Laipelí
‘Iuniti 29, ‘Aho 1: Sēmisi 2–3


‘Iuniti 29: ‘Aho 1

Sēmesi 2–3

Talateú

Naʻe poupouʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí e Kāingalotú ke tokoniʻi ʻa e liʻekiná pea akoʻi ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ke nau saiʻia ange ʻi he tuʻumālié he masivá. Naʻá ne akoʻi foki ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e tuí mo e ngāué, peá ne akoʻi ki he Kāingalotú e mahuʻinga hono mapuleʻi ʻenau leá. Naʻá ne fakafaikehekeheʻi leva e poto ʻo e māmaní mo e poto ʻoku maʻu mei he ʻOtuá.

Sēmisi 2:1–13

Ko e akoʻi ʻe Sēmisi e kau muimui ʻo Kalaisí ke ʻoua naʻa nau ngaohi leleiʻi ange e tuʻumālié

Fakakaukau ki ha taimi kuó ke vakai ai ki hono ngaohi leleiʻi ange ha tokotaha ʻi he niʻihi kehé koeʻuhí naʻá ne ʻiloa, naʻá ne tui ha vala lelei, haʻu mei ha fāmili tuʻumālie pe mahuʻinga, pe ko ha ʻuhinga pehē.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha meʻa siʻi fekauʻaki mo hoʻo aʻusiá pea fakamatalaʻi e anga hoʻo ongo fekauʻaki mo iá. Tali foki e fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻoku faʻa filifilimānako ai ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi?

Lau e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēmisi 2:1 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá, scriptures.lds.org), ʻo kumi e meʻa naʻe tohi ʻe Sēmisi fekauʻaki mo e “filifilimānako ki he kakaí.” ʻOku ʻuhinga e “filifilimānako ki he kakai” ke fakahā e saiʻia pe ngaohi keheʻi ha taha pe kulupu mei he niʻihi kehé koeʻuhí ko honau ngaahi tūkungá pe ʻulungāngá.

Lau e Sēmisi 2:2–4, ʻo kumi ha sīpinga naʻe ʻomi ʻe Sēmisi kau ki he tūkunga ʻoku ʻikai totonu ke fakahaaʻi ai ʻe he Kāingalotú ʻenau filifilimānako ki ha taha ʻo lahi ange ʻi ha taha kehe.

Fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ʻi hotau kuongá ʻoku ngaohikoviʻi ai ʻe he kakaí e niʻihi kehé koeʻuhí ko honau ngaahi tūkungá pe ʻulungāngá.

Fakatatau ki he Sēmisi 2:5–7, naʻe valokiʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotu naʻa nau fehiʻa ki he masivá. Naʻá ne fakamanatu kiate kinautolu kuo fili ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai masiva naʻe lahi ʻenau tuí pea ko e kau tuʻumālié ne nau ngaohikovia e masivá mo e faiangahala ki he ʻEikí.

Lau e Sēmisi 2:8, ʻo kumi e meʻa naʻe fakamanatu ʻe Sēmisi ki he Kāingalotú ke fai te ne tokoniʻi ai kinautolu ke taʻofi e filifilimānakó.

ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ui ai e fekaú ni ko e “fono fakaʻeikí” (Sēmisi 2:8)?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Malioni G. Lominī ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo kau ki he akonaki ko ʻeni meia Sēmisí pea fakaʻaongaʻi ia ki he ngaahi foaki ʻaukaí:

ʻĪmisi
President Marion G. Romney

“ʻKuo pau ke tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú. Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fono ko ʻení ʻo fika ua pē ki he ʻofa ki he ʻOtuá [vakai, Mātiu 22:37, 39]. …

“ʻI hono totongi ʻetau foaki ʻaukaí, kuo pau ke tau fai ia mo fakakaukau ki he fono fakaʻeikí. …

“Ko hono tokangaʻi e masivá mo e faingataʻaʻia fakasinó mo kinautolu ʻoku fie maʻu ʻetau tokoní ko ha tefitoʻi taumuʻa mo ha fie maʻu moʻoni ia ʻi hono fakahoko e fono fakaʻeiki ʻo e ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú” (“The Royal Law of Love,” Ensign, May 1978, 95).

Fakaʻosi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení mei he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení: Ko e kau ākonga faivelenga ʻo Sīsū Kalaisí .

  1. Hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Pea tali leva ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    1. Naʻe hoko fēfē ʻa e Fakamoʻuí ko ha sīpinga ʻo hono ʻofaʻi e niʻihi kehé neongo pe ko e hā honau ngaahi tūkungá?

    2. Ko hai ha taha ʻokú ke ʻilo ʻoku fāifeinga ke ʻofa ki he kakai kotoa pē neongo pe ko e hā e ngaahi tūkungá? Ko e hā ʻoku fai ʻe he tokotahá ni ke fakahaaʻi ʻokú ne ʻofa ki he kakai kotoa pē neongo pe ko e hā honau ngaahi tūkungá?

Fakakaukau ki he anga hoʻo ngaohi e niʻihi kehé. Kumi ha ngaahi faingamālie ke muimui ai he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé neongo pe ko e hā honau ngaahi tūkungá.

Fakakaukauloto, hili hoʻo fanongo ki he ngaahi akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e ʻofa ki he kakai kotoa peé, ʻokú ke fanongo ki he pehē ʻe ha taha, ʻoku ʻikai ko ha meʻa lahi ia kapau te tau filifilimānako ki ha niʻihi kae ngaohikovia ha niʻihi kehe. ʻOku pehē foki ʻe he tokotahá ni te tau lava ʻo fai ha ngaahi meʻa matuʻaki kovi ange.

Lau e Sēmisi 2:9–10, ʻo kumi e ʻuhinga ʻoku hoko ai ko ha meʻa fakamātoato ʻa e ʻikai ʻofa ki he kakai kotoa pē neongo honau ngaahi tūkungá.

ʻOku lahi e ngaahi fekaú, pea ko e taimi ʻoku tau talangataʻa ai ki ha taha ʻo e ngaahi fekau ko ʻení ʻoku ʻuhinga ia kuo tau maumauʻi e fono ʻa e ʻOtuá, hoko ʻo taʻemaʻa, pea ʻikai lava ke nofo mo e ʻOtuá. ʻOku hangē ia kuo tau hoko ʻo “halaia … ʻi [he] meʻa kotoa pē” (Sēmisi 2:10) koeʻuhí ʻoku tatau pē ʻa e olá: fakamavaheʻi mei he ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 10:21).

Te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, e tokāteline ko ʻení: Kapau te tau angahala naʻa mo ha angahala ʻe taha, ʻoku tau halaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Neongo ʻoku ngaohi kitautolu ʻe heʻetau talangataʻá ke tau taʻe-maʻa, E kei lava pē ke tau maʻu ha ʻamanaki lelei. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga te tau lava ʻo toe maʻa aí:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“Ko hotau ʻamanakilelei ʻanga maʻongoʻonga mo taʻengatá pē ʻa e ʻaloʻofa e ʻOtuá.

“Tuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fakalato ai ʻe he ʻaloʻofá e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú, [vakai, ʻAlamā 42:15] ‘pea [ʻomi] ai ʻa e ngaahi founga ki he tangatá ke nau maʻu ai ha tui ke fakatomala’ [ ʻAlamā 34:15].

“Neongo ʻe tatau ʻetau ngaahi angahalá mo e kulaʻahoʻahó, ka ʻe lava ke hangē ko e ʻuha hinaekiakí [vakai, ʻĪsaia 1:18]. He kuo hanga ʻe hotau Fakamoʻui ʻofeiná ‘ʻo foaki ʻe ia ia ko e totongi huhuʻi maʻá e kakai kotoa pē’ [1 Tīmote 2:6], ko ha hūʻanga ki Hono puleʻanga taʻengatá [vakai, 2 Pita 1:11].

“Kuo fakaava ʻa e matapā hūʻangá!” (“Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 108).

Ko e hā ʻoku fie maʻu ke tau fai ke hoko ai ʻo maʻa ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kae lava ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻEikí?

ʻOku hoko e founga ki hono ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí mo e hoko ʻo maʻa mo haohaoa ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻaki ʻetau feinga ke lelei ange he ʻaho takitaha. ʻOku totonu ke hoko ʻetau feinga ke hangē ko e Fakamoʻuí ko e taumuʻa ke tau muimui ai ʻi he kotoa ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻi he Sēmisi 2:11 ha sīpinga ʻo e akonaki ʻa Sēmisi ʻi he veesi 10, ʻo fakamamafaʻi ai ʻoku tau hoko ko e kau angahala ʻi hono maumauʻi ha taha ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne poupouʻi ʻa e kakai tuí ʻi he Sēmisi 2:12–13 ke ʻaloʻofa ʻi he founga ʻi heʻenau fakafeangai ki he kakaí koeʻuhí kapau he ʻikai te nau ʻaloʻofa ki he niʻihi kehé, ʻe fakamāuʻi foki mo kinautolu ʻo ʻikai ha ʻaloʻofa.

Sēmisi 2:14–26

Ko e ako ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo e tuí mo e ngaahi ngāue ʻi hotau fakamoʻuí

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí e foʻi lea ko e tui ke ʻuhinga ki ha ngaahi meʻa kehekehe. Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ia ʻe ha niʻihi ke fakamatalaʻi ha tui ki ha meʻa, kae mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ia ʻe ha niʻihi kehe ke fakamatalaʻi ha ngāue. ʻOku tau ako ʻi he Sēmisi 2:14–26 e founga naʻe fakatonutonu ai ʻe Sēmisi ha fakakaukau hala fekauʻaki mo e tuí.

Lau e Sēmisi 2:14, ʻo kumi e meʻa naʻe fehuʻi ʻe Sēmisi ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e tuí.

ʻI he tūkunga ko ʻení, naʻe kehe hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí ʻa e lea ngaahi ngāué meia Paula. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻe Paula e lea ngaahi ngāué, naʻá ne ʻuhinga ki he ngaahi ngāue ʻo e fono ʻa Mōsesé. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻe Sēmisi e lea ngaahi ngāué, naʻá ne ʻuhinga ki he ngaahi ngāue mateakí pe ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní.

Lau e Sēmisi 2:17–18, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ‘ e Sēmisi fekauʻaki mo e tuí. (Ko ha veesi fakataukei folofola ʻa e Sēmisi 2:17–18. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe, ke faingofua hoʻo maʻu ia ʻi he kahaʻú.)

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea “[ko] e tuí, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia, pea ʻoku tuʻu taha pē ia” (veesi 17)?

ʻOku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku fakahaaʻi ʻa e tui moʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ngaahi ngāue māʻoniʻoní.

Fakakaukauloto ki hoʻo ngaahi ngāue he uike kuo ʻosí. Naʻe fakahaaʻi nai ʻe ha konga lahi ʻo e ngaahi ngāue ko iá ʻokú ke maʻu ha tui moʻoni kia Sīsū Kalaisi? ʻE faingofua nai ki ha taha kehe ke fakatokangaʻi ʻokú ke tui moʻoni kia Sīsū Kalaisi?

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei folofolá—Sēmisi 2:17–18

  1. Toutou lau e Sēmisi 2:17 ʻi ha kiʻi taimi siʻi, pea feinga leva ke lau maʻuloto ia. Fai e meʻa tatau mo e Sēmisi 2:18. Siviʻi koe ʻaki hono tohiʻi e ongo vēsí mei ho manatú ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Sēmisi 3

ʻOku akoʻi ʻe Sēmisi e Kāingalotú ki he mahuʻinga hono mapuleʻi ʻenau leá

ʻĪmisi
toothpaste tube

Fakakaukauloto ki hono fakatetenga ha foʻi kilimi fulunifo. Fakakaukauloto leva he taimí ni ki hoʻo feinga ke fakafoki kotoa e kilimi fulunifó ki loto.

Ko e hā e founga ʻe lava ke tatau ai e kilimi fulunifo ko ʻení mo e ngaahi lea ʻoku tau lea ʻakí?

Kuó ke lea ʻaki nai ha meʻa naʻá ke fakaʻiseʻisa ai kimui? ʻI hoʻo ako e Sēmisi 3:1–12, kumi e ngaahi moʻoni ʻe tokoni ke tataki koe ʻi hoʻo fili e ngaahi lea ʻokú ke lea ʻakí.

Lau e Sēmisi 3:2–4 mo e sētesi ʻuluaki ʻo e Sēmisi 3:5, ʻo kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sēmisi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakaʻitaʻi e niʻihi kehé ʻi heʻenau leá.

Fakatokangaʻi ange e founga naʻe akoʻi ʻe Sēmisi ʻoku fakahaaʻi ʻe he “ʻikai tūkia ha taha ʻi he leá,” pe ʻi he meʻa ʻoku tau lea ʻakí, ha tuʻunga ʻo e mapuleʻi kitá ʻi he veesi 2. ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea “ʻoku tau tūkia kotoa pē” ʻi he veesi 2 ʻoku tau humu kotoa pē pe fai ha ngaahi fehalaaki, pea ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e ʻelelo ʻi he veesi 5 ki heʻetau ngaahi leá.

ʻĪmisi
drawing, horse with reins
ʻĪmisi
drawing, small boat with sail

Ko e meʻa taʻofí (Sēmisi 3:3) ko ha kiʻi konga ukamea ʻoku tui ʻi he ngutu ʻo ha hoosi. ʻOku fakafehokotaki e meʻa taʻofí ki he pití, ʻo fakaʻatā e tokotaha heká ke ne tataki e hōsí. ʻOku ʻuhinga e foheʻulí (Sēmisi 3:4) ki he fohe ʻi ha vaka ʻoku tokoni ki ha taha ke ne afeʻi pe fakatafoki ha vaka.

Fakatatau kia Sēmisi, ko e hā ʻoku faitatau ai e piti ʻo e hōsí mo ha foheʻuli ʻo ha vaká?

Ko e hā e founga ʻe lava ke tokoni ai e fakafehoanaki ʻe Sēmisi e ngaahi meʻa ko ʻení ki ha ʻelelo pe ko ʻetau ngaahi leá ke mahino kiate kitautolu e mālohi ʻo ʻetau leá?

Ko ha moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ke ʻi ai ha mālohi lahi ʻi heʻetau moʻuí ʻi he ako ke mapuleʻi ʻetau leá.

ʻE lava fēfē ha meʻa ngali siʻisiʻi ʻaupito ʻo hangē ko e ako ke mapuleʻi ʻetau leá ʻo uesia lahi ʻetau moʻuí?

Lau e sētesi fakaʻosi ʻo e Sēmisi 3:5 kae pehē foki ki he Sēmisi 3:6, ʻo kumi e toe meʻa kehe naʻe fakafehoanaki ki ai ʻe Sēmisi ʻetau ngaahi leá. The word matter in verse 5 refers to a forest (see James 3:5, footnote b).

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke “tutu” (Sēmisi 3:6) pe fakatuʻutāmaki ai ki heʻetau moʻuí ʻa ʻetau ngaahi lea taʻefakapotopotó. ʻE lelei fēfē kiate kitautolu ʻetau fakahoko ha liliu siʻi ʻi he meʻa ʻoku tau lea ʻakí? ʻE uesia fēfē ʻe he ngaahi liliu peheé e moʻui ʻa e niʻihi kehé?

Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Sēmisi 3:8, naʻe fakatokanga ʻa Sēmisi ko e ʻelelo pe lea taʻefaʻa taʻofiá ʻoku hangē ia ko ha kona fakamate. ʻI he kuonga ko ʻeni ʻo e fetuʻutaki fakakomipiutá mo e mītia fakasōsialé, tokanga ke ke ʻilo ʻe lava ke mafola vave ʻa e lea taʻeʻofá, ʻo fakaʻauha ai ha ngaahi moʻui, pea lava ke tauhi fuoloa ia ʻi he komipiutá.

Lau e Sēmisi 3:7–12, ʻo kumi ha toe meʻa kehe naʻe fakafehoanaki ki ai ʻe Sēmisi ʻetau ngaahi leá.

ʻOku tau ako mei he Sēmisi 3:9–10 ʻoku feinga e kau muimui ʻo e ʻOtuá ke fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi leá ki he ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní, kae ʻikai ki hono fakamafola e koví.

Hili hono lau e Sēmisi 3:2–10, naʻe lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he meʻa ʻoku totonu mo ʻikai totonu ke fakaʻaongaʻi ki ai ʻetau ngaahi leá:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“ʻOku mahino pē ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa Sēmisí ia ʻoku fonu angahalaʻia maʻu pē hotau ʻeleló, pe ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau lea ʻakí ʻoku ‘fonu ʻi he kona fakamaté.’ Ka ʻoku mahino ko ʻene ʻuhingá, ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau lea ʻakí ʻe lava ke fakatupu ʻauha, pea ʻoku konga—pea ʻoku ʻikai fakafiemālie ʻa e tukuakiʻi ko ʻení kiate kitautolu ko e Kāingalotu ʻo e Siasí! Ko e leʻo ko ia ʻokú ne fai ʻa e fakamoʻoni mālohí, ʻa e ngaahi lotu fakamātoató, pea hiva ʻaki e ngaahi himi ʻo Saioné, ʻe lava ko e leʻo tatau pē ia ʻokú ne tukuhifo, fakaangaʻi, fakamaaʻi, mo fakasiʻia, fakamamahiʻi mo fakaʻauha ʻa e laumālie ʻo e tokotaha ʻokú ne fakahoko iá pea mo e niʻihi ʻoku fakahoko ia ki aí. …

“Ko ia ʻe hoku [kāinga], fakatauange ke tau feinga ʻi heʻetau fekumi taimi lōloa mo taʻengata ke tau hoko ʻo tatau mo hotau Fakamoʻuí, ke tau hoko ko ha kau tangata mo ha kau fefine ‘haohaoa’ [vakai, Sēmisi 3:2] ʻi he kiʻi founga pē ko ʻení ʻe taha he taimí ni—ʻaki ʻa e ʻoua naʻa tau fakalaveaʻi ha taha ʻi heʻetau leá, pe ko hono toe ʻai mahino angé, ʻi haʻatau lea ʻaki ha lea foʻou, ʻa ia ko e lea ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku totonu ke hangē pē ʻetau ngaahi leá ko ʻetau ngāué, ʻo fonu ʻi he tuí mo e ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane ʻe tolu ʻoku fuʻu fie maʻu lahi he māmaní he ʻaho ní. ʻI hono lea ʻaki ʻo e ngaahi lea pehē ʻi he ivi ʻo e Laumālié, ʻe lava ke holoholoʻi ai e loʻimatá, fakamoʻui ha ngaahi loto, hikiʻi hake ha moʻui, ʻe toe maʻu ʻa e ʻamanaki lelei, pea ʻe tuʻuloa mo e loto falalá” (“Ko e Lea ʻa e Kau ʻĀngeló,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 16, 18).

Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke kiʻi “haohaoa” (Sēmisi 3:2) ange ai ʻi hoʻo leá.

“ʻOku totonu ke hanga ʻe hoʻo founga fetuʻutakí ʻo fakafōtunga mai hoʻo hoko ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Ko e lea maʻa mo fakapotopotó, ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha ʻatamai ʻoku maama mo lelei. ʻOku hanga ʻe he lea leleí ʻo fakatupulaki, poupouʻi, mo fakahīkihikiʻi e niʻihi kehé mo fakaafeʻi mai e Laumālié ke ne nofoʻia koe” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [kiʻi tohi, 2011], 20).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e fē ha taimi kuo langaki hake pe poupouʻi ai koe ʻe he ngaahi lea ʻa ha taha kehe?

    2. Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo feinga ke langaki hake pe poupouʻi e niʻihi kehé ʻaki ho ngaahi leá?

Tohi ʻi ha laʻipepa makehe, ha taumuʻa fekauʻaki mo e meʻa te ke fai ke mapuleʻi lelei ange ai e meʻa ʻokú ke lea ʻakí pea ke ngāue ʻaki hoʻo leá ki he ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni. Fakapapauʻi ke ngāue ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke tohí.

Hangē ko ia naʻe lekooti ʻi he Sēmisi 3:13–18, naʻe fakafaikehekeheʻi ʻe Sēmisi e poto ʻo e māmaní mo e poto ko ia ʻoku maʻu “mei ʻolungá” (veesi 17), pe ko e poto mei he ʻOtuá. ʻOku iku ʻa e poto ʻo e māmaní ki he “meheka” (veesi 16); “fekeʻikeʻi” (veesi 14), pe fakakikihi; mo e “maveuveu” (veesi 16), ka ko e poto ʻoku maʻu mei he ʻOtuá ʻoku “maʻa” pea “pito ʻi he ʻaloʻofa” (veesi 17).

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi hoʻo tohinoá ako folofolá ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni:

    Kuó u ako ‘a e Sēmisi 2–3 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki