Laipelí
ʻIuniti 2, ʻAho 1: Mātiu 1–2


ʻIuniti 2: ʻAho 1

Mātiu 1–2

Talateú

Naʻe tuku mai ʻe Mātiu ʻa e tohi hohoko ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻa e tupuʻanga fakalangi ʻo Sīsuú kia Siosefa. Naʻe fononga mai ha kau tangata poto meí he Hahaké ko e fekumi ke ʻilo mo fai haʻanau hū ki he kiʻi tamasiʻí. Naʻe fakahā ange kia Siosefa ʻi ha misi ke ne ʻave hono fāmilí ki ʻIsipite koʻeuhí naʻe fie maʻu ʻe Hēlota ke tamateʻi ʻa Sīsū

Mātiu 1:1–17

ʻOku ʻomai ʻe Mātiu ʻa e tohi hohoko ʻo Sīsuú

Sio ki ha laʻitā hoʻo ongomātuʻá, peá ke sio angé pē te ke lava ʻo ʻilo ha ngaahi meʻa ʻoku mou faitatau fakaesino ai, mo ha toe meʻa kehe kuó ke maʻu meiate kinaua. ʻI he ngaahi laine ʻi laló, lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení (hangē ko e lanu ʻo e kanoʻimatá, lanu ʻo e lauʻiʻulú, māʻolungá, ʻulungāngá, pe ʻilo fakaʻatamaí):

Lolotonga hoʻo ako ʻa e Mātiu 1–2, kumi ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ongomātuʻa ʻa e Fakamoʻuí —Tamai Hēvaní mo Mele—pea mo e ngaahi meʻa naʻá Ne maʻu meiate kinauá.

ʻOku lisi mai ʻi he Mātiu 1:1–17 ʻa e ngaahi kui ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku pehē ʻe he veesi 1 ko Sisū Kalaisí ko e hako ia ʻo Tēvita (ʻa ia naʻá ne tamateʻi ʻa Kolaiaté pea hoko foki ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí) mo ʻĒpalahame (ʻa ia ʻoku ʻiloʻi ko e tamai ki he kakai fuakava ʻa e ʻOtuá).

ʻĪmisi
King David, Abraham

Tuʻi ko Tēvitá ʻĒpalahame

“Naʻe fakahā ʻe he ngaahi kikite ʻo e Fuakava Motuʻá ko e Mīsaiá ʻe haʻu ia meí he hako ʻo Tēvitá (vakai 2 Samuela 7:12–13; ʻĪsaia 9:6–7; Selemaia 23:5–6) pea ʻe tāpuakiʻi ʻe he hako ʻo ʻĒpalahame ʻa e “puleʻanga kotoa pē ʻo māmaní“ (Sēnesi 22:18; vakai foki ʻĒpalahame 2:11)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 12). Naʻe tāfataha pē ʻa e tohi ʻa Mātiú ki he kakai Siú mo ʻene fie maʻu ke nau ʻilo ko Sīsuú ko e fakamoʻoni ia ki he ngaahi kikite ʻo e Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e Mīsaiá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he tohi hohoko ʻi he Mātiu 1:1–17, ko Sīsū ʻa e Mīsaia kuo talaʻofa maí pea ko e ʻea hoko totonu ia ki he taloni ʻo Tēvitá. Lolotonga hoʻo ako ʻa e tohi ʻa Mātiú, kumi ki ha ngaahi sīpinga kehe ʻo e founga naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kikite ʻo e Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e Mīsaiá.

Lau ʻa e Mātiu 1:16, ʻo kumi ʻa e hingoa naʻe ʻoange kia Sīsuú.

Ko e foʻi lea ko e Kalaisi ko e faka-Kalisi ia ʻo e foʻi lea faka-ʻAmeleki ko e Mīsaiá, ko hono ʻuhingá ko e “tokotaha kuo pani.” ʻI he moʻui ʻi he maama fakalaumālié, naʻe pani ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻe he Tamai Hēvaní ke hoko ko hotau “Palōfita, Taulaʻeiki, Tuʻi, mo Fakalaloa” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Tokotaha Kuo Paní,” “Mīsaia,” scriptures.lds.org).

Mātiu 1:18–25

Ko e fakahā ʻe ha ʻāngelo ʻa e tupuʻanga fakalangi ʻo Sīsuú kia Siosefa

Naʻe fakahā ʻe Mātiu ʻi he Mātiu 1:16, ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene tohi hohoko ʻo Sīsuú, ko Mele ko e mali ia ʻo Siosefá. ʻOku fakamatala ʻa e Mātiu 1:18–25 ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo aʻu ki heʻena malí mo hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

Hangē ko hono lēkooti ʻi he Mātiu 1:18, naʻe fakamatalaʻi ʻe Mātiu ko e ʻunoho ʻo Siosefá ʻa Mele. ʻOku ʻuhinga ʻeni kuó na fakamaʻu mo haʻi fakalao kinaua ka ʻoku teʻeki ke na nofo fakataha ko e husepāniti mo e uaifi. Neongo iá, naʻe ʻilo ʻe Siosefa kuo feitama ʻa Mele ʻoku teʻeki ke na mali.

Lau ʻa e Mātiu 1:19, ʻo kumi e meʻa naʻe ʻamanaki ke fakahoko ʻe Siosefá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e “ke tukuange fakafūfū pē ia” ki he palani ʻa Siosefa ke solova ʻa e meʻa kuo hokó, ʻa e feitama ʻa Melé, kae ʻoua ʻe talaki ia ke fakamaaʻi ʻi he kakaí.

Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻi he veesi ko ʻení kau ki he natula ʻo Siosefá mo ʻene ʻofa ʻia Melé?

Lau ʻa e Mātiu 1:20, ʻo kumi ki he meʻa naʻe hoko lolotonga ʻa e fakakaukauʻi ʻe Siosefa hono fakangata ʻene fakamaʻu kia Melé.

Ko e hā ʻa e naʻe talaange ai ʻe he ʻāngeló kia Siosefa ke ʻoua ʻe manavahē kae mali pē mo Melé?

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo e maʻu ʻe Siosefa ʻa ʻene fakamoʻoni ki he moʻoní:

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Naʻe fakalaulauloto ʻa Siosefa mo lotu. Kuo feitama ʻa Mele ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pe ʻi ha founga kehe? Ka ki he tamai moʻoni ʻa e tama ʻi hono manavá, naʻe ʻilo ʻe Mele; naʻe ʻilo ʻe ʻIlisapeti; naʻe ʻilo ʻe Sakalia. Naʻa nau maʻu kotoa ʻenau ngaahi fakamoʻoni ʻi he fakahā, pea naʻe pau ke ʻilo ki ai mo Siosefa ʻi he founga tatau. …

“ʻE lava pē ke tau pehē naʻe talaange ʻe Mele kia Siosefa ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi aí; peá ne ʻalu leva kia ʻIlisapeti; naʻe feʻao ʻa Siosefa mo e palopalemá ni ʻi ha māhina nai ʻe tolu, ʻo ʻahiʻahiʻi ai ia ki he taupotu tahá; naʻe haʻu ʻa Kepaleli mo e moʻoní; naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa e fekau kia Mele kuó ne tui; peá ne toe foki fakavavevave mai ʻi he fiefia; pea fakahoko leva ʻa e konga hono ua ʻo e kātoanga malí” (The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary, 4 vols. [1979–81], 1:332–33).

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Makongikií, ke mahino ʻa e kupuʻi lea “kuo fakatupu … mei he Laumālie Māʻoniʻoni” (Mātiu 1:20): “Ko Sīsuú ko e foha moʻoni pē ia ʻo Mele, ʻo tatau pē mo ʻene hoko ko e ʻalo fakataautaha mo moʻoni ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá. … Naʻe mei tonu ange hono liliu ʻa e lea ko ia ʻa Mātiu naʻe pehē, ‘kuo feitama ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní,’ ke fakalea ʻo pehē, ‘kuo feitama ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.’ (Mātiu 1:18.) ʻOku lēkooti totonu ʻe Luke (Luke 1:35) ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻOku tonu hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa hono feitamaʻi mo hono ʻaloʻi ʻa hotau ʻEikí ʻi heʻene fakahā ʻo pehē: ʻE ʻaloʻi [ʻa Kalaisi] ʻia Mele … pea ko ha tāupoʻou ia, ko ha meʻangāue mahuʻinga ia kuo fili, ʻa ia ʻe ʻōʻōfaki pea te ne tuʻituʻia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakahifo ha tama, ʻio, naʻa mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.’ ( ʻAlamā 7:10.) Naʻe lea pehē pē mo Nīfai ʻi he taimi naʻá ne lea ai fekauʻaki mo e taimi naʻe feitama aí, ko Mele ʻnaʻe ʻave ia ʻe he Laumālié,’ pea hoko ai ke ne fanauʻi mai ʻa e tama ʻi hono manavá ʻko e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá.’ (1 Nīfai 11:19–21.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:82–83).

ʻĪmisi
Mary and baby Jesus

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi akonakí ni ʻa e tokāteline ko ʻení: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo fakalangi ʻo e Tamai Hēvaní mo Mele. Fakakaukau ke tohiʻi ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Mātiu 1:18–25 ʻi he tafaʻakí ʻi hoʻo folofolá.

ʻĪmisi
Elder James E. Talmage

Toe fakakaukau ki he laʻitā hoʻo ongomātuʻá naʻá ke sio ki aí mo e lisi naʻá ke hiki ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mou faitatau ai ʻi hoʻo maʻu ia meiate kinauá. Hili iá peá ke lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo kumi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ko Sīsū ko e ʻAlo fakalangi ʻo e Tamai Hēvaní mo Mele: “Ko e Tama naʻe ʻaloʻi ʻe Melé ko e ʻAlo ʻo ʻElohimi, ko e Tamai Taʻengatá. … ʻI Hono natulá, ʻe fakatahaʻi ai ʻa e ngaahi mālohi faka-ʻOtuá mo e mālohi fakamatelié. … Naʻe pau ke hokosi ʻe he Tama ko Sīsuú ʻa e ngaahi poto fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālie, ngaahi ivi, mo e ngaahi mālohi naʻá ne fakafōtunga ʻEne ongomātuʻá—ko e taha naʻe taʻe-faʻa-mate mo nāunauʻia—ʻOtuá, mo e tahá ko e tangata—ko e fefine“ (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 81).

Ko e hā naʻe maʻu ʻe Sīsū mei Heʻene Tamaí? Ko e hā naʻá Ne maʻu mei Heʻene faʻeé?

Koeʻuhí ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo ha Tamai taʻe-faʻa-mate mo ha faʻē fakamatelie, naʻe malava ke Ne moʻui ʻo taʻengata kapau naʻá Ne fili ki ai, pea lava foki ke pekia. Naʻá Ne malava ai ʻi Hono natula fakalangi ko ʻení ʻo mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, pekia he kolosí, pea toetuʻu (vakai ʻAlamā 34:9–10).

  1. Fakakaukauloto ʻokú ke maʻu ha faingamālie ke tokoniʻi ha kaungāmeʻa ʻoku ʻikai haʻane ʻilo ki he tui faka-Kalisitiané, ke mahino kiate ia pe ko hai ʻa Sīsū Kalaisi. Te ke fakamatalaʻi fēfē ki ho kaungāmeʻá ʻa e natula fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí? Hiki hoʻo talí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Mātiu 2:1–12

ʻOku tataki ʻa e Kau Tangata Potó kia Sīsū

ʻĪmisi
Wise Men with gifts

Ko hai naʻa nau ʻomai ʻa e ngaahi meʻaʻofa ki he Fakamoʻuí hili hono ʻAloʻí?

Ko e Kosipeli pē ʻa Mātiú ʻa e Kosipeli naʻe fakakau ai ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e Kau Tangata Potó. Tohi hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he feituʻu ʻoku fakaatā atu ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e fehuʻí.

Ko e hā hoʻo ʻilo fekauʻaki mo e Kau Tangata Potó?

Naʻe ʻilo fēfē ʻe he Kau Tangata Potó kuo ʻaloʻi ʻa e Mīsaiá?

Ko e hā naʻe fie ʻilo ai ʻe he Kau Tangata Potó ʻa e Mīsaiá?

Naʻe ʻilo fēfē ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau tangata tohí ʻa e feituʻu ʻe ʻaloʻi ai a e Mīsaiá?

Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Hēlota ke fai ʻe he Kau tangata Potó hili ʻenau maʻu ʻa e Mīsaiá?

Ka ko e hā naʻe fai ʻe he Kau Tangata Potó?

Lau leva ʻa e Mātiu 2:1–12, ʻo kumi ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Fakatonutonu mo fakaleleiʻi hoʻo ngaahi talí ʻo kapau ʻe fie maʻu.

Naʻá ke ako nai ha meʻa foʻou fekauʻaki mo e Kau Tangata Potó? Kapau ko ia, tā ha foʻi fetuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi fehuʻi naʻá ke ako mei ai ha meʻa foʻoú.

“Naʻe ʻikai ke fakahā mai pe ko hai ʻa e kau tangata ko ʻení, ka ʻoku mahino pē naʻe ʻikai ko ha kau tangata anga maheni pē kinautolu. Naʻa nau monūʻia ʻi heʻenau kumi ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo ʻoange ki Ai ha ngaahi meʻaʻofa, pea koeʻuhí naʻa nau maʻu ngofua ʻa e ueʻi fakalaumālié mo nau poto foki, ʻoku fakahā mai ai ta ko e kau palōfita kinautolu naʻa nau ō atu ke fakakakato ha ngāue fakalangi” (Bible Dictionary, “Wise Men of the East”).

Ko e Kau Tangata Potó naʻe “tataki ʻe he Laumālié, ke nau ʻaʻahi ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea … ke nau foki mai ki honau kakaí ʻo fakamoʻoni ko e moʻoni kuo ʻAloʻi ʻa e tuʻi ko ʻImanuelá ʻi he kakanó” (Bible Dictionary, “Magi”).

Naʻe faʻa fakakaukau ʻa e kakaí naʻe ʻaʻahi ʻa e Kau Tangata Potó ki he Fakamoʻuí ʻi he pō naʻe ʻaloʻi ai Iá, fakataha mo e kau tauhisipí. Neongo iá, ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Mātiu 2:11 naʻe toki hoko ia ʻi ha taimi kimui ai, hili ha taʻu ʻe taha pe ua (naʻe maʻu ʻe he Kau Tangata Potó ʻa Sīsū ʻi ha fale, kae ʻikai ko ha ʻaiʻanga kai, pea ko e kiʻi “tamasiʻi” Ia, kae ʻikai ko ha pēpē). Fakatokangaʻi ange foki ko e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻe Hēlota ke līpooti ange ʻa e Kau Tangata Potó kiate ia hili ʻenau maʻu ʻa e Mīsaiá, koeʻuhí ke ne tamateʻi Ia (vakai, Mātiu 2:13).

Naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe he Kau Tangata Potó ʻa e feituʻu ke maʻu ai e Mīsaiá?

ʻĪmisi
riders on camels at night

ʻOku tokoni ʻa e sīpinga ʻo e Kau Tangata Potó ke mahino kiate kitautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fekumi ʻi he loto moʻoni mo fakamātoato ki he Fakamoʻuí, ʻe tataki kitautolu kiate Ia.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Te ke lava fēfē ʻo fekumi fakamātoato ki he Fakamoʻuí?

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe he Kau Tangata Potó ʻa e Fakamoʻuí, naʻa nau foaki ʻenau ngaahi meʻaʻofá kiate Ia. Ko e taumuʻa ʻe taha naʻa nau fakahoko ai ʻení ke hū kiate Ia. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻo hono foaki ʻe he Kau Tangata Potó e ngaahi meʻaʻofá kia Sīsuú?

Lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino ʻa e founga ʻe lava ke tau foaki ai ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻingamālie ki he Fakamoʻuí:

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

“ʻI he kuonga muʻá he taimi ko ia naʻe fie maʻu ai ʻe he kakaí ke nau hū ki he ʻEikí pea feinga ke maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí, naʻa nau faʻa ʻave ha meʻaʻofa. …

“ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻiate koe pe ʻi hoʻo moʻuí ʻoku taʻemaʻa pe taʻefeʻunga? ʻI he taimi ko ia te ke liʻaki ai iá, ko ha meʻaʻofa ia ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻi ai nai ha ʻulungaanga pe tuʻunga lelei ʻoku ʻikai ke ke maʻu ʻi hoʻo moʻuí? ʻI he taimi ko ia te ke maʻu ai iá mo ʻai ia ko e konga ho ʻulungāngá, ʻokú ke foaki ai ʻa e meʻaʻofa ki he ʻEikí. ʻOku faingataʻa ke fai ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe hounga nai hoʻo meʻaʻofa ʻaki ʻa e fakatomalá mo e talangofuá kapau naʻe ʻikai hano totongí? ʻOua naʻá ke manavahē he ngāue ʻe fie maʻú. Peá ke manatuʻi, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke fai tokotaha ia. ʻE tokoniʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi ke ke ngaohi ha meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga” (“When Thou Art Converted,” Ensign, May 2004, 12).

  1. Fakalaulauloto ki he fakamatala ʻa ʻEletā Kulisitofasoní, pea fakakaukau ki he ngaahi meʻaʻofa ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke foaki ki he Fakamoʻuí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi fakakaukau ko ení pea palani ʻa e founga te ke foaki ai ʻa e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení kia Sīsū Kalaisí. (Kapau ko e ngaahi meʻaʻofa ʻokú ke fie foaki ki he Fakamoʻuí ʻoku fuʻu fakafoʻituitui, mahalo te ke hiki ia ʻi ha laʻipepa makehe ke tauhi mo vakai ki ai, pea tohi leva ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kuó ke fakakakato ʻa e ngāue ko ʻení.)

Naʻe ʻomai ʻe ʻEletā Pulusi. R Makongikī ʻa e vakai fakalūkufua ko ʻení ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e ngaahi fuofua taʻu ʻo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní:

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Neongo ʻoku ʻikai ke fuʻu fakapapauʻi ʻa e hokohoko e ngaahi fononga mo e mālōlō ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá, ʻoku lava pē ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

“(1) ʻI he taimi ʻo ʻena fakamaʻú mo ʻena nofo-malí, naʻe nofo ʻa Siosefa mo Mele ʻi Nāsaleti ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e vahe fonua ko Kālelí. (Luke 1:26–35; 1 Nīfai 11:13.)

“(2) Naʻe tataki fakalangi kinautolu ʻo nau fononga ai ki Pētelihema, ko e kolo ʻo Tēvitá, ʻa ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsū ʻi he fale tauhiʻanga ʻo e fanga manú. (Luke 2:1–7.)

“(3) ʻI he ʻaho hono valú, lolotonga ʻa e kei ʻi Petelihema ʻa e ongomātuʻá, naʻe kamu ai ʻa Sīsū. (Luke 2:21.)

“(4) Hili ʻa e vahaʻa taimi ko e ʻaho ʻe fāngofulu ki hono fakamaʻa ʻo Melé (Levitiko 12), naʻe fononga atu ʻa e fāmili toputapú ki Selusalema, ʻa ia naʻe ʻoatu ai ʻa Sīsū ʻi he temipalé, fakataha mo Simione mo ʻAna ko e ongo fakamoʻoni ki hono tuʻunga fakalangi ko e ʻAló. (Luke 2:22–38.)

“(5) Ko ia ai, hili hono ‘fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo fakatatau ki he fono ʻa e ʻEikí,’ naʻa nau fononga leva ki Nāsaleti. (Luke 2:39.) ʻOku mahino pē naʻe teʻeki ke aʻu atu ʻa e kau tangata potó ke hū ki honau Tuʻí, he naʻe ʻosi pē ʻenau ʻaʻahi ko iá pea fai ʻa e hola ki ʻIsipité. ʻOku mahino ia naʻe ʻikai lava ia ke nau ʻalu ki ʻIsipite pea nau toe foki mai ki Pētelihema ʻi loto ʻi he vahaʻa taimi ko e ʻaho pē ʻe fāngofulu (a) koeʻuhí naʻa nau ʻi ʻIsipite ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻa Hēlotá, ʻa ia naʻe toki hoko ia kimui hili ha taʻu ʻe ua meí he ʻaloʻí, pea (e) koeʻuhí naʻa nau foki mei ʻIsipite ki Nāsaleti, kae ʻikai ko Pētelihema.

“(6) Naʻe hoko mai ai ʻa e foki ʻa Siosefa mo Mele mo e tamasiʻí ki Pētelihema, ka ʻoku ʻikai mahino ʻa hono ʻuhingá, ʻo ʻai honau fale ai, pea nau kau atu ki he ngaahi meʻa ʻa e koló ʻi he taimi naʻe haʻu ai ʻa e kau tangata potó. (Mātiu 2:1–12.)

“(7) ʻI hano maʻu ha fakatokanga mei he ʻOtuá, naʻe hola ai ʻa e fāmili toputapú ki ʻIsipite ʻo kiʻi mālōlō ai ʻi ha vahaʻa taimi naʻe ʻikai ke fakapapauʻi hono lōloá, ka naʻe malava pē ke aʻu ki ha ngaahi uike pe māhina. (Mātiu 2:13–15.)

“(8) Hili ʻa e pekia ʻa Hēlotá, naʻa nau toe foki ʻo mahino pē ko ʻenau taumuʻa ke nau toe nofo pē ʻi Pētelihema, ʻa ia naʻe ʻosi ʻi ai ha feituʻu feʻunga ke nau nofo ai. Ka ʻi heʻenau manavahē kia ʻAkileosi, foha ʻo Hēlotá, naʻe ʻikai ke nau ʻalu ki he vahefonua Siuteá ka nau aʻu ki Kāleli naʻe ngali malu angé. Ko e meʻa ia naʻa nau foki ai ʻo nofo ki Nāsaletí. (Mātiu 2:19–23.)

“(9) Talu mei ai ʻo aʻu ki he kamata ʻo ʻEne ngāue fakafaifekaú, ʻi ha vahaʻa taimi ko ha taʻu nai ʻe uangofulu mā fitu pe uangofulu mā valu, naʻe hokohoko atu ai pē ʻa e nofo ʻa e ʻEikí ʻi Nāsaletí. (Luke 2:51–52; I. V. Mātiu 3:22–26.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 1:108).

Mātiu 2:13–23

Ko e hola ʻa Siosefa, Mele mo Sīsū ki ʻIsipité

Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 2:13–23, naʻe ʻita ʻa Hēlota hili ʻi he Kau Tangata Potó ʻo “nau ʻalu ki ho nau fonua” (Mātiu 2:12) kae ʻikai fakahā kiate ia ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e Mīsaiá. ʻI heʻene fakaʻamu ke tamateʻi ʻa e Mīsaiá, naʻá ne fekau ke tāmateʻi ʻa e fānau kotoa ʻoku nau taʻu ua pe siʻi ai ʻi Pētelihema mo e ngaahi feituʻu ofi aí.

Lau ʻa e Mātiu 2:13–14, ʻo kumi ʻa e founga naʻe ʻilo ai ʻe Siosefa ʻa e meʻa ke fai ke maluʻi ai hono fāmilí.

Ko e fē feituʻu naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa Mele mo Sīsū ki aí?

ʻĪmisi
Joseph and Mary walking with laden donkey

Naʻe nofo ʻa Siosefa, Mele, mo Sīsū ʻi ʻIsipite kae ʻoua kuo pekia ʻa Hēlota. Hangē ko hono lēkooti ʻi he Mātiu 2:19–23, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa ʻo fakafou ʻi he ngaahi misi ke ne fakafoki hono fāmilí ki Siutea, pea nau nofo he kolo ko Nāsaletí.

Ko e hā ʻa e founga naʻe hanga ai ʻe he fakaongoongo ʻa Siosefa ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé?

Fakakakato ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ke faʻu ʻaki ha tefitoʻi moʻoni ʻoku lava ke tau ako meia Siosefa: Kapau te tau fakaongoongo ki he Laumālié, ʻe lava .

  1. Fakalaulauloto angé ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke ke toe fakaongoongo ange ai ki he Laumālié kae lava ke ke maʻu ʻa e tataki mo e fakahinohino ki hoʻo moʻuí (vakai 2 Nīfai 32:3). Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, peá ke fokotuʻu haʻo taumuʻa ke ke ngāue fakatatau ki ha ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻu.

Neongo ʻoku siʻisiʻi ʻa e meʻa kuo lēkooti fekauʻaki mo e kei siʻi mo e kei talavou ʻa Sīsuú, ʻoku tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ha toe veesi ʻe tolu ʻe lava ke tānaki mai ʻi mui ki he Mātiu 2:23 ʻi he Tohi Tapú he paaki ʻa e Tuʻi ko Sēmisí. ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e taimi ko ʻeni ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Lolotonga hoʻo lau ʻa e tānaki mai ko ʻeni meí he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, fakakaukau ki he anga fakatōkilalo ʻi Sīsū ʻi heʻene kei talavoú:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe tupu hake ʻa Sīsū mo hono ngaahi tokouá, pea fakaʻau ia ʻo mālohi, pea tatali ki he ʻEikí ki he taimi ʻe kamata ai ʻene ngāué.

“Pea naʻá ne tauhi ki heʻene Tamaí, pea naʻá ne lea ʻo ʻikai hangē ko e kakai kehé, pea naʻe ʻikai faʻa akoʻi ia; he naʻe ʻikai fie maʻu ha tangata ke ne akoʻi ia.

“Pea naʻe hili ʻa e ngaahi taʻu lahi, naʻe fakaofi mai ʻa e houa ʻo ʻene ngāue ke faí“ (Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 3:24 – 26 [ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá]).

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mātiu 1–2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki