Laipelí
ʻIuniti 16, ʻAho 1: Sione 16


ʻIuniti 16: ʻAho 1

Sione 16

Talateú

Naʻe hoko atu hono akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá, hili ʻa e maʻu meʻatokoni ʻo e Lakaatú. Naʻá Ne talaange ʻe vave Haʻane foki ki Heʻene Tamaí pea ʻe haʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pe taha Fakafiemālié, ʻo tataki kinautolu ki he moʻoní. Naʻe kikiteʻi pē ʻe Sīsū ʻEne pekia mo e Toetuʻú pea fakahā kuó Ne ikuʻi ʻa māmani.

Sione 16:1–15

ʻOku fakamatala ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakakaukauloto ko e fuofua taimi eni haʻo fononga ki ha feituʻu ʻi ha vahe fonua fakaʻofoʻofa ka ʻoku lava ke hoko ai ha meʻa ʻoku taʻeʻamanekina. Ko ho kaungāmeʻa ofi mo taukei ʻokú ne tokangaʻi koé. ʻOkú ke hanga mai kimui ʻi haʻo aʻu ki ha feituʻu faingataʻa lolotonga ʻa e fonongá, kuo pulia ho kaungāmeʻá ʻou pea ko koe toko taha pē pea ʻokú ke hē. Ko e hā ʻa e ngaahi hohaʻa mo e ongo ʻe lava ke ke maʻu ʻi ha taimi pehē?

Kuó ke maʻu ha ngaahi hohaʻa mo ha ongo pehē lolotonga ha ngaahi taimi faingataʻa pe tuenoa ʻi hoʻo moʻuí? ʻI hoʻo ako ʻa e Sione 16, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke maʻu ha fakahinohino mo ha nonga ʻi ha taimi ʻokú ke fie maʻu aí.

Naʻe talaange ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá kuo pau ke ʻalu (vakai Sione 14:28), hili ia ha meimei taʻu ʻe tolu ʻEne feʻao mo kinautolú. ʻOku tau ako ʻi he Sione 16:1–4, naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá hili ʻenau maʻu ʻa e meʻatokoni ʻo e Lakaatú, ʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻe fehiʻa ai ʻa e kakaí ʻiate kinautolu pea ʻe tui ʻa e kakaí ni ʻoku nau fai ha ngāue maʻá e ʻOtuá ʻi haʻanau tāmateʻi kinautolu.

Lau ʻa e Sione 16:5-6, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá pea mo e ongo naʻa nau maʻú.

Lau ʻa e Sione 16:7, ʻo kumi ki he taha naʻe palōmesi ʻe Sīsū te Ne ʻomi hili ʻEne ʻalú.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Lolotonga ʻa e feʻao ʻa Sīsū mo e kau ākongá, naʻe ʻikai ha fie maʻu kakato ke nau feʻao maʻu pē mo e Laumālié, ʻo hangē ko hano fie maʻu hili ʻa e mavahe ʻa Sīsuú” (Doctrinal New Testament Commentary, vōliume 3 [1965–73], 1:753).

ʻI he Sione 16:8–12, naʻe fakamatala ʻe Sīsū ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono “valoki ʻa māmani ʻi he angahalá” (Sione 16:8). Lau ʻa e Sione 16:13, ʻo kumi ki he ngaahi fatongia kehe ʻe fakakakato ʻe he Fakafiemālié ʻi he moʻui ʻa e kau ākongá hili ʻa e mavahe ʻa Sīsū meiate kinautolú.

ʻI he lave ʻa ʻEletā Makongikī ʻo fekauʻaki mo e Sione 16:9–11, naʻá ne pehē: “Ko ha ngaahi veesi faingataʻa eni, ʻa ia kuo ʻomi fakanounou kiate kitautolu pea ʻoku faingataʻa ai hono fakaʻuhingaʻí. Ko e ʻuhinga eni ʻoku hā maí: ‘ʻI hoʻo maʻu ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke ke leaʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne fakahā kiate koé, ʻe hoko leva hoʻo ngaahi akonakí ke fakahalaiaʻi ʻa e māmaní ʻi he angahalá, pea ʻi he anga-māʻoniʻoní, pea ʻi he fakamaaú. ʻE fakahalaiaʻi ʻa e māmaní ʻi he angahalá koeʻuhí ko hono fakasītuʻaʻi aú, ʻi he ʻikai tui ki he ngaahi fakamoʻoni ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ko Au ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakafou mai ai ʻa e fakamoʻuí. ʻE fakahalaiaʻi kinautolu ko hono fakasītuʻaʻi ʻa hoʻo fakamoʻoni ki heʻeku anga-māʻoniʻoní—mo e tukuakiʻi ʻoku Ou fie-ʻOtuá, ko ha tokotaha loi, mo ha tokotaha kākā—neongo ko hono moʻoní kuó u foki ki heʻeku Tamaí, ʻa ia ko ha meʻa naʻe ʻikai keu mei lava kapau naʻe ʻikai fakatou moʻoni mo totonu ʻeku ngaahi ngāué. ʻE fakahalaiaʻi kinautolu ko e fakamaau taʻetotonu ʻi hono fakasītuʻaʻi hoʻo fakamoʻoni ʻo fakahalaki ʻa e ngaahi tui fakalotu ʻo e ʻaho ko iá, pea mo e fili ke muimui kia Sētané, ʻa e pilinisi ʻo e māmaní, ʻa ia ʻe kau foki mo ia, fakataha mo e kotoa ʻene ngaahi tui fakalotú, hono fakamāuʻí.’” (Doctrinal New Testament Commentary, 1:754).

ʻE maʻu fēfē ʻe he kau ākongá ha lelei mei he tataki mo e ʻilo makehe ʻe ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e hā ha moʻoni fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku lava ke tau ako mei he Sione 16:13?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní?

    2. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakahaaʻi mai ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí?

ʻE lava ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakapapau, ʻamanaki lelei, vīsone, ngaahi fakatokanga, mo ha fakahinohino ki hotau kahaʻú.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Talini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kumi ki he founga ʻe lava ke ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki koe ʻi hoʻo moʻuí: “ʻOku lava fēfē ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki kitautolu? Kuo pau ke tau fakatomala ʻi heʻetau ngaahi angahalá ʻi he uike kotoa pē, pea fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻaki ha ngaahi nima ʻoku maʻa mo ha loto ʻoku maʻa, ʻo hangē ko ia kuo fekau ke tau faí (vakai T&F 59:8–9, 12). Ko e founga pē ʻeni ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e palōmesi fakalangi ʻe ‘ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié’ (T&F 20:77). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Laumālie ko iá, ʻa ia ko ʻEne ngāué ke akoʻi kitautolu, ke taki kitautolu ki he moʻoní, pea ke fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló (vakai Sione 14:26; Sione 15:26; Sione 16:13; 3 Nīfai 11:32, 36)” (“Be Not Deceived,” Ensign pe Liahona, Nov. 2004, 46).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hano tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoní pe fakaʻaliʻali atu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí?

    2. Naʻá ke ʻilo fēfē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Ne tataki koé?

Fakakaukau ki ha ngaahi fili ʻe lava ke ke fai ke fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki koe. Feinga ke moʻui ʻi ha founga ʻoku fakaafeʻi mai ai ʻEne tatakí ki hoʻo moʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he Sione 16:13, ko e Laumālie Māʻoniʻoní “ko ʻene leá ʻe ʻikai meiate ia; ka ko e meʻa kotoa pē kuó ne fanongo ki aí, ko ia ia te ne lea ʻakí.” Lau ʻa e Sione 16:14–15, ʻo kumi pe ko e ngaahi pōpoaki ʻa hai ʻe lea mai ʻaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú.

Fakakakato mei he meʻa naʻá ke ako ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi moʻoni mo ha fakahinohino ʻoku haʻu mei he .

Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke tau ʻilo ko e taimi ʻoku lea mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kia tautolú, ko ʻEne lea ia maʻá e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

“Ko e fetuʻutaki [mei he Laumālie Māʻoniʻoní] ki ho laumālié ʻoku pau ange ia ʻi ha toe fetuʻutaki te ke lava ʻo maʻu ʻi ho ngaahi ongo fakanatulá” (True to the Faith [2004], 82). ʻOku ʻuhinga eni ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e tataki mahuʻinga taha ke ke ʻilo ai ʻa e moʻoní. ʻOku mahuʻinga ange ʻEne ivi takiekiná ʻi ha fakamoʻoni fakatuʻasino, fakakaukau ʻa ha taha kehe, pe fakaʻuhinga ʻa e māmaní. ʻE fie maʻu ke ako ʻa e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ke falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tataki ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi heni tonu ai ʻa e ʻEikí, ʻo hangē pē ko ʻetau fie maʻu ke falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní he ʻaho ní.

Sione 16:16–33

ʻOku talanoa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene pekia mo e Toetuʻú pea fakahā kuó Ne ikuʻi ʻa māmani

Fakakaukau ki ha taimi naʻe fie maʻu ai ke ke lea māvae ki hao kaungāmeʻa pe mēmipa ho fāmilí, ʻi ha teuteu māvae ʻi ha vahaʻa taimi lōloa pe ʻikai pau. Ko e hā hoʻomo fepōpoakiʻaki naʻe fai ke fakafiemālie kiate kimoua ʻi he taimi naʻá mo lea māvae aí?

Lau ʻa e Sione 16:16, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ʻe Sīsū ki he kau ākongá naʻe mei hoko ko e fakafiemālie kiate kinautolu lolotonga ʻenau fakakaukau ki he ʻamanaki ke Ne mavahé.

ʻOku tau lau ʻi he Sione 16:17–19, naʻe ʻikai mahino ki he kau ākongá ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá Ne talaange ai ʻe mavahe, ka te nau toe fetaulaki pē mo Iá.

Lau ʻa e Sione 16:20–22, ʻo kumi ki he meʻa naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻe ongoʻi Heʻene kau ākongá ʻi he taimi ʻe mavahe aí, pea mo e meʻa te nau ongoʻi ʻi he taimi te nau toe sio ai kiate Iá. ʻE lava ke tokoni haʻo ʻilo ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “langā ʻa e fefiné” ʻi he veesi 21, ki ha fefine ʻoku lolotonga langā kimuʻa pea fāʻeleʻi ʻene pēpeé.

Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ko e hā ʻa e ongo ʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻi he taimi ʻe pulia atu ai ʻa Sīsuú? Ko e hā naʻá Ne palōmesi te nau ongoʻi ʻi he taimi te nau toe sio ai kiate Iá?

Naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻe toe sio ʻEne kau ākongá kiate Ia hili ʻEne toetuʻú. Neongo ʻe lahi ʻenau mamahi ʻi Heʻene pekiá, ʻe tolonga ʻa e fiefia te nau ongoʻi hili ʻEne Toetuʻú.

ʻOku tau lau ʻi he Sione 16:23–32, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ke nau lotu fakahangatonu ki he Tamai Hēvaní ʻi Hono (Sīsū Kalaisi) huafá (vakai Sione 16:23) pea fakapapauʻi ange ʻa e ʻofa mai ʻa e Tamaí kiate kinautolu pea kiate Iá. Naʻá Ne toe fakapapauʻi ange ʻe tali ʻenau ngaahi lotu ʻoku fai ki he Tamai Hēvaní.

Lau ʻa e Sione 16:33, ʻo kumi ki he ngaahi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ke fakafiemālieʻi ʻEne kau ākongá. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

Ko e hā te tau kei lava ai ʻo maʻu ʻa e fiefiá mo e nongá ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he ʻahiʻahí, angahalá, mo e maté?

ʻOku tau ako mei he Sione 16:33, ʻe lava ke tau fiefia pea maʻu mo e nongá, koeʻuhí kuo ikuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā hono ikuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní?

ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú, naʻá Ne moʻui ʻo ʻikai Haʻane angahala, mo ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē ʻo e māmaní. Naʻá Ne toe aʻusia foki ʻa e mamahi kotoa pē pea fakaleleiʻi ʻa e angahala kotoa pē ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻe fakafou ʻi Heʻene moʻuí, mamahi mo e pekiá, pea mo ʻEne Toetuʻú, ʻa ʻEne ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻā vahevahe kotoa te ne taʻofi haʻatau hoko ʻo maʻa, maʻu ʻa e nongá, mo toe moʻui fakataha mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ai haʻo ʻilo naʻe ikuʻi ʻe Sīsū ʻa māmani ke ke fiefia mo nonga?

Lau ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻo kumi ki he ʻuhinga ʻoku lava ai ke tau fiefia neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmaní:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻOfa ke tau moʻui fiefia. Neongo ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakautuutu ai e faingataʻá, ka ʻoku ʻofeina mo ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne tuʻu maʻu pē hotau tafaʻakí ʻi heʻetau fai e meʻa ʻoku totonú. Te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. … ʻE lava foki ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ha fiefia ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

“Kuo naʻinaʻi mai e ʻEikí, ‘Ke mou [fiefia] he kuó u ikuʻi ʻa māmani’ [Sione 16:33]. He toki fiefia lahi moʻoni ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení. Naʻá Ne moʻui mo pekia maʻatautolu. Naʻá Ne fua ʻetau ngaahi angahalá. ʻOfa ke tau muimui ki Heʻene sīpingá. ʻOfa ke tau fakahaaʻi kiate Ia ʻetau houngaʻia ʻaki haʻatau tali ʻEne feilaulaú mo moʻui taau ke tau lava ʻo toe foki hake ai kiate Ia ha ʻaho” (“Ke ʻIate Kimoutolu ʻa e ʻOtuá Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai,” Ensign pe Liahona, Nov. 2012, 111).

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení: Ko e fē ha taimi naʻe tokoni ai hoʻo ʻilo naʻe ikuʻi ʻe Sīsū ʻa māmani ke ke fiefia mo nonga?

Feinga ke fiefia pea moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo fai ení te ke ongoʻi ʻa e nonga mo e ʻamanaki lelei ʻoku lava ke maʻu ʻo fakafou ʻi he feilaulau fakaleleí mo e Toetuʻú.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sione 16 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko ha ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki