Laipelí
ʻIuniti 24, ʻAho 2: 2 Kolinitō 10–13


ʻIuniti 24: ʻAho 2

2 Kolinitō 10–13

Talateú

Naʻe akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kau ki ha tau fakalaumāie ʻoku kau ki ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne taukapoʻi ia ʻo fakafepaki kiate kinautolu naʻa nau fakafepaki kiate iá. Naʻá ne fakamatala ki he ʻohake ia ki hono tolu ʻo e langí, peá ne fakamatala ki he hoko hono ngaahi vaivaí ko ha tāpuaki kiate ia. Ki muʻa pea fakaʻosi ʻene tohí, naʻe poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó ke nau vakaiʻi kinautolu mo fakamoʻoniʻi ʻenau tuí.

2 Kolinitō 10–11

ʻOku tohi ʻa Paula kau ki he tau fakalaumālié, ngaahi takihala ʻa Sētané, mo e ngaahi faingataʻa ne fekuki mo iá

ʻĪmisi
WAR

Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke sio ai ki he foʻi lea ko e tau?

Fakakaukau ki he ngaahi founga ʻoku tau kau ai ki ha tau fakafepaki kia Sētane. Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fepaki faingataʻa taha ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he tau fakalaumālie ko ʻení?

Lau ʻa e 2 Kolinitō 10:3–6, ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá kuo pau ke tau fai ke tau ikuna ai ʻi he tau ko ʻeni mo Sētané.

ʻOku ʻuhinga ʻa e fakahinohino ke “fakavaivai ʻa e mahalo kotoa pē ki he talangofua kia Kalaisí” (2 Kolinitō 10:5), ke tau mapuleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú, kau ai mo e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakaukau koví, pea nofotaha ki he ngaahi meʻa lelei mo fakatupulakí. Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he veesi 5 ko e mahino ko ia te tau ikunaʻi lahi ange ʻa e tau mo Sētané, ʻi heʻetau mapuleʻi ʻetau fakakaukaú ke talangofua kia Sīsū Kalaisi.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi kitautolu ke mapuleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú? (Vakai ʻAlamā 37:36; T&F 121:45; mo e Talamuʻaki ʻa e Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he Ngaahi Himí [peesi vii], ki ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻe tokoni.)

    2. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi haʻo mapuleʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú ke talangofua ki he Fakamoʻuí?

Fakakaukau ki he meʻa te ke fai ke mapuleʻi ai hoʻo ngaahi fakakaukaú ke talangofua ki he Fakamoʻuí. ʻOku tokoni ki ha kakai ʻe niʻihi ʻa e lotú, laukonga mo ako maʻuloto ʻa e folofolá, mo hono hivaʻi ʻo e ngaahi himí.

ʻOku tau ako ʻi he 2 Kolinitō 10:7–18 naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Paula ʻa e ʻEikí peá ne akonaki ʻoku ʻikai totonu ke fakatonuhiaʻi hono ngaahi vaivaí ʻaki ʻene taʻefanongo kiate iá.

ʻOku tau lau ʻi he 2 Kolinitō 11 naʻe lave ʻa Paula ki ha toe ngaahi founga ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakaʻuliʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú pea taki kitautolu ke mamaʻo meia Sīsū Kalaisi, ʻo kau ai hono fakaʻaongaʻi ʻo e Kalaisi loí mo e kau ʻAposetolo loí. Naʻe fakamatala ʻa Paula ki he ngaahi mamahi naʻá ne foua ʻi heʻene hoko ko e ʻAposetolo moʻoni ʻa e Fakamoʻuí.

2 Kolinitō 12

ʻOku fakamatala ʻa Paula ki hono ʻohake ia ki he langí peá ne akoʻi mai hono lelei kiate kitautolu ke tau fakahā hotau ngaahi vaivaí

ʻĪmisi
branch with thorns

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke lavea ai ʻi ha ʻakau talatala. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku lava ai ʻe he ʻakau talatalá ʻo fakakāsia ʻa e moʻuí?

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e fakakaukau ki he ʻakau talatalá ke fakafofongaʻi ha faingataʻa pe vaivai naʻá ne foua.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

ʻI hoʻo lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi vaivai kuó ke aʻusiá: “Kuo ʻi ai hotau niʻihi ne mate ha taha naʻe ʻofa ai pe kuó ne tokangaʻi ha tokotaha faingataʻaʻia fakaesino. Kuo fakalaveaʻi ha niʻihi ʻi ha vete mali. Kae fakaʻamu ʻa e niʻihi ke aʻusia ʻa e mali taʻengatá. Ko ha niʻihi ʻoku fihia ʻi he ngaahi meʻa pe tōʻonga ʻo e maʻunimaá hangē ko e ʻolokaholó, tapaká, faitoʻo konatapú, pe ponokālafí. Ko e niʻihi ʻoku nau haʻisia ʻi ha ngaahi mahaki fakaesino pe fakaeʻatamai. Ko ha niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo e pole ʻo e manako ʻa e tangata he tangata mo e fefine he fefiné. Ko ha niʻihi ʻoku nau maʻu ha ngaahi ongo puputuʻu pe ongoʻi ʻoku nau taʻefeʻunga. ʻOku takitaha ʻi ai pē ʻa e founga ʻoku mafasia ai ha tokolahi” (“He Heals the Heavy Laden,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 6).

ʻI hoʻo ako ʻa e 2 Kolinitō 12, kumi ki he ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate koe ʻi hoʻo fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí pea mo e ngaahi vaivaí.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 12:1–4,ʻo kumi ki he mata meʻa-hā-mai ʻa Paulá. (Naʻe lave ʻa Paula kiate ia ʻi he veesi ko ʻení “ko ha tangata” pe tokotaha kehe. ʻI he veesi 2, ʻoku hā mai mei he lea “pe naʻe ʻi he sinó ia, ʻoku ʻikai te u ʻilo; pe naʻe ʻikai ʻi he sinó, ʻoku ʻikai te u ʻilo: ʻoku ʻilo ʻe he ʻOtuá” ʻoku mamata ʻa Paula ki ha meʻa-hā-mai.)

Lau ʻa e 2 Kolinitō 12:5–6, ʻo kumi ki he tali ʻa Paula ki he mata meʻa-hā-mai ki he nāunau fakasilesitialé.

Fakatokangaʻi neongo naʻe mamata ʻa Paula ki ha meʻa-hā-mai, naʻe ʻikai ke ne “pōlepole” ai. Mahalo naʻá ne hohaʻa naʻa fuʻu māʻolunga ʻa e fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé kiate iá lolotonga iá ʻoku kei lahi ʻa e ngaahi faingataʻa ke ne ikunaʻí.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 12:7–9, ʻo kumi ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Paula ke kei anga-fakatōkilaló. (ʻOku ʻuhinga ʻa e “fielahi fau” [veesi 7] ki he hīkisiá.)

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e “tolounua [ʻa Paula] ʻi he kakanó” ko ha “mahaki fakaesino naʻe ʻikai hano hingoa, ka naʻe pehē naʻe fakamamahi pea naʻe toutou fokoutua pe fokoutua hokohoko ai ʻa e ʻAposetoló” (Doctrinal New Testament Commentary, vōliume 3 [1965–73], 2:448).

Fakatokangaʻi ʻa e tuʻo lahi ʻa e lotu ʻa Paula ke toʻo ʻa e tolounuá mei hono kakanó. (ʻOku ʻuhinga ʻa e lea liunga tolu [veesi 8] ki he tuʻo tolu.)

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻi he 2 Kolinitō 12:9 ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e fili ʻe he ʻEikí ke ʻoua ʻe toʻo e tolounuá mei he kakano ʻo Paulá.

ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení ʻe lava ke tuku ʻe he ʻEikí ke tau aʻusia ʻa e ngaahi vaivaí mo e ngaahi faingataʻá kae lava ke tau ako ai ke tau loto-fakatōkilalo. ʻE lava ke ke tohiʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻo ofi ki he 2 Kolinitō 12:7–9.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 12:9–10, ʻo kumi ki he ngaahi moʻoni naʻe ʻilo ʻe Paula ʻe tokoni kiate ia ke ne kātakiʻi ai ʻa e ngaahi vaivaí. Lolotonga hoʻo laú, manatuʻi ko e ʻaloʻofá ko e “tokoni pe ivi fakalangi … ia [ʻoku foaki] ʻi he ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá “ʻAloʻofá,” scriptures.lds.org).

ʻE lava ke ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he 2 Kolinitō 12:9–10 ʻoku akoʻi mai ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻOku lahi ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ke fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi vaivaí. ʻOku ʻikai ke toʻo maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi pole ʻoku tau fekuki mo iá, ka te Ne fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi he tui mateaki.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tālini H. ʻOakesi, “Ko e mālohi faifakamoʻui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—pe ʻoku toʻo ai hotau ngaahi mafasiá pe fakamālohia kitautolu ke kātaki mo feʻao pē mo ia ʻo hangē ko e ʻAposetolo ko Paulá—ʻoku ʻatā ki ha mamahi pē ʻi māmani” (“He Heals the Heavy Laden,” 8).

  1. Tali ha fehuʻi ‘e ua pe kotoa ‘o e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻoku “lahi maʻau” (2 Kolinitō 12:9) ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke fakamālohia koe ʻi ho ngaahi vaivaí?

    2. ʻE tokoni fēfē kiate koe ʻa e ngaahi moʻoni kuo akoʻi ʻi he 2 Kolinitō 12:9–10 ʻi hoʻo aʻusia ʻa e ngaahi vaivaí mo e ngaahi faingataʻá?

    3. Ko e fē ha taimi kuo fakamālohia ai koe, pe ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻe he Fakamoʻuí ke tokoni ki ha vaivai pe lolotonga ha faingataʻa?

2 Kolinitō 13

ʻOku poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke nau vakaiʻi kinautolu pea ke fakamoʻoniʻi ʻenau tuí

ʻOku fehuʻia ʻe ha kakai ʻe niʻihi he ʻahó ni ʻa e ngaahi akonaki mo e mafai ʻo kinautolu kuo ui ke nau ngāue ʻi he ngaahi lakanga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. Naʻe pehē pē mo hono fehuʻia ʻo Paula mo hono mafai ko e ʻAposetoló ʻe ha kau akonaki loi ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 13:3, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fekumi ʻa e niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kolinitoó ke fakamoʻoniʻí.

Lau ʻa e 2 Kolinitō 13:5–6, ʻo kumi ki he meʻa naʻe poupouʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ke fai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó, kae ʻikai ko ʻenau fehuʻia pe naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻiate ia ko e ʻAposetoló. (Ko e kau siʻakí ko ha tokotaha kovi pe angahala.) Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e lea ngāue ʻi he veesi 5 ʻoku tala mai ai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he Kau Māʻoniʻoní.

ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe Paula ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Kolinitoó ke vakaiʻi pe ʻoku nau “ ʻi he tuí” [veesi 5], ko ʻene fehuʻi ia kiate kinautolu ke nau fakakaukau pe ʻoku nau tui ki he ʻEikí mo Hono Siasí. ʻOku tau ako mei he 2 Kolinitō 13:5–6 ʻoku totonu ke vakaiʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻenau tuí, kae ʻikai ko ʻenau fakaangaʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo kumi ki he meʻa naʻá ne akoʻi ʻe hoko kapau te tau fili ke fakaangaʻi ʻa e kau takí, kae ʻikai ke tau vakaiʻi ʻetau tui ʻa kitautolú: “Ko e tangata ʻoku tuʻu ke ne tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé, fakamāuʻi ʻa e Siasí, ʻo pehē ʻoku nau hala, ka ʻoku māʻoniʻoni iá, ke mou ʻiloʻi fakapapau, ko e tangata ko iá ʻoku ʻi he hala ki he hē mei he moʻoní: pea kapau he ʻikai ke fakatomala, ʻe hē ia mei he moʻoní, he ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Joseph Smith [2007], 366).

  1. Toʻo ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Hili ia pea fakamoʻoni ho hingoá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ke fakahaaʻi kuó ke fakakakato ʻa e ngāué.

    1. Mei he vahaʻa ʻo e 1–10 (ko e 10 ʻa e haohaoá), ʻoku lelei fēfē hoʻo muimui ki he akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí?

    2. Ko e hā ha tuʻunga moʻui ʻe taha kuo akoʻi ʻe he kau palōfitá pe ʻaposetoló ʻe lava ke toe lelei ange hoʻo muimui ki aí?

    3. Mei he vahaʻa ʻo e 1–10 (ko e 10 ʻa e haohaoá), kuo tuʻo fiha nai haʻo fakahaaʻi fakahangatonu pe ʻi ha lotu, hoʻo houngaʻia ki he kau taki ʻo e Siasí?

    4. Ko e hā ʻe lava ke ke fakahoungaʻi ange ai ʻa e feilaulau mo e ngāue ʻa e kau takí kuo fai maʻaú?

  2. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu mei he toutou vakaiʻi fakalaumālie pē kita ʻo hangē ko ʻení?

ʻOku tau ako ʻi he 2 Kolinitō 13:7–14 naʻe poupouʻi ʻe Paula ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke nau fakaʻehiʻehi mei he koví pea feinga ke haohaoa.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngāue ke fai ki he ʻaho ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e 2 Kolinitō 10–13 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó:

Paaki