Laipelí
ʻIuniti 6, ʻAho 4: Mātiu 26:1–30


ʻIuniti 6: ʻAho 4

Mātiu 26:1–30

Talateú

ʻI he ʻaho ʻe ua kimuʻa he Lakaatú, naʻe alea ʻa Siutasi mo e kau taki Siú ʻa ia naʻa nau fakaʻamu ke tāmateʻi ʻa Sīsuú. ʻI he pō ʻo e Lakaatú, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e sākalamēnití.

Mātiu 26:1–16

Naʻe alea ʻa Siutasi mo e kau taki Siú ʻa ia naʻa nau fakaʻamu ke tāmateʻi ʻa Sīsuú.

Kuó ke sio ha faiva pe lau ha talanoa naʻe ʻi ai ha taha naʻe lavakiʻi? Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe lavakiʻi ai ʻa e tokotaha ko iá? Te ke ongoʻi fēfē ʻi hano lavakiʻi koe ʻe hao kaungāmeʻa ofi? ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e ngaahi houa fakaʻosi ʻi he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí, manatuʻi naʻe lavakiʻi Ia ʻe Hano kaungāmeʻa ofi.

ʻĪmisi
marking doorframe in Egypt

Ki he kau ʻIsileli ʻo onoʻahó, ko e uike Lakaatú ko e taha ia ʻo e ngaahi uike mahuʻinga taha ʻi he taʻú. “Ko e Kātoanga ʻo e Lakaatú naʻe fokotuʻu ia [ʻi he taimi ʻo Mōsesé] ke tokoni ki he fānau ʻo ʻIsilelí ke nau manatuʻi ʻa e taimi naʻe laka atu ai ʻa e ʻāngelo fai fakaʻauhá mei honau ngaahi falé mo fakahaofi kinautolu meí he kau ʻIsipité [vakai ʻEkesōtosi 12:21–28; 13:14–15].” Ko e konga ʻo e Lakaatú ʻa hono feilaulauʻi ʻe he kau ʻIsilelí ha lami pea afuhi hono totó ʻi he matapaá. “ʻOku hoko ʻa e toto ʻo e fanga lami taʻe-hanau-mele ʻa ia naʻe ngāue ʻaki ke hoko ko ha fakaʻilonga ki hono fakahaofi ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, ʻoku hoko ia ko ha fakataipe ʻo Sīsū Kalaisí, ko e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe hanga ʻe heʻene feilaulaú ʻo huhuʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Lakaatu,” scriptures.lds.org).

Lau ʻa e Mātiu 26:1–2, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi ʻe hoko hili ʻa e Lakaatú.

Hoko atu ʻo lau ʻa e Mātiu 26:3–5, ʻo kumi pe ko hai naʻá ne faʻu ʻa e palani ke tāmateʻi ʻa Sīsū ʻi he taimi ko ʻení.

Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fakatatali ai ʻa e kau tangata tohí mo e kau taulaʻeiki lahí ke ʻosi ʻa e Lakaatú pea toki tāmateʻi ʻa Sīsuú?

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 26:6–13, ʻi he kei ʻi Pētani ʻa Sīsuú, naʻe haʻu ha fefine kiate Ia ʻo tākai Ia ʻaki ha lolo mahuʻinga ʻaupito ko e fakahā ʻa ʻEne ʻamanaki pekia mo telió. Naʻe hanu ha niʻihi ʻo ʻEne kau ākongá, ʻo kau ai ʻa Siutasi ko e taha ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ʻenau tauhi paʻangá, naʻe totonu ke fakatau atu ʻa e loló ke tokoni ki he masivá. Neongo iá, naʻe ʻikai fuʻu tokanga ʻa Siutasi ki he masivá, he ko e tokotaha kaihaʻa ia naʻá ne fie maʻu ʻa e paʻanga maʻana pē (vakai Sione 12:4–6).

Lau ʻa e Mātiu 26:14–16, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Siutasi hili hono valokiʻi ia ʻe he Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻene hanú.

Fakatokangaʻi ʻa e lahi e totongi naʻe maʻu ʻe Siutasi ko hono totongi ʻene lavakiʻi ʻo Sīsuú. “Fakatatau ki he fono ʻa Mōsesé, naʻe totongi e konga siliva ʻe tolungofulu ki he taha naʻe ʻaʻaná ko e totongi huhuʻi ki he mate ʻa e pōpulá (vakai ʻEkesōtosi 21:32). … ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he totongi ʻo e lavakiʻí ʻa e mahuʻinga maʻulalo ʻo e Fakamoʻuí ʻo fakatatau ki he fakakaukau ʻa Siutasi mo e kau taulaʻeiki lahí” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 81). Naʻe toe fakamoʻoniʻi foki ai ʻa e kikite ʻi he Fuakava Motuʻá ki hono lavakiʻi ʻo e Fakamoʻuí (vakai Sakalaia 11:12).

Mātiu 26:17–25

ʻOku maʻu ʻe Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻa e Lakaatú

ʻĪmisi
young woman with reflection in mirror

Fakakaukau ki he taimi fakamuimuitaha naʻá ke sio ai ki ha sioʻata. Ko e hā nai ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai ʻa e sioʻatá kiate kitautolu?

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kumi pea fakaʻilongaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau lava ʻo sio lelei kiate kitautolu, ʻo hangē ko e sio mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku hala hatau taha te ne fie fakahā ʻa e taimi ʻoku tau ʻauhia ai mei he hala totonú. Taimi lahi ʻoku tau feinga ke kalo mei he vakavakaiʻi fakalelei hotau laumālié pea fakafepakiʻi hotau ngaahi vaivaí, ngaahi fakangatangatá, mo e manavasiʻí. ʻI heʻene peheé, ko e taimi ʻoku tau vakavakaiʻi ai ʻetau moʻuí, ʻoku tau sio ʻaki e meʻasivi ʻo e fakakaukau pē ʻaʻatá, kumi ʻuhingá, mo ha ngaahi talanoa ʻoku tau fai kiate kitautolu ke fakatonuhiaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga taʻetāú.

“Ka ʻoku mahuʻinga ʻetau lava ʻo vakai lelei kiate kitautolú ki heʻetau tupulaki fakalaumālié mo hotau tuʻunga leleí. Kapau ʻoku kei fūfūnaki hotau ngaahi vaivaí mo ʻetau ngaahi tōnounoú ʻi he fakapoʻulí, pea tā he ʻikai lava ʻe he mālohi huhuʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui kinautolu mo ʻai ke nau mālohi. …

“ʻE anga fēfē leva haʻatau huluʻi e maama haohaoa ʻa e ʻOtuá ki hotau laumālié mo vakai kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻEne ʻafio mai kiate kitautolú?

“Tuku ke u fokotuʻu atu ko e ngaahi folofola māʻoniʻoní mo e ngaahi malanga kuo fai he konifelenisi lahí, ko ha ngaahi sioʻata ʻaonga ia te tau lava ʻo toʻo ki heʻetau siviʻi kitautolú” (“ʻEiki, Ko au Ia?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 58).

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí ko ha sioʻata ke tokoniʻi kitautolu ke tau lava ʻo sio ki he founga ʻe fie maʻu ke tau fakaleleiʻi ai ʻetau moʻuí.

ʻI hoʻo ako ʻa e Mātiu 26:17–25, kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ke ke fakatokangaʻi hoʻo ngaahi vaivaiʻangá kae lava ke ke ngāue ke ikunaʻi kinautolu.

ʻOku tau lau ʻi he Mātiu 26:17–19 ʻa hono talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke kumi ha loki ʻi Selusalema ki he maʻu meʻatokoni ʻo e Lakaatú.

Lau ʻa e Mātiu 26:20–21, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló lolotonga ʻa e maʻu meʻatokoni ʻo e Lakaatú.

Kapau naʻá ke ʻi ai, ko e hā ha meʻa naʻá ke mei fakakaukau ki ai hili ʻa e lea ko ʻeni ʻa Sīsuú?

Lau ʻa e Mātiu 26:22, ʻo kumi ki he fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he kau ʻAposetoló kia Sīsuú.

Ko e hā ʻoku akoʻi atu kiate koe ʻe he fehuʻi “ʻEiki, ko au ia?”, ʻo kau ki he kau ʻAposetolo tui mateaki ʻe toko hongofulu mā tahá?

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako ai meí he talanoa ko ʻení, ʻi he taimi naʻe fanongo ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki he lea ʻa e ʻEikí, ʻoku nau sivisiviʻi ʻenau ngaahi moʻuí ke vakai pe ʻoku anga fēfē haʻane fekauʻaki mo kinautolu.

Naʻe leaʻaki ʻeni ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻo kau ki he talanoa ko ʻení:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“Naʻe ʻikai fehuʻia ʻe he kau ākongá hono moʻoni ʻo e meʻa naʻe folofola ʻakí [ʻe Sīsuú]. Pe vakavakai takai, ʻo tuhu ki ha taha kehe, mo fehuʻi, “Ko ia ē?’ …

“ʻOku ou fifili pe ko e hā te tau taki taha fai kapau ʻe ʻeke mai e fehuʻi ko iá kiate kitautolu ʻe he Fakamoʻuí. Te tau vakai kiate kinautolu ʻoku tau feohí mo pehē loto, ‘Mahalo ko ʻene ʻuhingá kia Soni. Kuó u faʻa fakakaukau maʻu pē ki ai,” pe “ʻOku ou fiefia ʻi he ʻi heni ʻa Palauni. ʻOkú ne fie maʻu moʻoni ke fanongo ki he pōpoaki ko ʻení”? Pe, te tau hangē ko e ākonga ʻo e kuonga muʻá, ʻo vakai kiate kita mo fai e fehuʻi ongo ko iá: “Ko Au Ia?” (“ʻEiki, Ko Au Ia?” 56).

Kuo ʻosi ʻahiʻahiʻi koe ke ke liʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí mo lau naʻe fakataumuʻa ia ki ha taha kehe? Lau ʻa e fakamatala ko ʻení, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni ʻUkitofa ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he ngaahi lea ʻa e ʻEikí:

“ʻOku ʻi he ngaahi foʻi lea mahinongofuá ni, “ʻEiki, ko Au iá?” ʻa e kamataʻanga ʻo e potó mo e hala ki he ului fakafoʻituituí pea mo e liliu tuʻuloá. …

“Kuo pau ke tau tuku ʻetau hīkisiá, kae sio fakalaka atu ʻi heʻetau mūnoá, pea fehuʻi ʻi he loto fakatōkilalo, “ʻEiki, ko Au ia?”

“Pea kapau ko e talí ʻa e ʻEikí ko e “ʻIo, ʻe hoku foha, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke ke fakaleleiʻi, ko ha ngaahi meʻa te u lava ʻo tokoni ke ke ikunaʻi,” ʻoku ou fakatauange ke tau tali fiemālie ʻa e tali ko ʻení, fakahaaʻi ʻi he loto fakatōkilalo ʻetau ngaahi angahalá mo e ngaahi tōnounoú, pea liliu leva ʻetau ngaahi foungá ʻaki ʻetau feinga ke tau hoko ko ha husepāniti, tamai, mo e foha lelei ange.” (“ʻEiki, ko Au ia?” 56, 58.)

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻo kau ki ha taimi naʻe tāpuakiʻi ai koe ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí. Peá ke tohi leva ha taumuʻa pau fekauʻaki mo e meʻa te ke fai ke toe sai ange ai hoʻo vakaiʻi hoʻo mouí ʻi he taimi ʻokú ke fanongo ai mo lau ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí.

Lau ʻa e Mātiu 26:23–25, ʻo kumi ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he kau ʻAposetoló. Hili pē hono tala ʻe Sīsū ko Siutasi ʻa e tokotaha te ne lavakiʻi Iá, naʻe ʻalu leva ʻa Siutasi (vakaiSione 13:30).

Mātiu 26:26–30

ʻOku fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití lolotonga ʻa e Lakaatú

Hili ʻa e maʻu meʻatokoni ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he Lakaatú, naʻá Ne fokotuʻu ʻa e ouau ʻo e sākalamēniti.

ʻĪmisi
ʻOhomohe Fakaʻosí

Fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení: ʻI he taimi fakamuimui naʻá ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke faí? Ko e hā e meʻa naʻá ke fakakaukau ki aí? Ko e hā e meʻa naʻá ke ongoʻí?

Lau ʻa e Mātiu 26:26–29, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he maá mo e meʻa naʻe ʻi he ipú.

ʻOku tau ako meí he ngaahi veesi ko ʻení, ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e sino mo e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne feilaulauʻi koeʻuhí ko kitautolu.

ʻOku ʻomai ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e ʻilo makehe ki he Mātiu 26:26–28. Lau ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 26:22, 24–25 (ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá).

Kumi ki he ngaahi liliu naʻe ueʻi ke fakahokó. ʻOku nau tokoni fēfē kiate kitautolu ke mahino ʻa e taumuʻa mahuʻinga ʻo e sākalamēnití?

Koeʻuhí ko e ngaahi liliu ko ʻení naʻe ueʻi ke fakahokó, ʻoku tau ako ai naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití ke tau manatuʻi ai kiate Ia pea mo ʻEne Fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá.

Kapau ʻe lava peá ke sio ʻi he vitiō “Manatuʻi maʻu pē Ia” (5:28) ke toe mahino ange ʻa e taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo e sākalamēnití. ʻI he vitiō ko ʻení, naʻe fakamatala ai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taumuʻa ʻo e sākalamēnití ke manatu kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he LDS.org.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Kuo tokoni fēfē haʻo feinga ke manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ki ho ngaahi ongo mo e aʻusia lolotonga hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití?

    2. Ko e hā ha ngaahi meʻa te ne lava ʻo toʻo ʻetau tokangá lolotonga hono tāpuakiʻi pea tufaki ʻa e sākalamēnití?

    3. ʻE tokoni fēfē kiate kitautolu hono teketekeʻi ke mamaʻo ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení lolotonga ʻa e sākalamēnití ke tau maʻu ha aʻusia ʻoku toe fakalaumālie ange?

    4. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke ke fai ke tokoni ke ke tokanga ki he Fakamoʻuí mo e mahuʻinga ʻo e ouau lolotonga ʻa e sākalamēnití mo manatuʻi Ia lolotonga ʻa e uiké?

Fakatatau ki he Mātiu 26:27–28, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití koeʻuhí ko hono huhua ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisí?

ʻOku ʻikai ke hoko ʻe tau kai ʻa e maá mo inu ʻa e vaí lolotonga ʻa e sākalamēnití ke tau maʻu ai pē ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. Kuo pau ke tau fakahaaʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, mo maʻu ʻa e sākalamēnití ʻaki ʻa e loto moʻoní ʻi heʻetau manatu maʻu ai pē kiate Ia mo faifeinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻoku tau moʻui tāú, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó.

Fakakaukau ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki hoʻo folofolá. ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala ai pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he loto moʻoní, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga te ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e sākalamēnití kuó ke maʻu ʻi he Mātiu 26:26–30.

Toe lau ʻa e Mātiu 26:29, ʻo kumi ki he taimi hoko naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí te Ne maʻu ai ʻa e sākalamēnití.

“Hangē ko ʻene hā ʻi he Mātiu 26:29, naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻe ʻikai te Ne toe inu mei he fua ʻo e vainé kae ʻoua ke Ne toki inu fakataha mo kinautolu ʻi he puleʻanga ʻo ʻEne Tamaí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakataipe ʻe he sākalamēnití ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ka ʻoku toe ʻamanaki atu foki ʻi he fakatuʻamelie ki he taimi ko ia te Ne toe hāʻele mai ai ki he māmaní ʻi he nāunaú (vakai, 1 Kolinitō 11:26).

“ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻo ha meʻa ʻi he kahaʻú te Ne inu ai ʻa e fua ʻo e vainé ʻi he māmaní. Hangē ko ʻene hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí te Ne toe maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he māmaní mo Hono kau muimuí, kau ai ʻa e kau palōfita tokolahi ʻo e kuonga muʻá, hangē ko Molonaí, ʻIlaiase, Sione Papitaiso, ʻIlaisiā, ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, Siosefa ʻa ia naʻe fakatau ki ʻIsipité, Pita, Sēmisi, mo Sione, ”kae ʻumaʻā foki mo Maikeli, pe ko ʻĀtama, ko e tamai ʻa e kakai kotoa pē” (vakai, T&F 27:4–14). ʻOku kau ʻi he kau muimui ʻo e ʻEikí ʻa ”kinautolu kotoa pē kuo foaki kiate au ʻe heʻeku Tamaí mei he māmaní’ (T&F 27:14). ʻOku ʻuhinga ʻeni kapau te tau kei tuʻu maʻu mo faivelenga ki he ngaahi fuakava kuo tau faí mo kātaki ki he ngataʻangá, te tau ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ongo fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití mo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ko ʻeni ʻi he kahaʻú” (New Testament Student Manual, 83–84).

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Mātiu 26:1–30 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki