Laipelí
ʻIuniti 23, ʻAho 3: 2 Kolinitō 1–3


ʻIuniti 23: ʻAho 3

2 Kolinitō 1–3

Talateú

Naʻe tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó mo fakamatala ʻa e founga ʻe lava ke nau fakafiemālieʻi ai ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne toe poupouʻi foki kinautolu ke fakamolemoleʻi ha tokotaha angahala ʻi honau siasí. Naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoní te nau tatau ange mo e ʻOtuá ʻi he taimi te nau tafoki ai ki he ʻEikí.

2 Kolinitō 1

ʻOku akoʻi ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoní ʻa e founga ke nau fakafiemālieʻi ai ʻa e niʻihi kehé

Fakakaukau ki ha taimi naʻe fekuki ai ha taha ʻokú ke ʻilo mo ha faingataʻa pe meʻa fakamamahi. Ko e hā naʻá ke fai ke tokoni kiate kinautolú?

Kuó ke ʻosi loto nai ha taimi ke fakafiemālieʻi ha taha ʻoku lolotonga fekuki mo ha faingataʻa ʻi heʻene moʻuí, ka naʻe ʻikai te ke ʻilo pe ʻe fakahoko fēfē ia?

ʻI hoʻo ako ʻa e 2 Kolinitō 1, kumi ki ha moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻa e founga ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻenau fekuki mo ha ngaahi faingataʻa pe mamahi.

Naʻe lolotonga ʻi ʻEfesō ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ʻa e 1 Kolinitoó ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó. Naʻe toki hoko kimui ha fakamaveuveu ʻi ʻEfesō koeʻuhí ko e ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi aí (vakai Ngāue 19:23–41; ko e ʻEsia ʻoku ʻasi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ko e vahefonua Loma ʻi Toake ʻo e ʻaho ní). Naʻe mavahe ʻa Paula mei ʻEfesō ʻo ʻalu ki Masitōnia, ʻa ia naʻe fakahoko atu ʻi ai ʻe Taitusi ʻa e ongoongo hono tali lelei ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó ʻa e tohi ki muʻa ʻa Paulá. Naʻe toe ʻilo foki ai ʻe Paula ʻa e fekuki ʻa e Kau Māʻoniʻoní mo ha ngaahi faingataʻa pea mo hono fakameleʻi ʻe ha kau akonaki loi ʻa e tokāteline moʻoni ʻo Kalaisí. Naʻe tohi ʻe Paula ʻa e 2 Kolinitoó ke fakafiemālieʻi ʻa e Kau Māʻoniʻoní mo lave ki he ngaahi palopalema naʻe fakatupu ʻe he kau akonaki loí.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:1–5, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tala ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó fekauʻaki mo ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula ʻi he veesi 3–4, ʻa ia naʻe ala tokoni ke fakafiemālieʻi kinautolú.

ʻOku tau ako ʻa e moʻoni ko ʻení mei he 2 Kolinitō 1:4 : Koeʻuhí ʻoku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau fekuki mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke maʻu ʻEne fakafiemālié.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha taimi naʻá ke maʻu ai ʻa e fakafiemālie ʻa e ʻOtuá lolotonga ha faingataʻa. Naʻe tokoni fēfē ʻa e aʻusia ko iá kiate koe ke ke tokoniʻi ai ha taha kehe ke ne maʻu ʻEne fakafiemālié?

ʻOku tau ako ʻi he 2 Kolinitō 1:6–8, naʻe tala ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó ʻa e ngaahi faingataʻa vivili naʻe mei mole ai ʻenau moʻuí, ʻa ia ne fekuki mo ia kae pehē ki hono kaungā ngāué lolotonga ʻenau malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻEfesoó.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:9–11, ʻo kumi ki he meʻa naʻe tokoni kia Paula mo hono kaungā ngāué lolotonga ʻa e ngaahi faingataʻá.

Makatuʻunga ʻi he veesi 11, fakakakato ʻa e moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ke tokoniʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau lolotonga fekuki mo e ngaahi faingataʻá: lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku nau lolotonga fekuki mo e ngaahi faingataʻá.

  1. Tali ha taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE lava fēfē hoʻo ngaahi lotú ʻo tokoniʻi ha taha ʻokú ne lolotonga fekuki mo ha ngaahi faingataʻa?

    2. Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe ha lotu ʻa ha niʻihi kehe he lolotonga ha faingataʻa naʻá ke fekuki mo ia?

ʻOku tau ako ʻi he 2 Kolinitō 1:12–24, naʻe fiefia ʻa Paula koeʻuhí ko kinautolu naʻa nau tali ʻa e fakahinohino ʻi heʻene fuofua tohí. Naʻe fai haʻane tali ʻi he ngaahi veesi 15–20 kiate kinautolu naʻa nau fakaangaʻi ia ʻi he taimi naʻá ne liliu ai ʻene ngaahi palani ke ʻaʻahi kiate kinautolú. ʻOku hangē naʻe pehē ʻe ha niʻihi ʻo e kau fakaanga kia Paulá ʻoku ʻikai ke nau toe falala kia Paula pe ko ʻene ngaahi akonakí, koeʻuhí ko ʻene liliu ʻene ngaahi palani fonongá. Naʻe fakahā ʻe Paula ʻoku moʻoni ʻa e pōpōaki ʻo e ongoongoleleí, neongo kuo liliu ʻene ngaahi palaní.

2 Kolinitō 2

ʻOku poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó ke nau fakamolemoleʻi ha tokotaha angahala

Fakakaukau ki ha taimi naʻe fakamamahiʻi ai koe ʻe ha taha pe taha ʻokú ke ʻofa ai. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻe ala faingataʻa ai ke ke fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha ko iá.

ʻI hoʻo ako ʻa e 2 Kolinitō 2, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe tokoni ke mahino ai kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakamolemoleʻi ʻa e kakaí kotoa pē.

ʻI he fuofua tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó, naʻá ne fakatonutonuʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau talangataʻá mo e siʻi ʻenau tuí. Lau ʻa e 2 Kolinitō 2:1–4, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fakaʻamu ʻa Paula ʻe ʻilo ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó fekauʻaki mo ʻene fakatonutonú. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻi he veesi 4 ʻa e ʻuhinga naʻe pehē ʻe Paula naʻe makatuʻunga ai ʻene fakatonutonú.

ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e fakatonutonú ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa ha taha ʻiate kitautolu?

Hangē ko hono lekooti ʻi he 2 Kolinitō 2:5–6, naʻe tohi ʻa Paula kau ki ha taha e kāingalotu ʻo e Siasí naʻe angahala ki ha kāingalotu kehe ʻi he Siasí pea fakatupu lotomamahi kiate kinautolu. Naʻe fakatonutonuʻi ai ʻe he Siasí ʻa e tangata ko ʻení koeʻuhí ko e meʻá ni.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 2:7–8, ʻo kumi ki he founga naʻe tala ʻe Paula ke fakafeangai ʻaki ʻe he Kau Māʻoniʻoní ki he tangata ko ʻení. ʻOku ʻuhinga ʻa e lea ko e ke ʻoua ʻi he veesi 7 ki he meʻa ʻoku fehangahangai pe kehe mei ai.

Neongo kuo faiangahala ʻa e tangatá ni, ʻoku mahuʻinga lahi hono laumālié ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá (vakai T&F 18:10). Naʻe poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke nau fakamolemoleʻi, fakafiemālieʻi, mo ʻofa ʻi he tangatá ni ke tokoniʻi ia ke fakatomala.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 2:9–11, ʻo kumi ki ha ʻuhinga ʻe taha naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke fakamolemoleʻi ai ʻe he Kau Māʻoniʻoní ʻa e niʻihi kehé.

Fakatatau ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoní ʻi he veesi 11, ʻoku lava ke tau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: Kapau he ʻikai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe mālohi ʻa Sētane ʻiate kitautolu. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he 2 Kolinitō 2:11. Naʻe fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻi he fakahā he kuonga onopooní, ke tau fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha kotoa pē (vakai T&F 64:8–11).

ʻOku ʻikai ʻuhinga hono fakamolemoleʻi ha tahá ke ʻikai fakamaauʻi ai ʻa e taha ko iá koeʻuhí ko ʻene ngaahi ngāué. ʻOku ʻikai foki ke ʻuhinga ia ʻoku totonu ke tau tuku pē ke ngaohi kovia kitautolu ʻe he kakaí. Ka ʻoku ʻuhinga hono fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ki he ʻofa faka-Kalaisi kiate kinautolu kuo nau faihala kiate kitautolú, mo ʻikai tukulotoʻi ha tāufehiʻa pe ʻita kiate kinautolu, he ʻe uesia ai ʻetau fakalakalaka fakalaumālié (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakamolemolé, Fakamolemoleʻí,” scriptures.lds.org).

“Kapau ko ha taha koe ne ngaohikovia, ʻiloʻi ʻokú ke taʻehalaia pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. Talanoa ki hoʻo mātuʻá pe ha taha lahi kehe ʻokú ke falala ki ai, pea feinga ke maʻu ʻa e faleʻi hoʻo pīsopé he vave tahá. Te nau lava ‘o poupouʻi fakalaumālie koe mo tokoni atu ke ke maʻu ‘a e malu mo e tokoni ‘okú ke fie maʻú. ‘E kiʻi taimi lōloa ‘a e ngāue ki ho fakamoʻuí. Falala ki he Fakamoʻuí. Te Ne fakamoʻui koe mo foaki kiate koe ʻa e nongá” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [tohitufa, 2011], 36–37).

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOkú ke pehē ʻoku mālohi fēfē ʻa Sētane ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé?

Fakakaukau ki ha taha ʻe ala fie maʻu ke ke fakamolemoleʻi. (Manatuʻi ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e fakamolemoleʻí ke ke tuku ke ngaohi kovia ai koe. ʻOku ʻuhinga ki hono fakamolemoleʻi ʻo e tokotaha faihalá, kae lava ke ngaʻunu ki muʻa hoʻo fakalakalaka fakalaumālié.) Fokotuʻu ha taumuʻa ke fakamolemoleʻi ha tokotaha koeʻuhí ke ʻoua ʻe mālohi ai ʻa Sētane ʻiate kimoutolu. Kole ha tokoni mei he Tamai Hēvaní ʻi hoʻo feinga ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

Hangē ko hono lekooti ʻi he 2 Kolinitō 2:12–17, naʻe tala ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamālō ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne “foaki ke mau faʻa ikuna ʻia Kalaisí” (veesi 14), ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi faingataʻá.

2 Kolinitō 3

Naʻe akoʻi ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolintoó, te nau hoko ʻo tatau ange mo e ʻOtuá ʻi he taimi te nau tafoki ai ki he ʻEikí

Hili ʻa e mavahe ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mei Kolinitoó, naʻe kamata ke fakafepakiʻi ʻe ha kau akonaki loi ʻene ngaahi akonakí mo feinga ke fakangalikoviʻi ia ʻaki hono tala ki he kau uluí naʻe kei fie maʻu pē ke nau muimui ki he fono ʻa Mōsesé. Naʻe tali ʻa Paula ʻi he 2 Kolinitō 3:1 kiate kinautolu naʻa nau feinga ke fakangalikoviʻi iá, ʻaki haʻane ʻeke ki he kāingalotu ʻo e Siasí ha fehuʻi ke nau takitaha tali loto pē—ko ha fehuʻi naʻá ne ʻeke ʻo fakataumuʻa ke fakatonutonuʻi kinautolu, pea naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ke nau tali mai— pe naʻe fie maʻu ke ne ʻoatu kiate kinautolu ha “[tohi] fakaongolelei” naʻe fakamoʻoni ki hono ʻulungaangá mo hono tuʻunga totonu ko e ʻAposetolo moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi. (ʻI he taimi ʻo Paulá, naʻe toʻo maʻu pē ʻe ha kakai foʻou ki ha kolo ʻenau tohi fakaongolelei. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he ngaahi tohi ko ʻení ʻa e kakai foʻoú mo fakapapauʻi honau tuʻunga ʻulungaanga leleí.)

Lau ʻa e 2 Kolinitō 3:2–3, ʻo kumi ki he meʻa naʻe pehē ʻe Paula ko ʻene tohi fakaongoleleí.

Ne akoʻi ʻe Paula naʻe hangē ʻa e liliu e moʻui ʻa e Kau Māʻoniʻoní ha tohi meia Kalaisi tonu ʻo hoko ko ha tohi fakaongolelei ki he ʻulungaanga ʻo Paulá. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “kuo ʻilo pea lau ʻe he kakai kotoa pē” ʻi he veesi 2, ʻe ʻuluaki ʻilo ʻe he kakai tokolahi ʻa e Siasí mo ʻilo hono moʻoní ʻo makatuʻunga ʻi he tōʻonga mo e ngaahi sīpinga fakafoʻituitui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Moses with stone tablets

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e kupuʻi lea “ʻikai ʻi he ngaahi maka lafalafa, ka ʻi he kakano ʻo e lotó” ʻi he 2 Kolinitō 3:3. ʻI he taimi ʻo Mōsesé, naʻe tongi ʻa e ngaahi fekaú ʻi he ngaahi maka lafalafa. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e kupuʻi leá ke tokoni ke mahino ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó, kuo tohi ʻa e ngaahi fekaú ki honau ngaahi lotó ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻi he 2 Kolinitō 3:5–13 ha talanoa mei he Fuakava Motuʻá ke tokoni ke mahino ki he Kau Māʻoniʻoní ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e taimi ko iá. Naʻá ne fakamanatu ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó naʻe tui ʻe Mōsese ha pūlou ki hono fofongá ʻi he taimi naʻá ne foki ai mei he fakataufolofola ki he ʻEikí ʻi he Moʻunga Sainaí, koeʻuhí naʻe manavahē ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he nāunau naʻe huelo mei hono fofongá.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 3:14–15, ʻo kumi ki hono fakafehoanaki ʻe Paula ʻa e kakai ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau manavahē ʻi he nāunau naʻe huelo mei he fofonga ʻo Mōsesé, pea mo e kakai Siu ʻo e ʻaho ní. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e “naʻe fakakui honau lotó” (veesi 14) pea mo e ʻai “ʻi honau lotó ʻa e pūlou” (veesi 15)?

Hangē pē ko e ʻikai lava ke matatali ʻe he kakai ʻIsileli ʻi he taimi ʻo Mōsesé ʻa e nāunau naʻe huelo mei he fofonga ʻo Mōsesé koeʻuhí ko ʻenau taʻetāú, naʻe ʻikai mahino ki he kakai Siu ʻi he taimi ʻo Paulá ʻa e ngaahi kikite kau kia Sīsū Kalaisi ʻi he Fuakava Motuʻá koeʻuhí ko ʻenau angahalá.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 3:16–18, ʻo kumi ki he meʻa naʻe talaʻofa ʻe Paula te ne toʻo ʻa e pūlou ʻo e maʻuhalá mei he ngaahi loto mo e fakakaukau ʻa e kakaí.

ʻOku liliu ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e kupuʻi lea “ʻoka tafoki ia ki he ʻEikí” ʻi he veesi 16 ki he “[ʻi he taimi ʻe tafoki ai honau lotó ki he ʻEikí]” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, 2 Kolinitō 3:16; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Fakatatau ki he 2 Kolinitō 3:18, ko e hā ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku nau tafoki ki he ʻEikí mo toʻo meiate kinautolu ʻa e pūlou ʻo e maʻuhalá? Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi ʻa e tali ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo folofolá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “liliu ki hono tataú mei he nāunāu ki he nāunāu” (veesi 18) ki he liliu māmālie ʻoku hoko kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālié, ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke tau toe tatau ange mo e ʻOtuá. ʻOku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻi heʻetau fakatafoki hotau ngaahi lotó ki he ʻEikí, te tau maʻu ʻa e Laumālié, ʻo tau liliu māmālie ai ke tau toe tatau ange mo e ʻOtuá.

  1. Fakakakato eni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Fakamatala ʻa e ʻuhinga kiate koe ʻa e fakatafoki hotau ngaahi lotó kia Sīsū Kalaisí?

    2. ʻAi ha lisi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke ke fakatafoki ai ho lotó kia Sīsū Kalaisi.

Fakakaukau ki he founga kuo liliu ai koe ʻe he Laumālié ʻo talu mei he taimi naʻe kamata ai hoʻo ako ʻa e Fuakava Foʻoú ʻi he taʻu ní. Tohi ha taumuʻa ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻe tokoni kiate koe ke toe kakato ange ai hoʻo tafoki ki he ʻEikí, kae lava ke ke maʻu ʻa e Laumālié mo toe tatau ange mo e ʻOtuá.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngāue ke fai ki he ʻaho ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e 2 Kolinitō 1–3 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó:

Paaki