo tuí ʻi hoʻo “ngaahi ngāué” pe angafaí (vakai, Sēmisi 2:14–26), pea ueʻi fakalaumālie koe ke fekumi ki he “pale ʻo e moʻuí, ʻa ia kuo talaʻofa ki ai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate iá” (Sēmisi 1:12).

Ko Hai Naʻá Ne Tohi ‘a e Tohi Ko ‘Ení?

ʻOku pehē ʻe he tohí naʻe fai ia ʻe “Sēmisi, ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (Sēmisi 1:1).

Kuo pehē ʻe he tukufakaholo faka-Kalisitiané ko Sēmisi ko ʻení, hangē ko Suté, ko e taha ia ʻo e ngaahi foha ʻo Siosefa mo Melé, ko ia ai, ko ha tokoua ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Mātiu 13:55; Maʻake 6:3; Kalētia 1:19). ʻE lava ke fakahaaʻi ʻe he moʻoni ko iá naʻe ʻuluaki hā ʻa Sēmisi ʻi he lisi ʻo e ngaahi tokoua ʻo Sīsuú ʻi he Mātiu 13:55 ko e lahi taha ia ʻi he ngaahi tokouá. Hangē ko e ngaahi tokoua kehe ʻa e ʻEikí, naʻe ʻikai hoko ʻa Sēmisi ko ha ākonga ʻa Sīsū ʻi he kamataʻangá (vakai, Sione 7:3–5). Ka neongo ia, hili e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe kau ʻa Sēmisi ʻi he niʻihi fakafoʻituitui naʻá Ne hā ki ai ʻi he sino toetuʻú (vakai, 1 Kolinitō 15:7).

Naʻe hoko ʻa Sēmisi kimui ange, ko ha ʻAposetolo pea fakatatau ki he fuofua kau faʻu tohi faka-Kalisitiané, ko e fuofua pīsope ia ʻo e Siasí ʻi Selusalemá (vakai, Ngāue 12:17; 21:18; Kalētia 1:18–19; 2:9). ʻI heʻene hoko ko ha taki ʻi he Siasí, naʻá ne fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi he fakataha alēlea naʻe fai ʻi Selusalemá (vakai, Ngāue 15:13). Naʻe ʻikai ha veiveiua ne fakamālohia hono ivi tākiekina ʻi he Siasí ʻi heʻene kāinga mo Sīsuú, ka naʻe fakahā ʻe Sēmisi ha loto fakatōkilalo ʻi hono fakafeʻiloaki ia ʻo ʻikai ko e tokoua ʻo Sīsuú, ka ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí (vakai, Sēmisi 1:1).

Naʻe Tohi Ia ‘Anefē pea ‘i Fē?

ʻOku ʻikai ʻiloʻi e taimi naʻe fai ai ʻe Sēmisi e tohi ko ʻení. Koeʻuhí naʻá ne nofo ʻi Selusalema mo tokangaʻi e ngaahi meʻa ʻo e Siasí, ne ngalingali naʻá ne fai e tohi ko ʻení mei he feituʻu ko iá.

ʻE lava ke fakahaaʻi mai ʻe he foʻi moʻoni naʻe ʻikai ha lau ʻa Sēmisi ki he konifelenisi ʻi Selusalemá ʻi he T.S. 50 (vakai, Ngāue 15) naʻe fai e tohí ni kimuʻa pea hoko iá. Kapau ko e moʻoni naʻe fai e tohi ko ʻení kimuʻa ʻi he konifelenisi ʻi Selusalemá, ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuluaki tohi ʻi he Fuakava Foʻoú.

Ko Hai Naʻe Fakataumuʻa Ki Ai Hono Hikí pea Ko e Hā Hono ʻUhingá?

Naʻe fakataumuʻa ʻe Sēmisi ʻene tohí “ki he faʻahinga ʻe hongofulu mā ua kuo fakahē mamaʻó” (Sēmisi 1:1), ʻo ʻuhinga ki he fale kotoa ʻo ʻIsilelí; naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke “maʻu ʻa e ongoongoleleí … [pea] hū ki he lotoʻā sipi ʻo Kalaisí” (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:243). Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sēmisi e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau moʻui ʻo fakahaaʻi ai ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Ko e hā ha Ngaahi Fōtunga Makehe ʻo e Tohí Ni?

Kuo fakafaʻahinga he taimi ʻe niʻihi e Tohi ʻa Sēmisí ko e tohi ʻo e potó ʻo tatau mo e tohi ʻa Lea Fakatātaá ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku kau ʻi he ngaahi fakamatala ʻo e tohí ha ngaahi fakamatala nounou ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki he moʻui faka-Kalisitiané. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi ai ha faitatau vāofi ʻi he vahaʻa ʻo e Malanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Moʻungá ʻoku lekooti ʻi he Mātiu 5–7 mo e ngaahi lea ʻa Sēmisí. ʻOku kau ʻi he ngaahi kaveinga tatau ʻa hono kātakiʻi e fakatangá (vakai, Sēmisi 1:2–3, 12; Mātiu 5:10–12); hoko ʻo “haohaoá”, pe matuʻotuʻa fakalaumālié (vakai, Sēmisi 1:4; 2:22; Mātiu 5:48); kole ki he ʻOtuá (vakai, Sēmisi 1:5; Mātiu 7:7–8); fai e finangalo ʻo e ʻOtuá (vakai, Sēmisi 1:22; Mātiu 7:21–25); ʻofa he niʻihi kehé (vakai, Sēmisi 2:8; Mātiu 5:43–44; 7:12); ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví ʻi honau ngaahi fuá (vakai, Sēmisi 3:11–12; Mātiu 7:15–20); hoko ko ha tokotaha faʻa fakamelino (vakai, Sēmisi 3:18; Mātiu 5:9); pea ʻikai fai ha ngaahi fuakavá (vakai, Sēmisi 5:12; Mātiu 5:34–37).

Fokotuʻutuʻú

Sēmisi 1–2. Ko e fakafeʻiloaki ʻa Sēmisi ki heʻene kau laukongá pea fakafeʻiloaki ha ngaahi kaveinga lalahi ʻo ʻene tohí, kau ai hono kātakiʻi e ngaahi faingataʻá, fekumi ki he potó, mo moʻui fakafenāpasi mo e tui ʻa ha taha. Kuo pau foki ke fai e kau fanongo ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki he folofolá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sēmisi ʻa e “lotu māʻoniʻoní” ko hono tokangaʻi e “ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó” pea feinga ke moʻui tauʻatāina mei he angahalá (Sēmisi 1:27). ʻOku totonu ke ʻofa e Kāingalotú ki honau kaungāʻapí mo fakahaaʻi ʻenau tuí ʻo fakafou ʻi heʻenau ngaahi ngāué.

Sēmisi 3–4. ʻOku fakatātaaʻi ʻe Sēmisi e natula fakaʻauha ʻo e lea taʻemapuleʻí pea fakafaikehekeheʻi ia mo e fua ʻo e māʻoniʻoni ʻa kinautolu ʻoku fakamelinó. ʻOkú ne fakatokanga ki heʻene kau laukongá ke ʻoua te nau fakakaungāmeʻa ki he māmaní ka ke tekeʻi ʻa e tēvoló pea ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá.

Sēmisi 5. Ko e fakatokanga ʻa Sēmisi ki he koloaʻia ʻoku faiangahalá. ʻOkú ne fakaʻosi ʻene tohí ʻaki ha ngaahi faleʻi nounou fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e Kāingalotú ki he kau mēmipa kehe ʻo e Siasí. ʻOkú ne faleʻi ʻa e Kāingalotú ke kātaki ʻi he faʻa kātaki kae ʻoua ke hokosia ʻa e hāʻele mai ʻa e ʻEikí pea ke lea moʻoni ʻi heʻenau talanoa kotoa pē. ʻOkú ne poupouʻi ʻa e mahakí ke ui ki he kaumātuʻá ke tākai kinautolu ʻaki ʻa e loló.

Paaki