Laipelí
ʻIuniti 26, ʻAho 2: 1 Tesaloniká


ʻIuniti 26: ʻAho 2

1 Tesalonika

Talateú

Naʻe tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he Kāingalotu ʻi Tesaloniká ʻi he hili ʻene ʻilo ne nau tui mateaki ki he ongoongoleleí neongo ʻa e fakatangá. ʻOkú ne vikia kinautolu koeʻuhí ko ʻenau tui mateaki mo ʻenau mateuteu ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí. Naʻe toe akoʻi foki kinautolu ʻe Paula kau ki he Toetuʻu ʻa e maté ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, peá ne akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga ke nau teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

1 Tesalonika 1–2

ʻOku vikia ʻe Paula ʻa e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ʻi heʻenau tui mateaki ʻi he lotolotonga ʻo e mamahí

Kumi ke ʻilo ʻa Tesalonika ʻi he Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 13, “Ko e Ngaahi Fononga Fakafaifekau ʻa e ʻAposetolo ko Paulá,” ʻoku maʻu ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. Ko e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ko ha niʻihi kinautolu ʻo e kakai ʻIulope ne fuofua ului ki he Siasí. Naʻe fuofua malanga ʻi he feituʻú ni ʻa Paula, Sailosi, mo Tīmote (vakai Ngāue 17:5–15). Naʻe hoko atu hono fakatangaʻi ʻo e Kāingalotu ʻi Tesaloniká neongo ne ʻosi mavahe ʻa Paula mo hono kaungā fonongá. Naʻe toki tohi kimui ʻe Paula ʻa e tohi ko ʻeni ki he Kau Māʻoniʻoní ke fakalotolahi kiate kinautolu he lolotonga ʻenau fehangahangai mo e fakatangá.

  1. Kuó ke ʻosi feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki ha taha? Fakamatalaʻi hoʻo aʻusiá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Naʻe tali fēfē hoʻo pōpoaki? Ko e hā ha ngaahi founga kuo faitāpuekina ai koe koeʻuhí ko hoʻo feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi pole ʻe lava ke tau aʻusia ʻi heʻetau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

ʻI hoʻo ako ʻa e 1 Tesalonika 1–2, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ʻi hoʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 1:5–6, ʻo kumi ki he founga ne vahevahe ai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e ongoongoleleí ki he kakai Tesaloniká ʻi he taimi naʻa nau fakataha aí. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e foʻi lea ko e lea mo e mālohi ʻi he veesi 5.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faikehekehe ʻo e ongo foʻi lea ko e “lea” mo e “mālohi” ʻo e ongoongoleleí:

ʻĪmisi
Elder Bruce R.McConkie

“Ko e ongoongolelei moʻoní ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe ua: Ko e Leá, pea mo e Mālohí. ʻE lava ʻe ha taha pē ʻo maʻu ʻa e leá; ʻoku ʻatā ki māmani kotoa ke maʻu ʻa e ngaahi tohi ʻoku hiki aí. Ka kuo pau ke haʻu ʻa e mālohí mei he ʻOtuá; pea kuo pau, ke tufaki ia ʻo fakatatau ki Heʻene fakakaukaú mo Hono finangaló kiate kinautolu ʻoku nau talangofua ki he fono ʻoku makatuʻunga ai ʻenau maʻu iá.

“Ko e lea ʻo e ongoongoleleí ko e fakamatala ngutu pe tohi ia ʻo e meʻa kuo pau ke fai ʻe he tangatá ke fakahaofi ai kinautolú. …

“Ka ʻoku toki hoko pē ʻa e fakahaofí ʻi he taimi ʻoku maʻu mo fakaʻaongaʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá; pea ko e mālohi ko ʻení ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Doctrinal New Testament Commentary, vōliume 3 [1965–73], 3:42–43).

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻi he 1 Tesalonika 1:6 ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kakai Tesaloniká he hili hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí ʻi he lea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

ʻOku lava ke tau ako mei he 1 Tesalonika 1:5–6 ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko e kau muimui ʻo e ʻEikí pea mo ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻi heʻetau akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e lea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 1:7–9, ʻo kumi ki hono fai tokonia ʻe he sīpinga ʻa e Kāingalotu ʻi Tesaloniká ʻa e kakai tui naʻe ofi atu kiate kinautolú.

ʻOku lava ke tau ako ʻa e moʻoni ko ʻení mei he sīpinga ʻa e Kāingalotu ʻi Tesaloniká: ʻE lava ke tau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi sīpingá.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

Laineʻi ʻi he fakamatala ko ʻení ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e founga lelei taha ia hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí: “Ko e founga lelei taha ki hono malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí ko hono fakafou ʻi he faʻifaʻitakiʻanga. Kapau te tau moʻui ʻo fakatatau mo ʻetau tui fakalotú, ʻe fakatokangaʻi ia ʻe he kakaí. Kapau ʻoku malama mei heʻetau moʻuí ʻa e fofonga ʻo Sīsū Kalaisí [vakai ʻAlamā 5:14], kapau ʻoku tau moʻui fiefia mo nofo melino ʻi he māmaní, ʻe fie ʻilo leva e kakaí ki hono ʻuhingá. Ko e taha ʻo e ngaahi malanga māʻongoʻonga taha kuo fai kau ki he ngāue fakafaifekaú ko e foʻi fakakaukau mahinongofua ko ʻeni naʻe lea ʻaki ʻe Sangato Falanisisi ʻo ʻĀsisí: “Malangaʻaki e ongoongoleleí he taimi kotoa pē, pea ka ʻaonga, fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea” [ʻi he William Fay mo Linda Evans Sherpherd, Share Jesus without Fear (1999), 22]” (“Waiting on the Road to Damascus,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 77).

Fakakaukau ki ha taimi naʻe tokoniʻi ai koe ʻe ha sīpinga ʻa ha taha ke ke tali ʻa e ongoongoleleí pe toe kakato ange hoʻo moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe tohi ʻa Paula ʻi he 1 Tesalonika 2:1–13 kau ki heʻene tomuʻa ngāue fakafaifekau ʻi Tesaloniká. Naʻá ne lea ki ha kau fakaanga ʻe niʻihi ʻi Tesalonika naʻa nau fehuʻia ʻene taumuʻá mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻene fai ʻa e ngāué. Naʻe taukapoʻi ʻe Paula ia ʻaki ʻene fakamatalaʻi ʻa e loto moʻoni mo fakamātoato naʻá ne fakahoko ʻaki mo hono kaungā fonongá hono akoʻi mo ngāue ki he Kāingalotú. ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻene ngaahi lea ʻa ia ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 12:8: “Pea ʻe ʻikai ha taha ke tokoni ʻi he ngāué ni ʻo kapau ʻe ʻikai te ne loto-fakatōkilalo pea fonu ʻi he ʻofá, ʻo maʻu ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá.”

Naʻe teʻeki toe foki ʻa Paula ki Tesalonika talu hono tuli ia ʻi he lolotonga ʻene fononga fakafaifekau hono uá (vakai Ngāue 17:10). Naʻá ne pehē naʻe teʻeki lava ke ne foki koeʻuhí naʻe “taʻofi” ia ʻe Sētané (1 Tesalonika 2:18). Naʻe ʻikai ʻomi ʻe Paula ha fakaikiiki pe naʻe taʻofi fēfē ia ʻe Sētane mei heʻene foki ki Tesaloniká, ka ʻoku mahino naʻe ʻosi hoko ʻa e fakatanga mei he kakai Siú ke toe takai ai ʻa Paula ha hala kehe ʻi he taimi lahi lolotonga ʻene fonongá (vakai Ngāue 17:14–15).

1 Tesalonika 3–5

ʻOku akoʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotu ʻi Tesaloniká kau ki he Hāʻele ʻAngaua Maí

Fakaʻilongaʻi pe ʻokú ke pehē ʻoku moʻoni (M) pe hala (H) ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni kau ki he Hāʻele ʻAngaua Maí:

  • ____ 1. He ʻikai toetuʻu ʻa e Kāingalotu ne nau mate ki muʻa he Hāʻele ʻAngaua Maí kaeʻoua kuo ngata ʻa e Nofo Tuʻí.

  • ____ 2. ʻE toʻo hake ʻa e Kāingalotu tui mateaki ʻoku nau kei moʻui ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí ke fetaulaki mo Kalaisi ʻi he taimi ʻo ʻEne hāʻele maí.

  • ____ 3. ʻE fakaʻohovaleʻi ʻe he Hāʻele ʻAngaua Maí ʻa e taha kotoa ʻo hangē ha tokotaha kaihaʻa ʻi he poʻulí.

ʻI hoʻo ako ʻa e 1 Tesalonika 3–5, kumi ki he ngaahi moʻoni kau ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí ʻe tokoni kiate koe ke ke ʻilo ʻa e ngaahi tali tonu ki he ngaahi fehuʻi ke tali tonu pe halá (ʻoku ʻoatu mo e ngaahi talí ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní).

ʻOku tau ako ʻi he 1 Tesalonika 3:1–7 naʻe lipooti ʻe Tīmote kia Paula ʻa e tuʻu maʻu ʻa e Kāingalotu ʻi heʻenau tui mateakí neongo ʻa e fakatanga ne nau fekuki mo iá.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 3:11–13, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fakaʻamu ʻe Paula ʻe fai ʻe he ʻEikí maʻá e Kau Māʻoniʻoní ke teuteuʻi kinautolu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku tau ako ʻi he 1 Tesalonika 4:1–12 naʻe fakaʻaiʻai ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu, pe ngaohi ke nau maʻa mo haohaoa, ʻi heʻenau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe ʻosi akoʻi kiate kinautolu ʻe Paula mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
The Second Coming

Naʻe maʻuhala ʻa e Kāingalotu ʻi Tesaloniká fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe niʻihi kau ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻa nau hohaʻa naʻa ʻikai lava ke maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Tesalonika naʻa nau ʻosi maté ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Hāʻele ʻAngaua Maí.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 4:13–14, 16, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula fekauʻaki mo e Kāingalotu tui mateaki ne nau mate ki muʻa pea hoko mai ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e lea ko e mohe (asleep) mo e mohe (sleep) ʻo ʻuhinga kiate kinautolu kuo maté.

ʻOku tau ako mei he ngaahi veesí ni ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE toetuʻu ʻa e Kāingalotu tui mateaki ne nau mate kimuʻá pea hoko ʻa e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene toe hāʻele maí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “kinautolu foki ʻoku mohe ʻia Sīsuú, ʻe ʻomi ʻa kinautolu fakataha mo ia ʻe he ʻOtuá” ʻi he 1 Tesalonika 4:14 ʻe toʻo hake ʻa e Kāingalotu tui mateaki ʻe toetuʻu ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí ke nau fetaulaki mo e Fakamoʻuí pea nau hāʻele hake fakataha mo Ia ʻi he nāunauʻia (vakai T&F 88:97–98).

Lau ʻa e 1 Tesalonika 4:15, 17, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula kau ki he Kāingalotu tui mateaki te nau kei moʻui ʻi he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí. Lau foki mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e 1 Tesalonika 4:15, 17 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, scriptures.lds.org ).

ʻOku tau ako mei he ngaahi vēsí ni ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE toʻo hake ʻa e Kāingalotu tui mateaki ʻoku nau kei moʻui ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí ke nau fetaulaki mo Ia ʻi he taimi ʻo ʻEne hāʻele maí.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 4:18, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fakaʻamu ʻa Paula ʻe fai ʻe he Kau Māʻoniʻoní he hili ʻenau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí.

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻokú ke maʻu mei he ngaahi tokāteline ko ʻení fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí?

Lau ʻa e 1 Tesalonika 5:1–3, ʻo kumi ki he talanoa fakatātā ʻe ua naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ke fakamatalaʻi ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí.

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā naʻe fai ʻe Paula ki ha tokotaha kaihaʻa ʻi he poʻulí fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí?

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē: “Kuo pau ke haʻu [ʻa e ʻEikí] ko ha tokotaha kaihaʻa ʻi he poʻulí, ʻo taʻeʻamanekina pea ʻikai ha fakatokanga ki he māmaní, kiate kinautolu ʻoku ʻi he poʻuli fakalaumālié, kiate kinautolu naʻe ʻikai fakamaama ʻi he mālohi ʻo e Laumālié” (Doctrinal New Testament Commentary, 3:54; vakai foki Mātiu 24:42–43).

Naʻe toe akoʻi foki ʻe ʻEletā Makongikī ʻa e meʻa ko ʻení kau ki he talanoa fakatātā ki ha fefine ʻoku langá: “ʻOku ʻikai ke ne ʻilo ʻa e houa pe miniti ʻe fanauʻi mai ai ʻene tamá, ka ʻoku ʻi ai pē ʻene fakafuofua ki ai” (Doctrinal New Testament Commentary, 3:54).

Fakatatau ki he talanoa fakatātā ko ʻení, ʻe lava ke tau fakakaukau foki ki he faitatau ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe hoko mai kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí mo e ngaahi mamahi ʻo e langaá. Kae hangē pē ko e fakaʻofoʻofa ʻa e taimi ʻoku fanauʻi mai ai ʻa e pēpeé, ʻe fakaʻofoʻofa pehē foki mo e Hāʻele ʻAngaua Maí ki he kakai angatonú.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 5:4–6, ʻo kumi ki he ʻuhinga ʻe ʻikai ʻohovale ai ʻa e Kāingalotu tui mateakí ʻi he hoko mai ʻa e Hāʻele ʻAngauá. ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fānau ʻo e māmá” ʻi he veesi 5 ki he kāingalotu tui mateaki ʻo e Siasí ʻoku nau “liʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻo e poʻulí” (Loma 13:12) mo maʻu ʻa e tākaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea te nau mateuteu leva ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí (vakai T&F 106:4–5).

ʻOku tau ako ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení mei he 1 Tesalonika 5:4–6: Kapau te tau tui mateaki pea tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga ki muʻa pea hoko e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, te tau mateuteu ʻi he taimi ʻEne toe hāʻele maí.

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e ngaahi founga ʻe lava ke tau teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Maí ko ʻetau “fanongo ki he ngaahi lea ʻa Kalaisí, pea ki Heʻene kau ʻaposetoló, pea tokanga” (Doctrines of Salvation, faʻu ʻe Pulusi R. Makongikī, vōliume 3 [1954–56], 3:53).

Toe vakaiʻi hoʻo ngaahi tali ʻi he ngaahi fehuʻi ke tali tonu pe hala ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení. Te ke liliu ha niʻihi hoʻo ngaahi talí ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni kuó ke akó?

Naʻe faleʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he 1 Tesalonika 5:7–22 ʻa e Kāingalotú ki he founga ke nau teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 5:12–22, ʻo kumi ki he meʻa naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa e Kāingalotú ke nau fai ke teuteuʻi kinautolu mo e niʻihi kehé ke nau fetaulaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha meʻa ʻe taha ʻi he faleʻi ʻi he 1 Tesalonika 5:14–22 ʻoku hā makehe kiate koe?

    2. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe mo e niʻihi kehé ke mateuteu ange ki he Hāʻele ʻAngaua Maí ʻo makatuʻunga he moʻui ʻaki ʻa e faleʻi ko ʻení.

Lau ʻa e 1 Tesalonika 5:23–24, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tala ʻe Paula ʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa ʻEne Kāingalotu tui mateakí ʻi heʻenau teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí.

Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako he ʻaho ní, fakapapauʻi pe ko e hā te ke fai ke toe lelei ange hoʻo teuteuʻi koe ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Hiki hoʻo ngaahi taumuʻá mo hoʻo ngaahi palaní ʻi ha laʻipepa, pea tuku ʻa e laʻipepá ʻi ha feituʻu ʻe tokoni ke fakamanatu kiate koe ʻa e ngaahi taumuʻa mo e palani ko iá.

  1. Hiki ʻeni ʻi lalo ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻahoní:

    Kuó u ako ‘a e 1 Tesaloniká peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ʻilo makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó:

Paaki