Laipelí
Talateu kia Mātiú


Talateu kia Mātiu

Ko e hā ‘Oku Ako ai e Tohí ni?

ʻOku maʻu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola manakoa taha ʻo e Tohi Tapú ʻi he tohi ʻa Mātiú, ʻo kau ai ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá pea mo e konga lahi ʻo e ngaahi talanoa fakatātā, ngaahi akonaki, mo e ngaahi mana ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ako ʻa e tohi ko ʻení ke ke ʻilo ai ki he ngāue fakafaifekau mo e ngaahi lea ʻa Sīsū Kalaisí pea fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní mo e Mīsaia kuo talaʻofa maí ʻo hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe he kotoa ʻo e kau palōfita māʻoniʻoní.

Ko Hai Naʻá Ne Hiki e Tohí Ni?

Ko e tohí ni naʻe hiki ia ʻe Mātiu, ʻa ia naʻe toe ʻiloa pē ko Līvai, ko e foha ʻo ʻAlefiusi. Ko e tangata tānaki tukuhau, kimuʻa pea liliu ai pē ʻene moʻuí ʻi he taimi naʻá ne tali ai ʻa e ui ʻa Sīsū Kalaisi ke ne muimui kiate Iá. (Vakai Mātiu 9:9; Maʻake 2:14; Luke 5:27–28; Fakahinohino ki he Folofolá, “Mātiu.”) Hili ʻene uluí, naʻe hoko ai pē ʻa Mātiu ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa e Fakamoʻuí (vakai Mātiu 10:2–4). ʻI heʻene hoko ko e ʻAposetoló, naʻe mamata tonu ai ʻa Mātiu ʻi he konga lahi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fakamatalaʻi naʻe hokó. ʻOku poupouʻi ʻeni ʻe he hingoa naʻe foaki ki heʻene Kosipelí ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá: “Ko e Fakamoʻoni ʻa Mātiú.”

Naʻe Tohi Ia ‘Anefē pea ‘i Fē?

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo fakapapau ʻa e taimi naʻe tohi ai ʻa e tohi ʻa Mātiú, ka ʻoku ngalingali naʻe toki hiki ʻi he vaeuaʻanga fakaʻosi ʻo e senituli ʻuluakí K.M. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e feituʻu naʻe tohi ai ʻe Mātiu ʻa e tohí.

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai hono tohí pea ko e hā hono ʻuhingá?

ʻOku hangē naʻe tohi ʻa Mātiú ʻo fakataumuʻa ki he kakai Siú, ke fakahaaʻi ko Sīsū Kalaisí ko e fakamoʻoni ia ki he ngaahi kikite ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e Mīsaiá (vakai ki he Tohi Fakahinohino ki he Folofolá “Mātiu”). Lolotonga ʻene fakamatala ki he moʻui, ngaahi lea, mo e ngaahi ngāue ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe faʻa lave ʻa Mātiu ki he ngaahi kikite ʻi he Fuakava Motuʻá mo ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea “koeʻuhi ke fakamoʻoni” (hangē ko ʻení, vakai Mātiu 4:14; 8:17; 13:35; 21:4).

Naʻe ngāue ʻaki tuʻo 12 ʻe Mātiu ʻi heʻene Kosipelí e kupuʻi lea ko e “ʻAlo ʻo Tēvita“ ko e fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻea totonu ia ki he taloni ʻo e Tuʻi ko Tēvitá mo hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite fakaemīsaiá. ʻOku fakahaaʻi ʻe Mātiu ʻi heʻene tohi hohoko ʻo Sīsū Kalaisí ko Hono hakó ʻia Tēvita, Siuta,mo ʻĒpalahame (vakai, Mātiu 1:1–3), ʻo fakahaaʻi ai ʻa e totonu ʻa Sīsū ke pulé pea mo Hono fatongia ʻi hono fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí.

Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku makehe ai ʻa e tohí ni?

Neongo ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻi he tohi ʻa Mātiú ʻoku toe maʻu foki ʻi he tohi ʻa Maʻake mo Luké, ka ʻoku makehe ʻa e peseti ʻe 42 ʻo e Kosipeli ʻa Mātiú. Ko ha tahaʻi kaveinga ʻi he tohi ʻa Mātiú ʻa e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke fokotuʻu Hono puleʻangá ʻi he māmaní. Naʻe lave tuʻo lahi ʻa Mātiu ki he “puleʻanga ʻo e langí,“ pea ko e tokotaha pē ia ʻi he kau faʻu Kosipelí ke ne fakakau ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū ʻoku hā ai ʻa e “siasí“ (vakai, Mātiu 16:18; 18:17).

ʻOku tokoni ʻa e Kosipeli ʻo Mātiú ke tau vakai ki he ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa Mōsese mo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, naʻe fakatou fakahaofi kinaua ʻi heʻena kei pēpeé meí he feinga ʻa ha tuʻi ke tamateʻi kinaua (vakai ʻEkesōtosi 2:1–10; Mātiu 2:13–18), naʻá na fakatou mavahe mei ʻIsipite, naʻá na fakatou maʻu ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá ʻi ha moʻunga (vakai ʻEkesōtosi 19–20; Mātiu 5–7), pea naʻá na fakatou haʻu ke fakahaofi hona kakaí.

Fokotuʻutuʻú

Mātiu 1–4. ʻOku tuku mai ʻe Mātiu ʻa e tohi hohoko mo hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fekumi ʻa e kau tangata potó ki he Tuʻi ʻo e kakai Siú. Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa Mele mo e tamasiʻi ko Sīsuú ki ʻIsipite, pea mei ai ki Nāsaleti ʻi hono tataki ia ʻe ha misi. Naʻe malanga ʻaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo papitaiso ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he toafá. Naʻá Ne kamataʻi ʻEne ngāue fakafaifekaú ʻaki ʻene akonaki mo fakamoʻui mahaki.

Mātiu 5–7. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá:

Mātiu 8–12. Naʻe fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ha tangata kilia, lolomi ha matangi, kapusi e tēvoló, fokotuʻu ʻa e ʻōfefine ʻo Sailosí mei he maté, pea fakaʻā ʻa e kuí. Naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mafai ke fai ʻa e meʻa naʻá Ne faí, pea fekauʻi atu ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Fakahā ʻe Sīsū ʻoku mahulu hake ʻa Sione Papitaiso heʻene hoko pē ko ha palōfitá. Faifakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Sāpaté.

Mātiu 13–15. ʻOku akonaki ʻa Sīsū ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātā. ʻOku tamateʻi ʻa Sione Papitaiso. ʻOku fafanga ʻe Sīsū ha kakai ʻe toko 5000 tupu. ʻOkú ne lue he fukahi Tahi ʻo Kālelí pea ʻoku lue fakafetaulaki atu mo Pita kiate Ia ʻi he fukahi tahí. ʻOku fakafehuʻi ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻa Sīsū.

Mātiu 16–18. Hili ʻa e fakamoʻoni ʻa Pita ko Sīsū ʻa e Mīsaiá, naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí te Ne foaki ʻa e ngaahi kī ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá kia Pita mo e kau ʻAposetolo kehé. Naʻe liliu ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha moʻunga, ʻi he feituʻu naʻe maʻu ai ʻe Pita, Sēmisi mo Sione ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻoatu ʻe Sīsū ha ngaahi fakahinohino ki Heʻene kau ākongá ʻi he founga ke tataki ʻaki ʻa e Siasí mo akoʻi ange ʻe ʻikai ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻo kapau ʻe ʻikai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

Mātiu 19–23. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e natula taʻengata ʻo e nofo-malí. Naʻá Ne hū ki Selusalema ʻo fakamaʻa ʻa e temipalé. Naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ʻi ha ngaahi talanoa fakatātā e ngaahi taumuʻa kovi ʻa e kau taki Siú naʻa nau fakafepaki kiate Iá. ʻOkú Ne tengihia koeʻuhí ʻe fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he kahaʻú.

Mātiu 24–25; Siosefa Sāmita—Mātiu Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū Kalaisi hono fakaʻauha ʻo Selusalemá. Naʻá Ne akoʻi e founga ke teuteu ai Hono kau muimuí ki Heʻene toe hāʻele maí.

Mātiu 26–27. Maʻumeʻatokoni fakataha ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻi he Lakaatú peá Ne fakafeʻiloaki mai e sākalamēnití. ʻOkú Ne mamahi ʻi he Ngoue ko Ketesemení pea ʻoku lavakiʻi, takipōpula, fakamāuʻi ʻe he kau taki ʻo e kau Siú mo e kau Lomá pea tutuki Ia. ʻOkú Ne pekia pea telio.

Mātiu 28. Naʻe hā ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki Heʻene kau ākongá. Naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ʻa e Kau ʻAposetoló ke ʻoatu ʻEne ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.

Paaki