Laipelí
ʻIuniti 30, ʻAho 3: 2 Sione–3 Sione


‘Iuniti 30: ‘Aho 3

2 Sione3 Sione

Talateú

Naʻe fakatokanga e ʻAposetolo ko Sioné ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e kakai ʻoku kākā mo malangaʻi ne ʻikai hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he kakanó. Naʻá ne fakahīkihikiʻi foki ʻa Keio, ʻi heʻene faivelengá, ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

2 Sione

Ko e fakatokanga ʻa Sione fekauʻaki mo e kakai ʻoku nau akoʻi ʻa e tokāteline halá

Fakakaukau ki ha tokotaha sipoti ʻiloa. Ko e hā ʻe fai ʻe he tokotaha sipoti ko ʻení ke ne maʻu ʻa e tuʻunga lelei taha ʻo e moʻui leleí kae ola lelei ʻene sipotí?

ʻĪmisi
soccer ball and player

Ko e hā ʻe ala hoko kapau ʻe hili e ngāue mālohi ʻa e tokotaha sipotí ni ke maʻu ha tuʻunga feʻunga fakaesinó, kuo toe taʻofi ʻene fakamālohisinó pea kamata ke kai ʻa e meʻakai ʻikai fakatupu iví, lahilahi sio televīsone, lahilahi vaʻinga keimi vitiō, mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki ki he sinó?

Fakakaukau pe ʻe lava fēfē ke fakafehoanaki ʻa e ngāue kuo pau ke fai ʻe ha kau sipoti lavameʻa ke tauhi honau tuʻunga fakaesino lelei tahá ki he ngāue kuo pau ke fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ke tauhi ʻa e ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu ʻi he ongoongoleleí. ʻI hoʻo ako ʻa e 2 Sioné, kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke tauhi ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Hangē ko hono lekooti ʻi he 2 Sione 1:1–4, naʻe kamata ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ʻa e tohi ko ʻení ʻaki ʻene lea “ki he fineʻeiki kuo fili mo ʻene fānaú”, ʻa ia mahalo ko ha lea fakahangatonu ki ha mēmipa fefine ʻo e Siasí pea mo ʻene fānaú pe ko ha lea fakataipe ke fakamatalaʻi ʻaki ha fakatahaʻanga ʻa e Siasí.

Lau ʻa e 2 Sione 1:5–6, ʻo kumi e fekau naʻe fakamanatu ʻe Sione ki he Kāingalotú.

Lau ʻa e 2 Sione 1:7, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe faleʻi ai ʻe Sione e kāingalotu ʻo e Siasí ke “ʻaʻeva” (2 Sione 1:6), pe talangofua, ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Ko e hā ne akoʻi ʻe he kau kākaá mo e ngaahi fili ʻo Kalaisí?

Ko e taimi naʻe fai ai ʻe Sione e tohi ní, naʻe kamata manakoa ha tui ne ʻiloa ko e Tosetisí. Naʻe tui e kau Tosetisí naʻe hakeakiʻi fau e ʻOtuá ʻo ʻikai ke Ne mamahi, pekia, pe maʻu ha faʻahinga aʻusia fakamatelie. Ko ia, naʻa nau pehē naʻe ʻikai hāʻele tonu mai ʻi he kakanó ʻa Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ka ko Hono laumālié pē naʻe hā mai ʻo hangē (ko e fakaʻuhinga ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku maʻu mei ai e tosetisí) ʻokú Ne fai ʻa e meʻa ʻe fai pe aʻusia ʻe ha tokotaha fakamatelie.

Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi akonaki hala ʻi hotau kuongá ni ʻoku fepaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie ai e ngaahi akonaki ko ʻení?

Lau ʻa e 2 Sione 1:8, ʻo kumi e meʻa naʻe faleʻi ʻe Sione e kāingalotu ʻo e Siasí ke fai koeʻuhí ko e ngaahi akonaki hala ko ʻení. ʻOku ʻuhinga ʻa e “vakai pē kiate kimoutolú” ke tau ʻāʻā pe tokanga ke ʻoua naʻa tali ʻa e ngaahi akonaki halá. Wrought means performed (see 2 John 1:8, footnote a), or worked for and received.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako mei he 2 Sione 1:6–8 te tau lava ʻo hokohoko atu ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí kuo tau maʻú, ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo tokangá.

  1. Tali ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Hiki e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí kuó ke maʻu mo ʻamanaki atu ke maʻú.

    2. Ko e hā kuo pau ke tau hokohoko atu ai ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí kae lava ke maʻu mo hokohoko atu ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí kuo tau maʻú?

Lau ʻa e 2 Sione 1:9, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sione ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku talangofua pe nofo maʻu ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí. Ko e tokāteline ʻo Kalaisí ke maʻu ʻa e tuí, fakatomala, papitaiso, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha taha mo e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea kātaki ki he ngataʻangá (vakai, 2 Nīfai 31:15–21).

Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he 2 Sione 1:9 kapau te tau nofo maʻu ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí, te tau maʻu mo kitautolu e Tamaí mo e ʻAló.

Ko e founga ʻe taha ʻoku tau maʻu ai mo kitautolu e Tamaí mo e ʻAló ʻoku fakafou ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakalaulauloto ki he moʻoni ʻe ua naʻe ʻiloʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Ko e hā ʻa e tūkunga ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, tokanga, mo nofo maʻu ʻi he ongoongoleleí? Ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻokú ke fie fiefia ai he taimí ni pea ʻi he kahaʻú? Ko e hā te ke fai he ʻahó ni ke ke toe tauhi faivelenga ange ai e ngaahi fekaú mo nofo maʻu ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí?

Hangē ko hono lekooti ʻi he 2 Sione 1:10–13, naʻe poupouʻi ʻe Sione ʻa e Kāingalotú ke fakaʻehiʻehi mei he kakai ʻoku nau fakamafola e tokāteline halá. Naʻá ne toe fakahaaʻi foki ʻene loto-holi ke ʻaʻahi fakatāutaha ki he Kāingalotu naʻá ne tohi ki aí.

3 Sione

Ko e fakahīkihikiʻi ʻe Sione ʻa Keio ʻi heʻene faivelengá

Ko e hā ʻoku hoko ki he fukahi vaí ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai ʻe ha meʻa? ʻOku malava nai ke ke ala ki ha vai kae ʻikai ueʻi ia? Ko e hā e founga ʻoku tautau ai e ala ki he fukahi vaí mo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

ʻĪmisi
ripples in water

Naʻe fakamatala e ʻAposetolo ko Sioné ʻi he 3 Sioné ki ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí ko Keio. Lau ʻa e 3 Sione 1:1–4, ʻo kumi e founga e ongoʻi ʻa Sioné ʻi hono moʻui ʻaki ʻe Keio ʻa e ongoongoleleí. ʻOku lava ke ʻuhinga ʻa e foʻi lea fānau ʻi he veesi 4 ki he kāingalotu ʻo e Siasí ne tokoniʻi ʻe Sione ke ului ki he ongoongoleleí.

Fakatefito ʻi he ongo ne maʻu ʻe Sione ʻi he faivelenga ʻa Keió, ko e hā ha moʻoni ʻe lava ke tau ʻiloʻi mei he 3 Sione 1:1–4 fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke kaunga ai kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ʻa hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

  1. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi fiefia ai ʻi haʻo mamata ki ha feinga ʻa ha taha kehe ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Fai ha tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá pe ha laʻipepa mavahe ʻo fakamālō ki he tokotaha ko iá ʻi heʻene feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí, pea fakamatalaʻi ange e founga kuo kaunga ai kiate koe ʻene faivelengá. Kapau naʻá ke fai ʻa e tohí ʻi ha laʻipepa mavahe, hiki ha fakamatala nounou ʻo e tohí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Fakakaukau ke ʻoange ʻa e tohí ki he tokotaha naʻá ke tohi ki aí.

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fanongo ai ʻi ha lea ʻa ha taki ʻo e Siasí pe faifekau ne ʻikai ke ke ʻiloʻi, ʻi ha houalotu ʻa e Siasí pe lolotonga e konifelenisi lahí. Mahalo ʻe faʻa ʻahiʻahiʻi kitautolu ke siʻisiʻi ange ʻetau fakakaukau pe fakaʻapaʻapa ki ha kau taki ʻo e Siasí pe kau faiako ʻoku ʻikai ke tau maheni mo kinautolu.

Lau ʻa e 3 Sione 1:5–8, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe Keio ʻo fiefia ai ʻa Sioné. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamatala ki he kāinga mo e kakai muli ʻi he veesi 5 ki he kau faiako pe kau faifekau ko e kau ʻaʻahi naʻe ʻikai maheni mo Keió.

Naʻe tohi foki ʻa Sione kau ki ha taki fakalotofonua ʻi he Siasí ko Taiotifi, ʻa ia naʻe ʻikai ke leleiʻia ai ʻa Sione. Lau ʻa e 3 Sione 1:9–10, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe ʻikai leleiʻia ai ʻa Sione ʻiate iá.

Ne angatuʻu ʻa Taiotifi pea hē fakatāutaha mei he moʻoní. Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he sīpinga lelei ʻa Keió mo e sīpinga kovi ʻa Taiotifí: ʻOku totonu ke tali mo poupouʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e kau tamaioʻeiki kotoa pē ʻa e ʻEikí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi founga ʻoku lava ke tau “maʻu” (3 Sione 1:8) ʻaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

Fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke fakaʻaongaʻi ʻa e moʻoni ne toki ʻoatú ʻaki hono tali mo poupouʻi e kau taki fakalotofonua mo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e 2 Sione–3 Sioné peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki